Program diplomskog nastavničkog studija biologije i kemije

Transcription

1 Odjel za biologiju Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Program diplomskog nastavničkog studija biologije i kemije s izmjenama i dopunama od 11. travnja godine Odluka Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o izmjenama i dopunama studijskog programa sveučilišnog diplomskog studija Biologije i kemije; smjer: nastavnički Odjela za biologiju (dopusnica MZOŠ-a od 16. lipnja 2005.) U Osijeku, travanj 2011.

2 1. UVOD a) Temelj modernog društva je znanje, a biologija odnosno znanost o životu zauzima značajnu ulogu. Biodiverzitet, rekombinantna DNA tehnologija i zaštita prirode su biološke discipline bez čijih znanja i dostignuća moderno drušvo neće moći opstati. Stoga je se lako prepoznati vrijednost znanja koje se stječe jednim od studija prirodnih znanosti. U okolnostima sveprisutne globalizacije vrlo često se zaboravlja na prirodne procese pa je naročito potrebno omogućiti stjecanje znanja o funkcioniranju i važnosti života. U tome naročito značajnu ulogu ima obrazovna djelatnost koja mora biti koncipirana tako da mlađim generacijama preda znanja koja će suštinski objasniti i zaštititi život. Biolozi, u svakom segmentu svoga djelovanja, čime god da se bavili, obrazovanjem, znanošću ili stručnim radom potrebni su društvu, a na globalnom tržištu rada lako mogu naći svoje mjesto. Uz školstvo i znanstvene institucije sve je više privatnih tvrtki koje se bave istraživačkom djelatnošću ili proizvodnjom gdje se koriste resursi znanja biologa. Sadržaji obveznih i izbornih kolegija sastavljeni su na temelju najnovijih znanstvenh spoznaja i osiguravaju temeljna znanja s kojima će naši studenti biti konkurentni na svjetskom tržištu znanja. Programi koje nudimo koncipirani su kao "major" program za biologe koji je usporediv s mnogim programima diljem Europske Unije (Sveučilišta u Wageningenu, Heilderbergu, Pecsu), a struktura studija načinjena je u dogovoru s strukom u Hrvatskoj i u potpunosti osigurava vertikalnu i horizontalnu prohodnost studenata. b) Sveučilišni Odjel za biologiju sljednik je Zavoda za biologiju na kojem se kontinuirano od 1977.godine, kada je ustrojen studij biologije i kemije na tadašnjem Pedagoškom fakultetu, školuju profesori biologije i kemije. Temeljem Izvještaja povjerenstva za vrednovanje visokih učilišta u Republici Hrvatskoj iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, (točka 11. Izvještaja) predlažemo preddiplomski studij biologije, te diplomske studije: magistar biologije i profesor biologije i kemije. Preddiplomski studij biologija s modulom kemija čini cjelinu s ovdje predloženim diplomskim studijem profesor biologije i kemije. c) Diplomirani studenti imaju svoje područje rada u osnovnim i srednjim školama pa su partneri u procesu obrazovanja. Ujedno, osnovne i srednje škole su institucije u kojima će se zapošljavati diplomirani profesori. d) Predloženi programi studija osiguravaju horizontalnu i vertikalnu pokretljivost studenata budući da su strukturirani po načelu 70% obveznih kolegija i 30% izbornih, po uzoru na europske studije "major + minor", a usklađeni su sa sličnim studijima u RH. Veliki udio izbornih kolegija omogućava dopunu temeljnog programa u smjeru omogućavanja upisa poslijediplomskih studija koji su predloženi na našem i na drugim sveučilištima u RH. e) Slijedeći preporuke, u već spomenutom, Izvještaju povjerenstva za vrednovanje visokih učilišta u Republici Hrvatskoj iz područja prirodnih znanosti, polje biologija (točke 7., 8. i 9.), a budući da su se ostvarili planovi našeg Sveučilišta o preseljenju Zavoda za biologiju i osnivanju Sveučilišnog Odjela za biologiju, ostvareni su traženi, znatno bolji uvjeti za izvođenje nastave i znanstveni rad čime je ostvarena pretpostavka za izvođenje modernog studija biologije. Također, već su uložena stanovita materijalna sredstva za opremanje laboratorija i praktikuma, te očekujemo nastavak pozitivnog trenda.

3 2. OPĆI DIO 2.1. BIOLOGIJA Diplomski nastavnički studij biologije i kemije 2.2. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Odjel za biologiju 2.3. Diplomski studij u trajanju od 2 godine odnosno 4 semestra je nastavak prediplomskog studija biologija + izborni modul kemija u trajanju od 3 godine, čime se stječe akademski naziv: profesor profesorica biologije i kemije 2.4. Uvjeti upisa na diplomski studij su: - za nastavnički studij biologije završen preddiplomski studij iz polja biologija s položenim izbornim modulom kemija Završetkom diplomskog studija profesor biologije i kemije studenti će moći upisati neki od poslijediplomskih studija iz područja prirodnih znanosti. Na našem Sveučilištu to je prvenstveno Poslijediplomski studij sveučilišni interdisciplinarni: Zaštita prirode i okoliša. Diplomirani studenti zapošljavati će se u osnovnim i srednjim školama na obrazovnim programima s biološkim i kemijskim sadržajima Završenim diplomskim studijem stječe se naziv: a) profesor profesorica biologije i kemije

4 3. OPIS PROGRAMA 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i modula s brojem sati nastave i brojem bodova prema ECTS I semestar P S V ECTS ŠIFRA Osnove suvremene pedagogije 30 2 BP796 Didaktika BP797 Psihologija odgoja i obrazovanja BP798 Animalna fiziologija BM755 Fiziologija bilja BM756 Biokemija BM754 Temelji fizikalne kemije K058 Praktikum fizikalne kemije 60 5 K053 Stručno-pedagoška praksa BP7108 Izborni II semestar P S V ECTS Specijalna pedagogija 15 2 BP8101 Izrada bioloških zbirki BP899 Osnove hortikulture BM861 Metodika nastave biologije BP8102 Temelji fizikalne kemije K059 Metodika nastave kemije K071 Praktikum metodike kemije 60 5 K073 Stručno-pedagoška praksa BP III semestar P S V ECTS Ekološki sustavi BP9103 Konzervacijska biologija 30 3 BP9106 Metodičke vježbe iz biologije 30 3 BP9107 Stručno-pedagoška praksa BP9110 Stručna ekskurzija 30 BP9112 Izborni IV semestar ECTS Prihvat teme diplomskog rada 5 Izrada istraživačkog rada sa stručnim doprinosom uz metodički dio 15 Obrana rada i završni ispit 10 30

5 Izborni - kemija ŠIFRA p+s+v sati ECTS Materijali XXI. stoljeća: tehnologija i okoliš K Kataliza i katalizatori K Upotreba računala u nastavi kemije K Istraživački rad u metodici nastave kemije K Koloidna i međupovršinska kemija K Osnove radiokemije i radijacijske kemije K Atmosfera i okoliš K Suvremene spektroskopske metode u kemiji K IZBORNI - biologija P S V ECTS ŠIFRA Biomolekule u hrani BMZ77 Evolucija genoma BMZ79 Biljna patoanatomija BMZ80 Biljna mikrotehnika i metode mikroskopije BMZ82 Imunokompetentnost i transplantacija BMZ84 Ponašanje životinja BM969 Istraživačka nastava biologije BBZ49 Ekologija u obrazovanju BBZ50 Ljekovito bilje BBZ51 Faunistička raznolikost Hrvatske BBZ52 Spolnost živog svijeta BBZ53 Zaštita i revitalizacija vodenih ekosisitema BBZ55

6 3.2. Programi predmeta Za sve nastavne predmete i module zajedničko je: Nastava će se izvoditi u obliku predavanja (p), seminara (s), praktikuma (v) u laboratorijima ili na terenu, u obimu koji je označen uz naziv svakog predmeta. Znanje studenata provjeravat će se kroz kolokvije, diskusije i izlaganje seminarskih radova. Bodovi prema ECTS-u su naznačeni uz svaki kolegij i to tako da prvi dio bodova student dobiva za pohađanje nastave, a drugi mu se pribraja nakon položenog ispita. Kvaliteta i uspješnost izvedbe svakog predmeta pratit će se putem anketa.

7 Obvezni predmeti OSNOVE SUVREMENE PEDAGOGIJE ECTS 2 30 p + 0 s + 0 v CILJ: Usvojiti znanstveni pedagogijski sustav kao temelj razumijevanja odgojne prakse, ali i kao temeljnu pretpostavku za mijenjanje i unapređivanje postojeće odgojne prakse; usvojiti temeljne pedagogijske pojmove do nivoa praktične primjenjivosti; usvojeni sustav pedagogijskih spoznaja i formirana umijeća treba studente osposobiti za praktičan rad, ali i za organiziranje i provođenje primjenjivih akcijskih istraživanja, u cilju unapređivanja odgojne prakse. SADRŽAJ PREDAVANJA: Odnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost. Sličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. Pluralistička socijalizacija. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi. Seminarski radovi s raspravom. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA- osnovna: CINDRIĆ, M., 1995: Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Persona, Velika Gorica-Zagreb. MIJATOVIĆ, A., 1999: Osnove suvremene pedagogije. Hrvatski pedagoško-književni zbor. Zagreb. LITERATURA dopunska: GLASSER, W., 1994: Kvalitetna škola. Educa. Zagreb. MARSH, C., 1994: Kurikulum - temeljni pojmovi. Educa, Zagreb. ROSIĆ, V., ZLOKOVIĆ, J., 2002: Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Rijeka.

8 DIDAKTIKA ECTS 2 30 p + 15 s + 0 v CILJ: Produbiti osnovne didaktičke spoznaje kod studenata glede planiranja, organizacije, ostvarivanja i vrednovanja nastave. Razvijati sposobnosti u studenata za oblikovanje osobnog nastavničkog stila utemeljenog na uporabi nastavnih metoda koje potiču razvoj kritičkoga mišljenja. SADRŽAJ PREDAVANJA: Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje. Ciljevi i zadaće nastave. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Povijest didaktike. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma. Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Ciljevi i zadaće nastave. Sadržajna i organizacijska utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja. Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava. Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja. Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje. Socijalno-radni oblici rada u nastavi Rad učenika: individualni rad, rad u paru, skupni, frontalni. Rad nastavnika: individualni i timski. Roditelji i škola. SADRŽAJ SEMINARA: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, izraditi seminarski rad i izložiti ga. ISPIT: usmeni i pismeni LITERATURA - osnovna: BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., 2002:Didaktika. Školska knjiga, Zagreb. PEKO, A., PINTARIĆ, A., 1999: Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Pedagoški fakultet, Osijek. JELAVIĆ, F., 1995: Didaktičke osnove nastave. Naklada Slap, Jastrebarsko. DESFORGES, C., 2001: Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Educa, Zagreb. LITERATURA- dopunska: MEYER, H., 2002: Didaktika razredne kvake. Educa, Zagreb. KLIPPERT, H., 2001: Kako uspješno učiti u timu. Educa, Zagreb. DRYDEN, G., VOS, J., 2001: Revolucija u učenju. Educa, Zagreb.

9 PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA ECTS 3 30 p + 30 s + 0 v CILJ: Studenti će upoznati glavne pojmove, teorijske modele i metode istraživanja u području učenja i poučavanja. Očekuje se da studenti shvate odnos između procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama. Moći će objasniti nastavnicima značenje i posljedice pojedinih pristupa poučavanju, te će moći primijeniti u radu s učenicima postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja i vještina poučavanja; moći će pokazati razumijevanje teorijskih modela u području motivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu; moći će objasniti odnos između školskog okruženja i procesa učenja i poučavanja, kao i odnos između motivacijskih i socijalno-emocionalnih varijabli i školskog postignuća; moći će planirati i primjenjivati postupke za utvrđivanje i poticanje motivacije za učenje kao i odgovarajuće postupke za utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline. SADRŽAJ PREDAVANJA: Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje, Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu, Strategije za poticanje motivacije u učenju, Interesi i emocije u školskom kontekstu, Razredna klima, Razredna disciplina, Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika. SADRŽAJ SEMINARA: Studenti će samostalno izraditi seminarski rad i izložiti ga. ISPIT: pismeni LITERATURA- osnovna: VIZEK VIDOVIĆ, V., RIJAVEC, M., VLAHOVIĆ-ŠTETIĆ, V., MILJKOVIĆ, D., 2003: Psihologija obrazovanja. IEP, Zagreb. WOOLFOLK, A., 2005: Educational psychology. Boston, Allyn i Bacon. LITERATURA- dopunska: BARTH, B. M., 2004: Razumjeti što djeca razumiju. Profil International, Zagreb. BRDAR, I., RIJAVEC, M., 1998: Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu. IEP, Zagreb. GOSSEN, D. C., 1995: Restitucija - preobrazba školske discipline. Alineja, Zagreb.

10 ANIMALNA FIZIOLOGIJA 2 ECTS 3 30 p + 0 s + 0 v CILJ: Tijekom studiranja ovog kolegija student će naučiti osnove fizioloških adaptivnih mehanizama u životinjskim organizmima na promjene u okolišu, te principe reguliranja homeostaze i energetskog balansa na nižim i višim razinama biološkog sustava, te steći pregled nužne povezanosti različitih razina biološkog sustava i njihovu interakciju u formiranju bioloških pojava kao i stav o cjelovitosti bioloških sustava koji nužno ukljućuje jednakovrijedno studiranje pojava na molekularnoj razini do pojava na razini viših bioloških struktura. SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvod i repertitorij osnovnih fizioloških pojmova. Granice adaptacije. Restriktivna i ekspanzivna adaptacija. Fizikalne interakcije između organizma i okoline. Radijacija, kondukcija, konvekcija i evaporacija. Skaliranje metabolizma i termalnih interakcija. Adaptacija na temperaturu: Poikilotermija i ektotermija. Homeotermija i endotermija. Izmjena materije s okolišem. Osmotska izmjena kod akvatičkih i trazicijskih životinja. Izmjena vode i natrij-klorida kod kopnenih životinja. Adaptacije izmjene plinova. Energetika pokretanja. Fiziološka energetska bilanca. Periodičnost u okolišu i fiziološke promjene. Fiziologija hibernacije. Diverzitet probave i ishrane. Odnos morfologije i fiziologije probavnog sustava i načina i vrste prehrane. Fiziološki problemi ishrane biljkama. Fermentacija u probavilu. Raspodjela sekundarnih sastavnica biljaka u organizmu i njihov uitjecaj na fiziološke procese. Egzofiziologija i fiziologija ekstraterestričkih bioloških sustava. Fiziologija visokog i niskog tlaka zraka i vode. Feromoni kao ekološki i fiziološki čimbenici. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Mjerenje bazalnog metabolizma. Utjecaj tlaka zraka na ponašanje riba. Hibernacija. Biološki metabolički biljezi. Ekofiziološki biljezi. Fermentacija. Fiziologija visokog tlaka. Fiziologija niskog tlaka. Adaptacija na tempeaturu. Adapratica na dinamiku okoliša. Feromoni kukaxca i njihovi analozi. Feromoni sisavaca. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA osnovna: RANDALL, D., BURGGREN, W., FRENCH, K., 2002: Eckert Animal Physiology Mechanisms and Adaptation. W. H. Freeman and Company, New York. LITERATURA - dopunska: MCNAB, B. K., 2002: The Physiological Ecology of Vertebrates. Cornell University Press, London. PAUL, J. R., 2001: Physiologie der Tiere. Thieme, Stuttgart. WITHERS, C. P., 1992: Comparative Animal Physiology. Saunders College Publishing, Los Angeles. SCHMIDT-NIELSEN, K., 1998: Animal physiology. Cambridge University Press, Cambridge. BRADSHAW, D., 2003: Vertebrate Ecophysiology. Cambridge University Press, Cambridge.

11 FIZIOLOGIJA BILJA 2 ECTS 3 30 p + 0 s + 0 v CILJ: Zadaća kolegija je dati znanja o kemijskim i fiziološkim promjenama u stanici ili biljnom organizmu uvjetovanih regulatornim i kontrolnim procesima, kao i uzročno tumačenje životnih procesa i njihova međudjelovanja. SADRŽAJ PREDAVANJA: Fotosinteza (C 3, C 4 i CAM biljke). Fotosinteza i disanje. Heterotrofna prehrana. Regulacije u staničnoj izmjeni tvari: unutarstanična regulacija (regulacija genske i enzimske aktivnosti). Međustanična regulacija: biljni regulatori rasta auksini, giberelini citokinini, etilen i apscizinska kiselina (kemijski sastav, biosinteza, prijenos, fiziološki učinci i mehanizam djelovanja). Rast, diferencijacija i razvitak: razine diferencijacije, uzrok stanične diferencijacije, starenje biljaka. Regulacija okolišnim čimbenicima: djelovanje temperature svjetlosti i duljine dana na rast i razvitak biljaka. Fiziologija gibanja biljnih organela i/ili organa. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Ovisnost brzine razgradnje škroba o koncentraciji enzima amilaze. Sinteza škroba pomoću enzima fosforilaze. Enzimska razgradnja glikozida prulaurazina i amigdalina. Ovisnost aktivnosti katalaze o koncentraciji vodikovih iona. Utjecaj giberelina (GA 3 ) na sintezu -amilaze. Ekstarkcija klorofila, karotena i ksantofila i promatranje apsorpcijskih spektara. Model dišnog lanca. Termonastije. Fotonastije. Seizmonastije. Fototaksija kloroplasta. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA osnovna: PEVALEK-KOZLINA, B., 2003: Fiziologija bilja. Profil, Zagreb. DUBRAVEC, K., REGULA, I., 1995: Fiziologija bilja. Školska knjiga, Zagreb. LITERATURA - dopunska: DENFFER, D., ZIEGLER, H., 1991: Botanika, morgologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb. TEIZ, L., ZEIGER, E., 2002: Plant Physiology. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, Massachusetts. DENNIS, D. T., TURPIN, D. H., LEFEBVRE D. D., LAYZELL, D. B., 1997: Plant metabolism. 2 nd ed., Longman, Edinburgh Gate, Hralow. BERG, J. M., TYMOCZKO, J. L., STRYER, L., 2002: Biochemistry. 5 th ed., Freeman & Comp., NewYork. LIBBERT, E., 1993: Lerbuch der Pflanzenphysiologie. 5. Auflge. Gustav Fischer Verlag Jena, Stuttgart.

12 BIOKEMIJA 3 ECTS 3 30 p + 0 s + 0 v CILJ: Zadaća je kolegija upoznati studente detaljnije s katalitičkim mehanizmima, membranskim transportnim sustavima, molekularnim motorima, senzornim i imunim sustavima i prijenosom signala. SADRŽAJ PREDAVANJA: Katalitičke (kimotripsin, tripsin, elastaza, cisteinske, aspartilne i metaloproteaze, karboanhidraza, restrikcijski enzimi, kinaze nukleozid monofosfata) i regulatorne (aspartat transkarbamoilaza, kooperativni prijenos kisika hemoglobinom, izoenzimi, kovalentna modifikacija, aktivacija enzima proteolitičkim cijepanjem, proces zgrušavanja krvi) strategije enzima, membranski propusti i crpke (aktivni i pasivni transport, prijenos iona, sekundarni prenosioci, specifični kanali), prijenos signala (transmembranski receptori u interakciji s ligandima i G-proteinima, inozitol fosfatni put, kalcijev ion kao prijenosnik signala u citosolu, bolesti uzrokovane otežanim prijenosom signala), biosinteza membranskih lipida, kolesterola, žučnih soli i steroidnih hormona, senzorni sustavi (detektori mirisa, okusa, vidljive svjetlosti, zvuka i dodira), imuni sustav (antitijela s antigen veznim i efektornim jedinicama, građa imunoglobulina, vezanje specifičnih molekula pomoću hipervarijabilnih petlji, MHC-kompleksi, supresija imunog odgovora na vlastite antigene), molekularni motori (članovi superfamilije NTPaza sa P-petljom, miozin i aktin u mišićima, kinezin i dinein u mikrotubulima, rotirajući motori u bakterijama). SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Mjerenje aktivnosti i detekcija izoenzima elektroforezom, izvođenje testova nadopunjavanja u svrhu detekcije nedostatka faktora u procesu zgrušavanja krvi, mjerenje koncentracije antitijela nekom od dostupnih imunokemijskih metoda (imunodifuzija, imunoelektroforeza, ELISA), izolacija i karakterizacija imunoglobulina iz krvi čovjeka. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA osnovna: BERG, J. M., TYMOCZKO, J. L., STRYER, L., 2002: Biochemistry. 5 th ed., Freeman & Comp., New York. LITERATURA - dopunska: NELSON, D. L., COX, M. M., 2000: Lehninger Principles of Biochemistry. 3 rd ed., Worth Publishers, New York,. VOET, D., VOET, J. G., 1995: Biochemistry. 2 nd ed., J. Wiley & Sons,inc., New York. GARRETT, R. G., GRISHAM, C. M., 1995: Biochemistry. Saunders College Publishing, Fort Worth. DEVLIN, T. M., (Editor) 1997: Textbook of Biochemistry with Clinical Correlations. 4 th ed., Wiley-Liss, New York. HOLME, D. J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry. 3 rd ed., Addison Wesley Longman Ltd., New York. WILSON, K., WALKER, J., 1997: Principles and Techniques of Practical Biochemistry. 4 th ed., Cambridge University Press, Cambridge.

13 Naziv kolegija Temelji fizikalne kemije 1 Šifra K058 Status kolegija Obvezni Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar PRVI Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Okvirni sadržaj kolegija Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj) Doc.dr.sc. Berislav Marković Dr.sc. Goran Šmit Svojstva plinova (idealni i realni plinovi). Prvi zakon termodinamike (rad, energija, toplina, entalpija, termokemija, funkcije stanja). Drugi zakon termodinamike (entropija, Helmhotz-ova i Gibbs-ova energija). Fazni prijelazi čistih tvari (stabilnosti faza, fazne granice, površine tekućina). Jednostavne smjese (parcijalne molarne veličine, kemijski potencijali tekućina, otopine, koligativna svojstva, aktiviteti). Fazni dijagrami (fazno pravilo, dvokomponentni sustavi). Kemijska ravnoteža (spontane kemijske reakcije, utjecaj tlaka, temperature i ph na ravnotežu). Ravnoteža u otopinama elektrolita (aktiviteti iona, elektrokemijski članci, standardni potencijali). Upoznati zakone termodinamike i pripadne pojmove, te njihovu primjenu u kemijskim reakcijama, kao i u predviđanjima konstanti ravnteže. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 3 1 (ukupno) Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita Dopunska literatura Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem Jezik predavanja Način polaganja ispita Način praćenja kvalitete i uspješnosti Predavanja i seminari obvezna. Domaće zadaće. Pismeni ispit polovicom semestra. P.W. Atkins & J. de Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press, Oxford, V. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, P.W. Atkins & M.J. Clugston, Školska knjiga, Zagreb, M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje nastave, domaće zadaće) i 3 za uspješno položen završni ispit. Hrvatski (Engleski) Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi 10%, domaće zadaće 10%, uspjeh na ispitu polovicom semestra 30%, te uspjeh na završnom ispitu 50%. Razgovori sa studentima i anonimne ankete Uvjeti za upis kolegija Položeni ispiti iz kolegija Opća kemija 1 i 2

14 Naziv kolegija Praktikum iz fizikalne kemije Šifra K053 Status kolegija Obvezni Studij Semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Okvirni sadržaj kolegija Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj) Diplomski studij biologija i kemije (nastavni smjer) Prvi Dr.sc. Goran Šmit 1 suradnik Kalorimetrija (entalpija neutralizacije). Konstanta ravnoteže (Nernst-ov zakon razdjeljenja). Potenciometrija (mjerenje ph i potenciometrijska titracija). Konduktometrija (provodnost elektrolita i konduktometrijska titracija). Prijenosni broj (Hittorf). Kemijska kinetika (raspad vodikovog peroksida). Spektrofotometrija (Lambert-Beer-ov zakon). Adsorpcija (adsorpcija octene kiseline na aktivnom ugljenu). Fizikalna svojstva tekućina (viskoznost, napetost površine). Upoznati neke od pojmova i zakona fizikalne kemije kroz samostalan praktični rad, te, uz to, upotrebu potrebnih instrumenata i metoda obrade podataka i prikazivanja rezultata. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) (ukupno) Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita Dopunska literatura Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem Jezik predavanja Način polaganja ispita Način praćenja kvalitete i uspješnosti Uvjeti za upis kolegija Samostalne i grupne laboratorijske vježbe. Obvezatni ulazni kolokviji, referati o završenim vježbama. Interna skripta. P.W. Atkins & J. de Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press, Oxford, P.W. Atkins & M.J. Clugston, Školska knjiga, Zagreb, M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, bodova od kojih se 3 dodjeljuju za uspješno završene vježbe sa kolokvijima i referatima, a 2 za završni ispit Hrvatski (Engleski) Usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na završnom ispitu (30%). Razgovori sa studentima i anonimne ankete. Praktikum iz opće kemije te Praktikum iz analitičke kemije

15 STRUČNO-PEDAGOŠKA PRAKSA 1 ECTS 2 0 p + 0 s + 30 v CILJ: Tijekom boravka u osnovnoj i srednjoj školi studenti će se upoznati s organizacijom rada u osnovnoj i srednjoj školi te saznati zadaće i obveze djelatnika škole i stručnih službi škole. Kroz ogledna predavanja mentora studenti će upoznati rad s učenicima, obvezama nastavnika, obavezama razrednika u osnovnoj i srednjoj školi kako bi se pripremili za svoja samostalna predavanja i rad s učenicima. SADRŽAJ: Upoznavanje s pedagoškom dokumentacijom: imenik, dnevnik, matična knjiga, upisivanje nastavnog sata, vođenje evidencije učenika, individualne konzultacije roditelja, roditeljski sastanak, nastavni program, kalendar škole, organizacija rada škole, stručne službe škole, suradnja roditelja i škole. Sudjelovanje u analizi strukturnih elemenata nastavnog sata i analizi etapa nastavnog sata. Upoznavanje s tipovima nastavnih sati. Izrada prikaza nastavnog sata. Izrada pripreme za izvođenje nastavnog sata. Obilježavanje prigodnih tema. Analiza osnovnog instrumentarija kojim se u stručnom radu koristi razrednik. Analiza uspjeha učenika na polugodištu. Škole i mentori dobiti će precizne upute o obvezama studenata koje trebaju ostvariti tijekom stručno pedagoške prakse. LITERATURA - osnovna: MUŠANOVIĆ, M., 1988: Permanentno obrazovanje nastavnika. Izdavački centar, Rijeka. STERN, V., BALABAN, N., 1997: Observing and Recording the Behavior of Young Children. Techers College, Columbia University, New York and London. STANIČIĆ, S., 1989: Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SRH, Zagreb. LITERATURA- dopunska: DRANDIĆ, B., LAVRNJA, I., MUŠANOVIĆ, M., STANČIĆ, S., 1992: Koncepcija razvojno-pedagoške službe. Napredak, br. 3. JURIĆ, V., 1989: Metodika rada školskog pedagoga. Školska knjiga, Zagreb.

16 SPECIJALNA PEDAGOGIJA ECTS 2 15 p + 0 s + 0 v CILJ: Upoznati studente s teoretskim saznanjima iz područja pedagogije djece s teškoćama u razvoju i darovite djece vezano za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju i darovite djece u redovnoj osnovnoj školi. Upoznati studente sa modelima odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju i darovite djece. Upoznati studente sa pojedinim primjerima praktičnog rješavanja problema odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju i darovite djece u redovnoj osnovnoj školi. SADRŽAJ PREDAVANJA: Biološko medicinski uzroci teškoća u razvoju. Učestalost djece i mladeži, te odraslih osoba s teškoćama razvoju. Sustav odgoja, obrazovanja i rehabilitacije djece i mladeži s teškoćama u razvoju. Mogućnosti odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Integrirani odgoj i obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju i suvremene tendencije. Načela odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama vida, sluha, s teškoćama u govornom i jezičnom razvoju, s tjelesnim smetnjama i kroničnim oboljenjima, s poremećajima u ponašanju i osobnosti, s mentalnom retardacijom, s autizmom, s teškoćama u čitanju i pisanju. Neki praktični problemi uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovnu školu. Rad s darovitom djecom, otkrivanje darovite djece, integriranje darovite djece u redovnu osnovnu školu, programi rad s darovitom djecom, kako preskočiti razred, poticanje i razvijanje interesa darovite djece. Odgoj i obrazovanje zajednički interes obitelji, škole i društva. Suradnja obitelji i odgojnoobrazovne ustanove pitanje zajedničke odgovornosti. Modeli odnosa s roditeljima. Suradnja - proces međuljudskih odnosa i komunikacije. Oblici i metode rada s roditeljima. Vještine potrebne za rad s roditeljima. Suradnja obitelji i škole. Pretpostavke uspješne suradnje obitelji i škole, i roditelja. Obrazovanje pedagoškog osoblja za rad s roditeljima, roditelji - volonteri u školi. ISPIT: pismeni i usmeni. LITERATURA - osnovna: BRAJŠA, P., BRAJŠA-ŽGANEC, A., SLUNJSKI, E., 1999: Tajna uspješnog roditelja i odgojitelja. C. A. S. H., Pula. SEKULIĆ-MAJUREC, A., 2002: Novi pogledi na darovitost i rad s darovitim učenicima. U: Ivanek, A. (ur.): Unapređivanje rada s darovitim učenicima u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Ministarstvo prosvjete i športa, Zavod za unapređivanje školstva, Zagreb, str SEKULIĆ-MAJUREC, A., 2002: Djeca s teškoćama u razvoju. Školska knjiga, Zagreb. LITERATURA- dopunska: ROSIĆ, V., (ur.) 1995: Pedagoško obrazovanje roditelja. Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka. SEKULIĆ-MAJUREC, A., 1996: Programi istraživanja darovitosti. Napredak, 136 (4):

17 IZRADA BIOLOŠKIH ZBIRKI ECTS 2 15 p + 0 s + 30 v CILJ: Osposobiti studente za izradu različitih bioloških zbirki koje će moći koristiti u nastavi ili opremanju biološkog kabineta i škole. SADRŽAJ PREDAVANJA: Sistematizacija biološkog materijala, s posebnim naglaskom na materijal koji se kvalitetno može preparirati. Principi preparacije. Receprure preparacije. Vrijednosti, obilježavanje i korištenje zbirke. SADRŽAJ VJEŽBI: Pravilno uzorkovanje, pohranjivanje, priprema za preparaciju, tehnike preparacije (suhi preparati mokri preparati), determinacija, slaganje zbirke. Uvježbavanje slaganja zbirki potrebnih u nastavi: biljke iz travnjaka, morske alge, močvarne biljke; životinje iz močvare, šume, priobalnog pojasa. Izrada specijalističkih zbirki: sjemenki, kore drveća, kukaca, riba, ptica i sisavaca. ISPIT: praktični (izrada 1 biološke zbirke) LITERATURA: OSHEA, M., HALLIDAY, T., 2002: Reptiles and Amphibians. Dorling Kindersley Book, London. HARDE, K. W., 1998: Der Kosmos Kaferfuhrer. Kosmos Naturfurhrer, Sttutgart. VAUGHAM, T. A., RYAN, J. M., CZAPLEWSKI, N., 2000: Mammology. Saunders College Puplishing, Philadeplhia. LITERATURA - dopunska: ALINGER, P. 1988: Prepariranje i konzerviranje životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb. MAKSIMOVIĆ, R., MIRIĆ, Đ., 1985: Biološki kabinet. Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd.

18 OSNOVE HORTIKULTURE ECTS 3 30 p + 0 s + 15 v CILJ: Značaj kolegija je u razvijanju sposobnosti studenata da znanja iz botanike oplemene kroz praktičnu primjenu sa svrhom organiziranog uzgoja biljaka. SADRŽAJ PREDAVANJA: Pomagala pri uzgoju bilja (oruđa, posude, supstrati za uzgoj, sredstva za zaštitu bilja, gnojiva, klijališta, staklenici, rasadnici). Načini razmnožavanja bilja vegetativno (dijeljenje, reznice, povaljenice, grebenice, vriježe, rasplodna tjelešca, kultura tkiva) i generativno (morfološka i fiziološka svojstva sjemenaka, metode pospješivanja klijavosti, sjetva). Upoznavanje uresnog bilja (sobnoga, lukovičastog, jednoljetnica, trajnica, drveća i grmlja). Osnivanje i njega travnjaka. Vodene površine u vrtu. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Vegetativno razmnožavanje (dijeljenje, reznice, cijepljenje). Sjetva. Pikiranje. Presađivanje i dijeljenje lončanica. Dijeljenje trajnica. Obrezivanje grmlja. Sadnja drveća i grmlja. Osnivanje travnjaka (obrada i priprema tla). Upoznavanje dekorativnog bilja u Botaničkom vrtu. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA osnovna: GRAHM, L., 1988: Planiranje i uređenje vrta. Mladinska knjiga, Zagreb. LITERATURA dopunska: ENCKE, F., 1958: Parey's Blumengärtnerei. P. Parey, Berlin und Hamburg, I-II. KRÜSSMANN, G., : Handbuch der Laubgehölze. P. Parey Verlag. KRÜSSMANN, G., 1983: Handbuch der Nadelgehölze. P. Parey Verlag. KOHLEIN, F., 1974: Pfanzen vermehren leicht gemacht. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart.

19 METODIKA NASTAVE BIOLOGIJE ECTS 6 30 p + 15 s + 60 v CILJ: Osposobiti studente izvoditi nastavu iz biologije uz uvažavanje suvremenih pedagoških i didaktičkih načela, upoznati studente sa pravilima i principima moderne metodičke prakse, te naučiti studente metodama popularizacije bioloških znanstvenih činjenica i inplementaciju bioloških procesa u nastavu po različitim razinama učenja. SADRŽAJ PREDAVANJA: Kongnitivni i emotivni procesi učenja u nastavi biologije. Poticanje učenika za samostalno učenje bioloških sadržaja. Poticanje i stvaranje motivacije u nastavi biologije. Nastava biologije kao dio integralnog sustava obrazovanja. Zajedničke i specifične značajke procesa nastave biologije. Nastave biologije u aktualnim nastavnim planovima osnovnih i srednjih škola. Aktualni nastavni programi biologije u osnovnim i srednjim školama. Analiza nastavnih planova i programa. Zadaci teorijske nastave biologije. Zadaci praktične nastave biologije. Nastavne metode u nastavi biologije. Oblici rada u nastavi biologije. Izvorna stvarnost i meterijalno tehnička strana u nastavi biologije. Istraživačka nastava biologije. Dodatna nastava biologije za napredne učenike. Dopunska nastava. Nastava biologije po specijalnim kriterijima. Mjere i metode mjerenja i praćenja uspješnosti nastave biologije. Uloga i primjena časopisa i popularno znanstvenih knjiga u nastavi biologije. Izrada plana i programa ekskurzija. Računalo u školskom i domaćem radu. Relevantnost i kompetentnost nastavnika/profesora biologije u školi kao zajednici. SADRŽAJ SEMINARA: Izlaganje seminarskih radova šireg spektra didaktičko-metodičkih tema. Planiranje nastavnog sata. Pokusno predavanje. Simulacija i uočavanje problema. Aktivno sudjelovati u analizi i raspravi izloženog seminara. Izrada i provedba pedagoških radionica obrađenih bioloških tema. Izraditi kriterije vrednovanja, praćenja i ocjenjivanja u nastavi biologije. Nastavnička retorika u osnovnoj i srednjoj školi. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Izbor praktičnih radova i demonstracijskih pokusa prema nastavnim sadržajima programa osnovnih i srednjih škola. Primjena praktičnih radova i demonstracijskih pokusa s obzirom na dob učenika. Socijalni oblici rad tijekom realizacije praktičnih radova i demonstracija pokusa. ISPIT: praktični, pismeni i usmeni LITERATURA osnovna: BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., 2002: Didaktika. (2. izdanje), Školska knjiga, Zagreb. DE ZAN, I., 1999: Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, Zagreb. KENDA, M., WILLAMS, S., 1992: Science wizardy for kids. Barron, s Educational Seriesw, New York. LITERATURA dopunska: BORIĆ, E., NOVOSELIĆ, D., 2001: Metodički model praktičnog rada učenika u edukaciji za okoliš. Metodika, Vol. 1. br.2 3, str Knjige, časopisi, svi važeći udžbenici za osnovnu i srednju školu, Nastavni plan i program za osnovnu i srednje škole.

20 Naziv kolegija Temelji fizikalne kemije 2 Šifra K059 Status kolegija Obvezni Studij Semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Okvirni sadržaj kolegija Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj) Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer Drugi Doc.dr.sc. Berislav Marković Dr.sc. Goran Šmit Gibanje molekula u plinovima (kinetički model, efuzija). Gibanje molekula u tekućinama (provodnost otopina elektrolita, pokretljivost iona). Difuzija (Fick-ovi zakoni). Empirijska kemijska kinetika (brzine reakcija, jednadžbe brzina reakcija, ovisnost brzine o temperaturi). Određivanje jednadžbi brzina reakcije (elementarne, uzastopne i jednomolekulske reakcije). Lančane reakcije. Kinetika polimerizacije. Fotokemija. Reaktivni sudari. Teorija aktiviranog kompleksa. Dinamika molekulskih sudara. Upoznati osnove kemijske kinetike, metode mjerenja i izračunavanja brzina reakcija, utjecaj različitih faktora i određivanje mehanizama. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 1 (ukupno) Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita Dopunska literatura Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem Jezik predavanja Način polaganja ispita Način praćenja kvalitete i uspješnosti Uvjeti za upis kolegija Predavanja i seminari obvezna. Domaće zadaće. Pismeni ispit polovicom semestra. P.W. Atkins & J. de Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press, Oxford, V. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, P.W. Atkins & M.J. Clugston, Školska knjiga, Zagreb, M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje nastave, domaće zadaće) i 3 za uspješno položen završni ispit. Hrvatski (Engleski) Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi 10%, domaće zadaće 10%, uspjeh na ispitu polovicom semestra 30%, te uspjeh na završnom ispitu 50%. Razgovori sa studentima i anonimne ankete Položeni ispiti iz kolegija Opća kemija 1 i 2, odslušan kolegij Temelji fizikalne kemije 1

21 Naziv kolegija Metodika nastave kemije Šifra K071 Status kolegija Obvezni Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar drugi Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević Suradnici na Dr.sc. Goran Šmit kolegiju Okvirni sadržaj kolegija Predmet i zadaci metodike nastave kemije. Metode znanstvenog istraživanje u kemijskom obrazovanju. Ciljevi i zadaci nastave kemije u osnovnoj i srednjoj školi i analiza programskih sadržaja. Prostorije. Nastavne metode. Nastavna sredstva i pomagala. Izrada i priprema za izvođenje nastavnog sata. Suvremeni didaktički sustavi u nastavi kemije. Primjena računala u kemijskom obrazovanju. Mjere opreza i zaštite, prva pomoć. Seminarski rad iz aktualnih tema iz područja metodike nastave kemije, suvremenih dostignuća u kemiji i njihove primjene prema izvornoj literaturi. Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj) Eksperimentalna i metodička razrada iz programa kemije osnovne i srednje škole. Kemijski zagađivači okoline. Pokusna predavanja studenata. Prisustvovanje oglednim predavanjima mentora, individualnim i javnim predavanjima studenata, analiza održanih predavanja. Seminarski rad iz aktualnih tema iz područja metodike nastave kemije, suvremenih dostignuća u kemiji i njihove primjene prema izvornoj literaturi. Izrada nastavnih sredstava i pomagala. Stjecanje znanja i iskustava neophodnih za organizaciju i izvođenje kvalitetne i kreativne nastave u osnovnom i srednjem obrazovanju. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) (ukupno) Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita Dopunska literatura Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem Jezik predavanja Način polaganja ispita Način praćenja kvalitete i uspješnosti Predavanja i seminari - obvezni. Kolokviji i domaće zadaće vezane uz gradivo. Pismeni ispit polovicom semestra. M. Sikirica, Metodika nastave kemije, Školska knjiga, Zagreb, I. Perina, Kemijski pokusi u optičkoj projekciji, Školska knjiga, Zagreb, S.K. Hall, Safety in the Laboratory, Lewis Publishers, Journal of Chemical Education, Division of Chemical Education of the American Chemical Society, New York. (časopis) Education in Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, London. (časopis) Praxis der Naturwissenschaften Chemie, Aulis Verlag Eubner und co KG, Koln (časopis) Udžbenici iz kemije (osnovna i srednja škola) J.D. Herron, The Chemical Classroom: Formulas for Successful Teaching, American Chemical Society, F. Radonić, Obrazovna tehnologija u nastavi učenja, Birotehnika, Zagreb, P. Raos, Nove slike iz kemije, Školska knjiga, Zagreb, bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje nastave, domaće zadaće, kolokviji) i 3 za uspješno položen završni ispit. Hrvatski Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi 10%, kolokviji i domaće zadaće 20%, uspjeh na ispitu polovicom semestra 20%, te uspjeh na završnom ispitu 50%. Razgovori sa studentima i anonimne ankete.

22 Uvjeti za upis koolegija Odslušani svi obvezni kemijski kolegiji iz prethodnih semestara

23 Naziv kolegija Praktikum iz metodike nastave kemije Šifra K073 Status kolegija Obvezni Studij Semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Okvirni sadržaj kolegija Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj) Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) drugi Doc. dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević Mr.sc. Elvira Kovač Izbor praktičnih vježbi iz nastavnih sadržaja kemije osnovnog i srednjeg obrazovanja i zagađenja okoliša, uključujući suvremene tehnike demonstracijskih pojedinačnih eksperimenata. Uvođenje studenata u metodiku i tehniku samostalnog izvođenja demonstracijskih pokusa iz područja opće, anorganske, fizikalne, analitičke, organske kemije, biokemije i zaštite okoliša. Stjecanje praktičnih iskustava potrebitih za kvalitetno izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) (ukupno) Obvezatni ulazni kolokviji, referati o završenim vježbama Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita Dopunska literatura Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem Jezik predavanja Način polaganja ispita Način praćenja kvalitete i uspješnosti Uvjeti za upis koolegija Skripta za internu upotrebu V. Majer, Eksperimentalna nastava kemije, Školska knjiga, Zagreb, I. Perina i B. Mihanović, Ispitivanja onečišćenja zraka, SKTH/Kemija u industriji, Zagreb, B. Mihanović i I. Perina, Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode, Školska knjiga, Zagreb, P. Grob, Einfache Schulversuche zur Lebensmittelschemie, Aulis Verlag Deubner und co KG, Köln, J. Reiss, Alltagschemie im Unterricht, Aulis Verlag Deubner und co KG, Köln, G. Hight, L. Jones and R. Wilson, Teaching Chemistry with Demonstrations (Videodisc), Brooks-Cole Publishing Company, boda od kojih se 3 dodjeljuju za uspješno završene vježbe sa kolokvijima i referatima, a 2 za završni ispit Hrvatski Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na ispitu (30%). Razgovori sa studentima i anonimne ankete. Završeni svi kemijski praktikumi tijekom studija kemije

24 STRUČNO-PEDAGOŠKA PRAKSA 2 ECTS 2 0 p + 0 s + 30 v CILJ: Upoznavanje studenata sa specifičnostima rada u osnovnoj školi kroz ogledna predavanja mentora, sudjelovanje u obvezama nastavnika i razrednika, kako bi se pripremili za svoja samostalna predavanja i rad s učenicima. SADRŽAJ: Uključivanje studenata u nastavni proces. Hospitacija na satima prirode i biologije u osnovnoj školi. Pripremanje sata. Izrada prikaza nastavnog sata. Analiza strukturnih elemenata nastavnog sata. Nastavni sat kao osnovna organizacijska jedinica nastavnog rada. Analiza etapa nastavnog sata. Tipovi nastavnih sati. Rad s nadarenom djecom, rad s djecom po posebnom programu. Sat razredne zajednice. Roditeljski sastanak. Pedagoška dokumentacija, imenik, dnevnik, matična knjiga, dan škole. Obilježavanje prigodnih tema. Natjecanje iz biologije. Individualno održavanje sati. Upisivanje nastavnog sata, vođenje evidencije učenika, individualne konzultacije s roditeljima. Integrirana nastava. Sudjelovanje u izradi i primjeni programa profesionalnog informiranja učenika. Izrada i izvedba projekta (npr. akcijsko istraživanje, rad u radionicama). Škole i mentori dobiti će precizne upute o obvezama studenata koje trebaju ostvariti tijekom stručno pedagoške prakse. LITERATURA - osnovna: MUŠANOVIĆ, M., 1988: Permanentno obrazovanje nastavnika. Izdavački centar, Rijeka. STERN, V., BALABAN, N., 1997: Observing and Recording the Behavior of Young Children. Techers College, Columbia University, New York and London. STANIČIĆ, S., 1989: Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SRH, Zagreb. LITERATURA- dopunska: DRANDIĆ, B., LAVRNJA, I., MUŠANOVIĆ, M., STANČIĆ, S., 1992: Koncepcija razvojno-pedagoške službe. Napredak, br. 3. JURIĆ, V., 1989: Metodika rada školskog pedagoga. Školska knjiga, Zagreb.

25 EKOLOŠKI SUSTAVI ECTS 5 45 p + 15 s + 0 v CILJ: Usvajanje znanja o osnovnim biološkim i ekološkim značajkama i funkcijama ekoloških sustava slatkovodnih, morskih i kopnenih, s posebnim naglaskom na važnost očuvanja vrsta i staništa. SADRŽAJ PREDAVANJA: Slatkovodni ekološki sustavi podjela, voda kao životni medij, ekološka klasifikacija slatkovodnih organizama. Osnovne biološke i ekološke značajke lentičkih sustava. Lotički sustavi - longitudinalna zonacija. Litoralna zona. Sediment. Eutrofizacija. Onečišćenje i zaštita voda. Kopneni ekološki sustavi - opis i karakteristike: morska obala, krš, planine, šume, travnjaci, antropogena staništa. Vezanost pojedinih skupina organizama za biocenoze i trofički odnosi. Horizontalni i vertikalni raspored flore i faune i utjecaj djelovanja ekoloških čimbenika. Areali svojti, endemi, relikti. Primarne i sekundarne sukcesije kopnenih ekoloških sustava. Kopneni ekosustavi i klimatske promjene. More - geografija i geomorfologija, temperatura vode, vertikalna stratifikacija, vodene mase i cirkulacija, svojstva morske vode. Plankton i planktonske zajednice mora. Nekton. Biologija dubokih mora (zonacija, uzorkovanje, čimbenici sredine, pelagički i bentoski organizmi). Bentoske zajednice fitalnog sustava (subtidalne i intertidalne). SADRŽAJ SEMINARA: Studenti će samostalno izraditi seminare iz odabrane teme i prezentirati. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA osnovna: ODUM, E. P., 1971: Fundamentals of Ecology. 3 rd ed.,. W. B. Saunders Company. Philadelphia. London. Toronto. LEVINTON, J. S., HAEFNER, P. A. JR., 2001: Marine Biology: Function, Biodiversity, Ecology. 2 nd Oxford University Press, Inc.. LITERATURA dopunska: RIEDL, R., 1981: Flora und Fauna der Adria. Verlag Paul Parey. ŠEGULJA, N., HRŠAK, V., 1988: Priručnik za fitocenološka i ekološka istraživanja vegetacije. Mala ekološka biblioteka, Zagreb. KEROVEC, M., 1988: Ekologija kopnenih voda. Hrvatsko ekološko društvo i dr. Ante Pelivan, Zagreb.

26 KONZERVACIJSKA BIOLOGIJA 30 p + 0 s + 0 v ECTS 2 CILJ: Cilj predavanja u sklopu kolegija je upoznati studente s biološkom raznolikošću i čimbenicima koji utječu na smanjenje raznolikosti, te ih upoznati s problematikom vezanom uz zaštitu vrsta i zaštitu područja. Cilj seminara je upoznavanje s metodam mjerenja biološke raznolikosti i programima zaštite uz referiranje studenata o izabranoj temi. SADRAŽAJ: Upoznavanje s biološkom raznolikošću i glavnim ekosustavima planeta i njihovom ugroženošću. Upoznavanje s čimbenicima koji su doveli do zaštite i ugrožavanja biodiverziteta: gubitak i fragmentacija staništa i destrukcija staništa. Razvoj konzervacijske biologije. Odabir zaštićenih područja. Dizajniranje i upravljanje zaštićenim područjima. Zaštita vrsta, zaštita 'in situ'. Zaštita vrsta, zaštita 'ex situ' i reintrodukcija. Razmjer očuvanja krajobraza. Dugoročni pogled na konzervaciju. Ekološka obnova. Konzervacijska biologija u teoriji i praksi. SADRŽAJ SEMINARA: U okviru seminara svaki student treba se opredijeliti za neku od tema koju će pripremiti uz pomoć nastavnika i prezentirati. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA osnovna: Pullin, S. A., 2007: Conservation Biology. Cambridge University Press, New York Magguran, A. E., Measuring Biological Diversity. Blackwell Publishing, UK. Radović, J., Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb. LITERATURA dopunska: Groom, J. M., Meffe, K. G., Carroll, R. C., 2006: Principles of Coservation Biology. Sinnauer Associates, Massachusetts

27 METODIČKE VJEŽBE IZ BIOLOGIJE ECTS 3 0 p + 0 s + 30 v CILJ: Osposobljavanje studenata za samostalno izvođenje nastave prirode i biologije u osnovnoj školi i biologije u srednjim školama. Aktivno sudjelovanje u pripremi i realizaciji nastave. Primjena teoretskih i praktičnih znanja u nastavi bioloških predmeta. Samostalni rad studenata u razredu. SADRŽAJ VJEŽBI: Pripremiti i provesti individualna i javna predavanja iz prirode i biologije u osnovnoj i srednjoj školi. Održati sate obrade, ponavljanja i provjere znanja. Aktivno sudjelovati u analizi održanih praktičnih predavanja. Organizirati i provesti izvanučioničnu nastavu iz prirode i biologije. Primijeniti različite metode i oblike rada u nastavi biologije s učenicima osnovne i srednje škole. Sučeljavanje alternativnih mišljenja i donošenja promišljenih i utemeljenih odluka. Primjena verbalne i neverbalne komunikacije s učenicima u nastavi biologije. Evaluacija, vrednovanje nastave i samovrednovanje rada u nastavi biologije. Uključivanje u rad pripremanjem sadržaja u izvannastavnim aktivnostima; sat razredne zajednice; dopunski i dodatni sat. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA osnovna: Nastavni plan i program za osnovnu školu Republike Hrvatske (1999): Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zagreb. Nastavni plan i program za srednje škole Republike Hrvatske (1995): Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zagreb. Važeći udžbenici osnovne i srednje škole. Sva znanstvena i stručna literatura iz biologije. LITERATURA dopunska: Znanstveno-popularni časopisi.