BIOLOŠKI ODSJEK. Rooseveltov trg 6, HR Zagreb Tel

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK Rooseveltov trg 6, HR Zagreb Tel uredbo@zg.biol.pmf.hr DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM: EKSPERIMENTALNA BIOLOGIJA AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM DIPLOMSKOG STUDIJA: MAGISTAR BIOLOGIJE

2 1. UVOD Biologija je znanost čija su dostignuća širom otvorila vrata novom pogledu na život u 21. stoljeću. Izuzetan napredak biološke tehnologije posljednjih desetljeća donio je spoznaje koje su zasjenile sve što je do tada bilo poznato. Biološke su discipline ušle u skoro svaku ljudsku aktivnost. Globalni problemi energije, hrane, zdravlja, zagañenosti i održivog razvoja nalaze danas rješenja u biološkim spoznajama. Primarni je cilj svake zemlje da identificira stanje svojih znanstvenih i istraživačkih potencijala u ovoj danas najdominantnijoj znanstvenoj grani. Nastava iz biologije na Zagrebačkom Sveučilištu započela je godine na tadašnjem Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta. Prirodoslovne struke u okviru nekadašnjeg Filozofskog fakulteta, nisu nikada mogle priskrbiti dovoljno sredstava za suvremeni znanstveni rad, napose za onaj eksperimentalnog karaktera. Dugogodišnja težnja i nastojanja za osamostaljenjem ostvarena su godine kad se osniva Prirodoslovno-matematički fakultet. Sve brži razvoj biologije, a u svezi s tim uvoñenje u nastavu novih bioloških kolegija, zahtijevali su uz Botanički i Zoologijski zavod (utemeljeni godine) osnivanje novih. Tako se na Biološkom odjelu godine osnovao Zavod za fiziologiju životinja (kasnije Zavod za animalnu fiziologiju), a godine Zavod za molekularnu biologiju. Naziv Biološki odsjek uveden je godine. Nedvojbena je činjenica da je biologija u današnje vrijeme područje bez kojeg je nezamisliv razvoj cijelog niza područja ljudske djelatnosti, kao što su primjerice: medicina, poljoprivreda, veterina, šumarstvo, prehrambena industrija, farmacija, očuvanje bioraznolikosti, zaštite okoliša, edukacija itd. Ponuñeni Sveučilišni studijski programi logičan su slijed dugogodišnjeg iskustva Biološkog odsjeka PMF-a u obrazovanju inženjera biologije smjerova molekularne biologije i ekologije, kao i nastavničkih profila smjerova profesor biologije i profesor biologije-kemije. Diplomirani stručni i nastavnički profili biologa učinkovito se uključuju u rad znanstvenih i edukacijskih institucija kao i različitih privrednih subjekta kako u Republici Hrvatskoj tako i u čitavome svijetu. Studijski program biologija koncipiran je s ciljem da osigura apsolutnu pokretljivost studenata, a u sveučilišnom diplomskom studiju predviña i module koji će omogućiti integraciju prvenstveno unutar prirodoslovlja kao i prohodnost studenata izmeñu srodnih fakulteta Zagrebačkog i drugih hrvatskih i europskih sveučilišta. Dugogodišnja vrlo uspješna suradnja već je uvelike ukazala i na zainteresiranost partnera izvan visokoškolskog sustava (Nacionalni

3 parkovi, Vodoprivreda, Škola narodnog zdravlja A. Štampar, Pliva, INA, Podravka, Belupo, izdavačke kuće, i sl.) što u potpunosti potvrñuje potrebu za Sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem Biologije. Uvidom u dostupne podatke kao i prema dosadašnjim iskustvenim spoznajama znatan broj europskih sveučilišta (npr. Charles University Prague, University of Vienna, Queen Mary University of London, University of Wageningen, University of Basel, University of Ludwig- Maximilian, University of Milano) kao i regionalnih strukovnih mreža u velikom su dijelu ekvivalenti predloženom studijskom programu kojim su obuhvaćeni osnovni studijski sadržaji iz područja biologije kao i opći temeljni sadržaji neophodni za stjecanje znanja i vještina u svrhu osposobljavanja za stručni rad ili nastavak studija. Studijski program biologija podržali su British i Hungarian Biological Society. 2. OPĆI DIO 2.1. NAZIV STUDIJA: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJSKI PROGRAM EKSPERIMENTALNA BIOLOGIJA 2.2. NOSITELJ I IZVOðAČ STUDIJA: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Rooseveltov trg 6, Zagreb 2.3. TRAJANJE STUDIJA: 2 godine 2.4. DIPLOMSKI STUDIJ Trajanje diplomskih studijskih programa na Biološkom odsjeku PMFa Sveučilišta u Zagrebu je dvije godine; a za svaki od programa potrebno je sakupiti najmanje 60 ECTS bodova/god. Uvjeti upisa na sveučilišne diplomske studijske programe, kojih je nositelj i izvoñač Biološki odsjek PMFa Sveučilišta u Zagrebu, prvenstveno je odgovarajući uspješno završen preddiplomski studijski program Biološkog odsjeka PMFa kao i ostalih struka prirodoslovlja uz polaganje razlikovnih ispita. Budući su ostale sastavnice Sveučilišta u Zagrebu srodnih studija u procesu izrade studijskih programa i usklañivanja postojećih s Bolognskom deklaracijom, prijedlog preddiplomskih nastavnih sadržaja koji bi mogli biti uvjet (ili djelomični uvjet) za upis na diplomske studijske programe nije u potpunosti zaključen pa time nisu niti detaljno definirani razlikovni ispiti za pojedini završeni preddiplomski studijski program. Uvidom u potpune podatke izradit će se

4 Pravilnik koji će detaljno definirati uvjete upisa na sveučilišne diplomske studijske programe kojih je nositelj i izvoñač Biološki odsjek PMFa Sveučilišta u Zagrebu. Nakon uspješno završenog sveučilišnog diplomskog studija studenti stječu osnovna znanja iz fundamentalne i primijenjene biologije, koja će im omogućiti daljnji nastavak školovanja na sveučilišnom poslijediplomskom (doktorskom) studiju iz polja Biologije na PMFu u Zagrebu, ali i na drugim Sveučilištima u svijetu te bavljenje znanstveno-istraživačkim radom. STEČENE KOMPETENCIJE I POSLOVI Sveučilišni diplomski studij omogućava teorijsko i praktično obrazovanje iz svih područja biologije (molekularne biologije, genetike, bioraznolikosti, ekologije sustava i ekofiziologije, biologije mora, populacijske biologije biljaka i životinja, evolucije itd.) i drugih prirodnih znanosti čija glavnina poslova i zadaća zahtijeva visoki stupanj stručnog znanja. Suvremeno vladaju usvojenim aktualnim, osnovnim teoretskim i praktičnima znanjima o organizmima i životnim procesima, kako bi bili u mogućnosti upotrijebiti poznata, ali i nova područja znanja u rješavanju bioloških problema. Te im spoznaje omogućavaju da postave i analiziraju probleme te da vrednuju rezultate i predlažu odgovarajuća teorijska i eksperimentalna rješenja. Suvremeno vladaju spoznajama o univerzalnosti elementarnih životnih procesa, njihovom molekularnom i strukturnom osnovom, s genetskom raznolikosti, genetskim promjenama i njihovom evolucijskom dimenzijom te takoñer s činjenicom da uspjeh pojedinih organizama ovisi o meñudjelovanjima s drugim organizmima i okolišem te osnovnim znanjima o raznolikosti i oblicima organizama, njihovom razvoju i funkcionalnom položaju u ekosustavu. Unapreñuju i razvijaju teorije i metode, primjenjuju znanstvene spoznaje, obrazuju na sustavan način, aktivno djeluju u fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima. Stečena će znanja omogućiti zapošljavanje u znanstvenim institucijama (istraživači, asistenti i znanstveni suradnici) te će kao stručnjaci (voditelji laboratorija) biti osposobljeni za rad u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim laboratorijima i biotehnološkim kompanijama, u poljoprivredi i šumarstvu, zaštiti prirode i okoliša te u državnim institucijama, ali i kao djelatnici u privatnom poduzetništvu.

5 Izradom diplomskog rada studenti dokazuju sposobnost planiranja i samostalnog provoñenja vlastitog istraživačkog projekta te izlaganja rezultata u usmenom i pismenom obliku NAKON ZAVRŠETKA STUDIJA STJEČE SE NAZIV: Završetkom diplomskog studijskog programa Eksperimentalna biologija na Biološkom odsjeku PMFa Sveučilišta u Zagrebu stječe se akademski naziv- Magistar biologije 3. OPIS PROGRAMA 3.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

6 Student upisuje jedan od tri ponuñena modula U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 ECTS bodova iz grupe obveznih i izbornih kolegija. 4. GODINA modul - Fiziologija i imunobiologija KOD NASTAVNIK KOLEGIJ 7. SEMESTAR 8. SEMESTAR (P + V + S)* ECTS (P + V + S)* ECTS Obvezni kolegiji BO4050 Bašić I., Oršolić N. Imunologija i imunogenetika BO4188 Bašić I., Oršolić N. Metode u imunologiji BO4198 Marinculić A. Parazitologija BO4196 Springer O. Neurofiziologija i endokrinologija Izborni kolegiji BO4197 Bašić I., Malenica B. Opća onkologija BO4199 Tadić Z. Ekofiziologija životinja BO4121i Jelenić S. Genetička rekombinacija BO4113 Vlahoviček K. Bioinformatika BO4080 Nagy B., Bašić I., Malenica B. Molekularna onkologija BO4081 Grubić Z., Brkljačić-Kerhin V. Transplantacijska imunologija BO4082 Bašić I. Imunologija tumora i metastaza BO4093 Oršolić N., Tadić Z. Komparativna imunologija BO4309 Laboratorijska stručna praksa 120 sati 3 Izbor iz drugih studijskih programa do 9 do 9 modul - Botanika KOD NASTAVNIK KOLEGIJ 7. SEMESTAR 8. SEMESTAR (P + V + S)* ECTS (P + V + S)* ECTS Obvezni kolegiji BO4118 Rusak G. i sur. Molekularna biologija biljaka BO4056 Hršak V. Ekologija bilja BO4090 Nikolić T, Topić J. Flora i vegetacija Hrvatske BO4306 Nikolić T, Topić J., Mitić B., Hršak V. Terenska nastava iz botanike 120 sati 3 Izborni kolegiji BO4201 Nikolić T. Metode numeričke taksonomije BO4105 Ljubešić N. Elektronska mikroskopija BO4104 Rusak G. Biljne bioaktivne tvari BO4135 Vlahoviček K. Računalna biologija BO4089 Mitić B. Nomenklatura i determinacija biljaka BO4115 Jelaska S., Leljak-Levanić D. Mehanizmi biljnog razvitka BO4202 Viličić D., Plenković-Moraj A. Chromista

7 BO4055 Primjena GISa u biologiji Izbor iz drugih studijskih programa do 9 do 9 modul - Zoologija KOD NASTAVNIK KOLEGIJ 7. SEMESTAR 8. SEMESTAR (P + V + S)* ECTS (P + V + S)* ECTS Obvezni kolegiji BO4203 Kučinić M. Principi i načela sistematske zoologije BO4204 Gamulin V. Molekularna evolucija BO4086 Habdija I. Filogenija i sistematika životinja BO4195 Kerovec, Ternjej, Mihaljević, Matočec Ekologija životinja BO4091 Tvrtković N., Mrakovčić M., Kučinić M., Požar-Domac A. Raznolikost faune Hrvatske BO4308 Terenska nastava iz zoologije 120 sati 3 Izborni kolegiji BO4122 Liber, Nikolić, Besendorfer Molekularna filogenija i sistematika BO4119 Brčić-Kostić K., Besendorfer V. Populacijska genetika BO4201 Nikolić T. Metode numeričke taksonomije Gušić I. Paleontološki aspekti evolucije BO4198i Marinculić A. Parazitologija BO4199 Tadić Z. Ekofiziologija životinja BO4205 Lacković G. Embriologija životinja BO4206 Komparativna anatomija životinja BO4207 Ternjej I. Zoogeografija Sremac J. Paleoekologija Izbor iz drugih studijskih programa 20 do 9 20 do 9 Terenska se nastava ne ulazi u opterećenje satnice već samo ECTS bodova 5. GODINA modul - Fiziologija i imunobiologija KOD NASTAVNIK KOLEGIJ 9. SEMESTAR 10. SEMESTAR (P + V + S)* ECTS (P + V + S)* ECTS Izborni kolegiji BO4096 Springer O. Bioenergetika BO4097 Bašić I., Oršolić N. Neuroimunologija BO4094 Šlaus M. Forenzička antropologija BO4095 Curić S. Molekularna patologija BO4098 Krajačić M. Virusi i subvirusni patogeni BO4099 Jukić B. Mikrobiologija patogena BO4184 Rabatić S., Mažuran R. Rezistencija na lijekove i toksine BO4100 Rabatić S., Mažuran R. Imunobiologija cijepljenja Metodologija znanstveno-istraživačkog BO4110i Jelaska S., Leljak-Levanić D. rada Izbor iz drugih studijskih programa do 9 Diplomski rad sa seminarom 24 Diplomski ispit 6

8 modul - Botanika KOD NASTAVNIK KOLEGIJ 9. SEMESTAR 10. SEMESTAR (P + V + S)* ECTS (P + V + S)* ECTS BO4087 Obvezni kolegiji Liber Z., Besendorfer V., Nikolić T. Šatović Z. Filogenija i molekularna sistematika biljaka BO4208 Hršak V. Geobotanika Izborni kolegiji BO4078 Mitić B. Palinologija BO4128 Vidaković-Cifrek Ž. Struktura i funkcija fotosintetskih membrana BO4088 Vidaković-Cifrek Ž. Fiziologija stresa i obrambeni mehanizmi biljaka BO4173 Habdija I. Pedologija Paleobotanika Načela metodologije znanstvenog rada Izbor iz drugih studijskih programa do 9 Diplomski rad sa seminarom 24 Diplomski ispit 6 modul - Zoologija KOD NASTAVNIK KOLEGIJ 9. SEMESTAR 10. SEMESTAR (P + V + S)* ECTS (P + V + S)* ECTS Izborni kolegiji BO4069 Z. Tadić Ponašanje životinja BO4105 Ljubešić N. Elektronska mikroskopija BO4106 Kučinić M. Entomologija BO4070 Mrakovčić M. Ihtiologija i ribarstvo slatkih voda BO4107 Dolenec Z. Ornitologija BO4108 Mrakovčić M. Mamalogija BO4211 Gottstein Matočec S., Maguire I. Biologija rakova BO4071 Kerovec M., Gottstein Matočec S. Biologija podzemnih staništa BO4209 Požar-Domac A. Biologija mora BO4053i Hršak V., Mrakovčić M., Kučinić M. Zaštićene vrste i područja RH BO4210 Tvrtković N. Konzervacijska biologija BO4135 Vlahoviček K. Računalna biologija BO4173 Habdija I. Načela metodologije znanstvenog rada Izbor iz drugih studijskih programa do 9 Diplomski rad sa seminarom 24 Diplomski ispit 6

9 3.2. OPIS PREDMETA IZ NASTAVNOG PLANA DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA EKSPERIMENTALNA BIOLOGIJA

10 NAZIV KOLEGIJA: BILJNE BIOAKTIVNE TVARI NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Biologija GODINA STUDIJA: 4. SEMESTAR STUDIJA: 7. PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Doc. dr. sc. Gordana Rusak DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleski, njemački OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 2 nastavnik vježbe 2 asistent seminar Terenska nastava (dana) CILJ KOLEGIJA: Informacije o kemijskoj prirodi, te biokemijskim interakcijama bioaktivnih tvari iz biljaka u njihovom prirodnom sustavu i u ljudskim aplikacijama. IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Heterozidi: fenolski, kardiotonični, saponinski, flavonoidni, antrakinonski, kumarinski; Alkaloidi; Tvari biogenog porijekla u terapiji tumora; Imunostimulatori i imunosupresivi biogenog porijekla; Za svaku navedenu skupinu bioaktivnih tvari iznosi se pregled njihova kemizma, njihovi biološki učinci na ljudski organizam, te eventalne opasnosti pri primjeni u terapiji. Naglasak je postavljen na mehanizme djelovanja spomenutih tvari. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovito pohañanje predavanja i vježbi

11 NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): NAZIV KOLEGIJA: BIOENERGETIKA NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: BIOLOGIJA GODINA STUDIJA: V SEMESTAR STUDIJA: IX. PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Prof. Dr. Sc. Oskar Springer (redoviti sveučilišni profesor) DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleski OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 2 Prof. Dr. Sc. Oskar Springer vježbe 1 Domagoj ðikić, mr.sc seminar 0 Terenska nastava (dana) 0 0 CILJ KOLEGIJA: Osposobiti istraživača fiziologa-neuroznanstvenika za rad u laboratoriju IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima):

12 Opći principi metabolizma. Glukogeneza. Glikoliza. Glukoneogeneza. Lipogeneza. Lipoliza. Važnost i uloga ugljikohidrata, masti i bjelančevina te minerala i vitamina. Oksidativna fosforilacija. Dobivanje energije. Probava. Termalna regulacija. Najvažniji principi i uloga endokrinog sustava. PRAKTIKUM: Kalorimetrija. Metabologram. Probava - komparativno. Tiroidektomija. Spolni hormoni. Trudnoća. Endokrine žlijezde. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Student dobiva osnovno znanje o metabolizmu i upoznaje se sa na aktualnim metodama i temama u modernoj znanosti. OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, vježbama i seminarima te usmeno i pismeno ispunjenje seminarskih obveza UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Prisutnost na predavanjima i praktikumima. NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanje, praktikum NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Usmeno i pismeno NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Kolokviji, studentske evaluacije(anketarno) KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Animalna fiziologija LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Kolb, B., Wishaw, I.Q. (2001): An Introduction to Brain and Behaviour. Worth Publ., New York, USA. Carlson, N.R. (2001): Physioplogy of Behaviour. 7 th ed., Allyn & Bacon, Boston, USA. Kalat, J.W. (2003): Biological Physiology. 7 th ed., Wadsworth/Thomson Corporation, Stamford, USA. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): NAZIV KOLEGIJA: BIOINFORMATIKA PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Doc.dr.sc. Kristian Vlahoviček, Sveučilište u Zagrebu DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU (navedite kojem) DA (engleski)

13 OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 1 Nastavnik Vježbe 2 Nastavnik Seminar Terenska nastava (dana) CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s metodama računalne biologije i najvažnijim rezultatima ostvarenima njihovim korištenjem IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Primjeri biološke informacije Mrežni resursi o Literaturne baze podataka i pretraživanje literature o Baze sljedova (DNA, RNA, Proteini) o Specijalističke baze podataka, baze cijelih genoma Sravnjenje sljedova (sequence alignment) o Lokalno i globalno o Supstitucijske matrice, bodovanje sravnjenja o Metoda dinamičkog programiranja Pretraživanje po sličnosti o Heurističke metode o FastA i BLAST brzo pretraživanje Višestrkuko sravnjenje i osnove filogenetike o Metode i alati za višestruko sravnjenje Prostorne strukture i modeliranje o Metode predviñanja prostorne strukture Osnove funkcijske genomike o Sekvenciranje DNA o Predviñanje funkcije gena o Genomska bioinformatika RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Cilj ovog kolegija je osposobiti studente za samostalno snalaženje u raspoloživim Internetskim izvorima biološki relevantnih podataka i alata za analizu i pretraživanje bioloških sljedova (sekvenci) OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Budući da se rad odvija u grupama, studenti su obvezni prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati grupnom radu. Studenti su dužni pisati domaće zadaće (samostalno ili u grupi), pristupiti parcijalnim testovima, i u roku predati zadanu seminarsku radnju.

14 UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Predane i ispravljene domaće zadaće, te predan i pozitivno ocijenjen sastavak na zadanu temu. NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Nastavne metoda je kombinacija problemski orijentiranog učenja, tutoriala i strukturirane rasprave o gradivu koje se svladava. Studenti dobivaju dio nastavnog gradiva za pripremiti prije nego se gradivo obrañuje na satu. Nastavnik potom izlaže pregled odgovarajuće nastavne cijeline uz aktivno uključivanje studenata i neformalnu provjeru razumijevanja gradiva. Slijedi uvod u praktične (računalne) metode i elektronske izvore vezane uz nastavnu cjelinu, rad na praktičnom problemu koji se treba riješiti uz njihovu pomoć, te čitanje i analiza recentnog izvornog znanstvenog rada vezanog uz nastavnu cjelinu. NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Znanje se formalno provjerava kratkim testovima (15 minuta) na početku svakog drugog nastavnog dana (30%) seminarskim radom na zadanu temu (20%) dvodijelnim završnim ispitom o Test A: provjera teorijskoj znanja 1 sat (20%) o Test B: provjera praktičnog znanja i vještina 2 sata (30%) NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Uvodna anketa: provjerava očekivanja studenata od kolegija Rasprava o napretku u kolegiju nakon 50% odslušane nastave Završna anketa: studenti ju ispunjavaju nakon položenog ispita KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE OBAVEZNO: Biokemija I i II, ili Opća biokemija, Stanična i molekularna biologija, ili Molekularna genetika, Rad na računalu LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): A.M. Campbell, L.J. Heyer (2002) Discovering Genomics, Proteomics and Bioinformatics. J.H.Wiley & Sons N. C. Jones, P. A. Pevzner (2004) An Introduction to Bioinformatics Algorithms. MIT Press D.W. Mount (2004) Bioinformatics: Sequence and Genome Analysis 2ed. CSHL Press Izvori na Internetu DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): S. B. Primrose, R.M. Twyman (2003) Principles of Genome Analysis and Genomics 3ed. Blackwell Publishing R. Durbin, S. Eddy, A. Krogh, G. Mitchinson (1998) Biological Sequence Analysis. Cambridge University

15 Press. P. Baldi, S. Brunak (2002) Bioinformatics: A Machine Learning Approach. MIT Press Izvori na Internetu NAZIV KOLEGIJA: BIOLOGIJA MORA PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Redoviti profesor dr. sc. Antonieta Požar-Domac, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU (navedite kojem) na talijanskom i francuskom OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 2 nastavnik vježbe 1 seminar 1 nastavnik Terenska nastava (dana) CILJ KOLEGIJA: Upoznati litoralno područje, s osobitim obzirom na faunu Jadranskog mora. IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Kemijske, fizičke i biološke osobitosti obalnog (litoralnog) područja. Biomasa, primarna i sekundarna produkcija. Kruženje tvari i protjecanje energije u obalnom ekosustavu. Biogeokemijski ciklusi. Bionomija litorala Sredozemnog mora i oceana. Eutrofikacija obalnih voda. Utjecaj onečišćenja na životne zajednice litorala i bioraznolikost. Bioindikatori onečišćenja. Obnovljive biozalihe. Marikultura. Iskorištavanje litorala. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Obalno (litoralno) područje izuzetno je značajno za ekosustav mora u cjelini. Njegovim poznavanjem i odgovornim ponašanjem moguće je očuvati ekosustav mora i osigurati obnovu ribljeg fonda. OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Obavezno pohañanje predavanja, vježbi. UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje nastave NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, filmovi, seminari.

16 NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni ispit NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Zoologija 1, Botanika 1, Opća ekologija, Fizika atmosfere i mora. LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Bellan-Santini D. et al. 1994: Les biocénoses marine set littorales de Méditerranée, synthese, menaces et perspectives. MNHN Paris. Short, F.T. et al. Global Seagrass Research Methods. Elsevier Amsterdam. UNEP 2000: Action Plan for the Protection of the Marine Environment and the Sustainable Developpment of the Coastal Areas of the Mediterranean. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): NAZIV KOLEGIJA: BIOLOGIJA PODZEMNIH STANIŠTA PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Prof. dr. sc. Mladen Kerovec, Prirodoslovno-matematički fakultet Dr. sc. Sanja Gottstein Matočec, viši asistent Prirodoslovno-matematički fakultet DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) na engleskom jeziku OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 2 Nastavnik vježbe 1 asistent seminar 0 asistent Terenska nastava (dana) 0 asistent CILJ KOLEGIJA: Ovaj kolegij ima za cilj pružiti studentima znanja, sposobnosti i stav potreban za opažanja, analize i protumačenja biologije podzemnih staništa i organizama te korištenje tih podataka u postizanju učinkovite zaštite.

17 IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): 1. Koncepcija podzemnih ekoloških sustava 2. Fizički okoliš i dinamika podzemnih ekoloških sustava 3. Klasifikacija vodenog i kopnenog podzemnog okoliša 4. Ekosustavi krških i aluvijalnih podzemnih voda 5. Klasifikacija podzemne faune 6. Ekološko podrijetlo, kolonizacija i specijacija 7. Prilagodba faune na glavne abiotičke čimbenike 8. Hranidbena osnova podzemnih ekoloških sustava 9. Dinamika zajednica i ekologija krških ekoloških sustava 10. Istraživanja podzemnih ekoloških sustava i pojedinih špiljskih sustava 11. Metode uzorkovanja podzemnih organizama 12. Tipovi onečišćenja i njihov utjecaj na podzemne životinje i staništa RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će biti sposobni: 1. opisati osnovne principe u ekologiji podzemnih ekoloških sustava 2. odrediti fizikalna obilježja i objasniti odnose izmeñu živog svijeta i okoliša 3. utvrditi i objasniti tipove interakcija izmeñu vrsta 4. opisati čimbenike koji utječu na kolonizaciju i specijaciju životinja u podzemnim staništima 5. koristiti razlikovna obilježja u klasificiranju podzemnih staništa i zajednica 6. analizirati ekološke podatke OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA aktivno sudjelovanje na predavanjima uključivanjem u rasprave te obavezno pohañanje praktikumske nastave i rješavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA pohañanje predavanja i praktikumske nastave NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanjima i praktičnim radom NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA usmeni i pismeni ispit NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA anketama i konzultacijama sa studentima KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE

18 NASTAVNE SADRŽAJE EKOLOGIJA ŽIVOTINJA LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Gibert, J., Danielopol, D. L., Stanford, J. A. (ur.) Groundwater Ecology. Academic Press, San Diego, str Gottstein Matočec, S. (ur.), Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb, str Gottstein Matočec, S. (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franičević, M., Jalžić, B., Kerovec, M., Kletečki, E., Kralj, J., Kružić, P., Kučinić, M., Kuhta, M., Matočec, N., Ozimec, R., Raña, T., Štamol, V., Ternjej, I. & N. Tvrtković An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica 11 (Suppl. 1): Wilkens, H., Culver, D. C., Humphreys, W. F. (ur.) Subterranean Ecosystems. Ecosystems of the World 30. Elsevier, Amsterdam, str DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Camacho, A. I. (ur.) The Natural History of Biospeleology. Museo Nacional de Ciencias Naturales, Madrid, str Gibert, J., Mathieu, J., Fournier, F. (ur.) Groundwater/Surface Water Ecotones: Biological and Hydrological Interactions and Management Options. International Hydrology Series, Cambridge University Press, Cambridge, str Stoch, F. (ur.) Caves and karstic phenomena. Life in the subterranean world. Italian Ministry of the Environment and Territory Protection, Udine, str Watson, J., Hamilton-Smith, E., Gillieson, D., Kiernan, K Guidelines for cave and karst protection. IUCN The World Conservation Union, Gland, str NAZIV KOLEGIJA: BIOLOGIJA RAKOVA NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: ZOOLOGIJA/DIPLOMSKI STUDIJ GODINA STUDIJA: PETA GODINA SEMESTAR STUDIJA: DEVETI SEMESTAR PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Dr. sc. Sanja Gottstein Matočec, viši asistent, Prirodoslovno-matematički fakultet Dr. sc. Ivana Maguire, viši asistent, Prirodoslovno-matematički fakultet DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA

19 EU(navedite kojem) na engleskom jeziku OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 2 Nastavnik vježbe 1 Asistent seminar Terenska nastava (dana) CILJ KOLEGIJA: Ovaj kolegij ima za cilj pružiti studentima znanja, sposobnosti i stav potreban za opažanja, analize i protumačenja ekologije, biogeografije i ponašanja različitih skupina rakova te korištenje tih podataka u postizanju učinkovite zaštite. Kolegij takoñer osigurava primarna znanja o anatomiji, evoluciji i filogeniji rakova. IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): 13. Sistematika i evolucija rakova 14. Komparativna anatomija i morfologija rakova 15. Filogenija rakova u svjetlu mitohondrijskih i staničnih DNK sekvenci 16. Biološka raznolikost rakova sprega fenotipa, strategije življenja i ekologije 17. Ekologija i biogeografija slatkovodnih rakova 18. Fiziologija i biokemija rakova 19. Razmnožavanje, životna strategija i ponašanje rakova 20. Metode odreñivanja gustoće populacija 21. Mikrobiologija, epibionti, bolesti i imunologija rakova 22. Metode uzgoja rakova 23. Invazivni rakovi u Europi 24. Zaštita, upravljanje i zakonske regulative RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će na temelju iskustva s praktikuma i stečenih znanja s predavanja biti sposobni: 1. opažati i izučavati različite skupine rakova; 2. opisati anatomiju rakova na razini pojedinih sustava i organizama (skupina); 3. provesti različite laboratorijske i terenske metode koje se odnose na prikupljanje, prepariranje, dokumentiranje i taksonomsko odreñivanje rakova 4. objasniti preživljavanje, razmnožavanje i životnu strategiju različitih skupina rakova; 5. opisati primjenu ekologije ponašanja rakova u zaštiti, upravljanju i zakonskim regulativama. OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA aktivno sudjelovanje na predavanjima uključivanjem u rasprave te obavezno pohañanje praktikumske nastave i

20 rješavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA pohañanje predavanja i praktikumske nastave NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanjima i praktičnim radom NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA pismeni ispit NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA anketama (uvodna anketa - što očekuju i završna anketa jesu li zadovoljni kolegijem) i konzultacijama sa studentima KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Beskralježnjaci LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Gore, R. H., Heck, K. L. (ed.) (1986) Crustacean Biogeography. Crustacean Issues 4. A. A. Balkema, Rotterdam,. Martin, J. W., Davis, G. E. (2001) An Update Classification of the Recent Crustacea. Natural History Museum of Los Angeles County, Science Series 39: Schram, F. (ed.) Crustacean Phylogeny. AA Balkema, Rotterdam. Schram, F. R. (1986) Crustacea, Oxford University Press, New York. Von Vaupel Klein, J. C., Schram, F. R. (2000) The Biodiversity crisis and Crustacea. Crustacean Issues 12. A. A. Balkema, Rotterdam. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Huner, J. H. (ed.) (1994) Freshwater crayfish aquaculture in North America, Europe, and Australia: Families Astacidae, Cambaridae, and Parastacidae. Food Product Press. International Commission on Zoological Nomenclature (1999) International Code of Zoological Nomenclature, 4 th edition. London, The International Trust for Zoological Nomenclature and The Natural History Museum, 306 pp. Holdich DM (2002) Biology of freshwater crayfish. Blackwell Science, Oxford, 702 pp. NAZIV KOLEGIJA: CHROMISTA

21 NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: BIOLOGIJA GODINA STUDIJA: 4 SEMESTAR STUDIJA: 7 PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Prof. dr. sc. Damir Viličić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta, Zagreb Prof. dr. sc. Anñelka Plenković, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta, Zagreb DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU na engleskom OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 1 Nastavnik Vježbe 2 Asistent Seminar 1 Terenska nastava (dana) CILJ KOLEGIJA: Principi taksonomske klasifikacije, graña stanice, anatomija i morfologija, pigmenti i kemotaksonomija, razmnožavanje, razvojni ciklusi. Značaj u biosferi, primjena u različitim tipovima industrija i biološko-ekološkim istraživanjima. Metode taksonomskih istraživanja na terenu i u laboratoriju. Rasprostranjenost u moru, u kopnenim vodama i na kopnu. IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA Veći dio baziran na praktičnom i samostalnom radu studenta. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Aktivnim pripremanjem i sudjelovanjem u predavanjima, te praktičnim radom na praktikumu studenti će steći osnove za studiranje ekoloških procesa ili za eksperimentalni rad s algama. OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Pripreme za predavanja iz preporučene literature i novijih znanstvenih časopisa UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovitost pohañanja nastave NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, rasprava, provjera znanja. NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Aktivna zajednička rasprava, testiranje, usmeno ispitivanje.

22 NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Biologija stanice LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA Hoek, C. van den, Mann, D.G., Jahns, H.M., 1995: Algae. An introduction to phycology. Cambridge University Press, Cambridge. Lee, R.E., 1999: Phycology. Cambridge University Press, Cambridge Margulis, L., Schwartz, K.V., 1999: Five kingdoms. An illustrated guide to the phyla of life on Earth. W.H.Freeman and Comp., New York Viličić, D., 2002: Fitoplankton Jadranskoga mora. Biologija i taksonomija. Školska knjiga, Zagreb. Mägdefrau, K., Ehrendorfer, F., 1978: Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika, evolucija i geobotanika (prijevod udžbenika - Strasburger et al.), Školska knjiga, Zagreb. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): NAZIV KOLEGIJA: EKOFIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Biologija GODINA STUDIJA: četvrta SEMESTAR STUDIJA: sedmi PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Doc. dr. sc. Zoran Tadić, Sveučilište u Zagrebu DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleski OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 2 Zoran Tadić vježbe 2 seminar 2 Terenska nastava (dana) CILJ KOLEGIJA: Cilj je kolegija upoznati studente sa fiziološkim adaptacijama životinja, posebice sa adaptacijama na fiziološki ekstreman okoliš.

23 IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): 1. tjedan: Uvod u komparativnu, evolucijsku i ekofiziologiju, Priroda i stupanj fizioloških adaptacija, fiziološki odgovor na različitim razinama veličine. 2. tjedan: Mehanizmi adaptacije: adaptacije na molekularnoj, staničnoj i genomskoj razini, kontrola djelovanja proteina, kontrola genske ekspresije. 3. tjedan: Veličina tijela: Izometrija i alometrija, veličina i brzina metabolizma, veličina tijela i brzina kretanja, Postoji li životinja idealne veličine? 4. tjedan: Voda, ionska i osmotska ravnoteža, osmoregulacija i lučenje otpadnih tvari, metablizam i enegetski odnosi, disanje i cirkualcija. 5. tjedan: Učinci temperature na fiziološke procese, živčani sustavi u ekstremnim fiziološkim uvjetima, kemijska kontrola tjelesnih sustava u ekstremnim fiziološkim uvjetima. 6. tjedan: Život u moru: Morski biotopi, ionske i osmotske adaptacije, termičke adaptacije, respiracijske adaptacije, reprodukcijske adaptacije, osjetilne adaptacije, antropogeni učinci. 7. tjedan: Obale i estuariji: Bočati biotopi, Morski biotopi, ionske i osmotske adaptacije, termičke adaptacije, respiracijske adaptacije, reprodukcijske adaptacije, osjetilne adaptacije, antropogeni učinci. 8. tjedan: Slatke vode: Slatkovodni biotopi, ionske i osmotske adaptacije, termičke adaptacije, respiracijske adaptacije, reprodukcijske adaptacije, osjetilne adaptacije, antropogeni učinci. 9. tjedan: Specijalni vodeni biotopi: Vode koje često presušuju, osmotske posebnosti nekih biotopa, termički ekstremne vode. 10. tjedan: Život na kopnu: Kopneni biotopi, ionske i osmotske adaptacije, termičke adaptacije, respiracijske adaptacije, reprodukcijske adaptacije, osjetilne adaptacije, antropogeni učinci. 11. tjedan: Posebni kopneni biotopi: Vrlo topli i hladni biotopi, život na velikim visinama, život u zraku letenje 12. tjedan: Biotopi parazita: Gdje žive paraziti? Fiziologija parazita, osjetila parazita, reprodukcijska fiziologija parazita, Kako paraziti reguliraju fiziologiju domaćina? kako se domaćini fiziološki brane od parazita? RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Nakon završenog kolegija, studenti će razumjeti i znati objasniti specifične fiziološke adaptacije životinja koje su se razvile kao evolucijski odgovor na posebne uvjete okoliša. OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti moraju pohañati predavanja UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje predavanja NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Usmeno NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Pomoću studentskih anketa KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE

24 LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): P. Willmer, G. Stone, I. Johnston: Environmental Physiology of Animals, 2 nd ed., Blackwell Publishing, London, 2005 DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA BILJA NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Biologija GODINA STUDIJA: 4 SEMESTAR STUDIJA: 7 PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Doc. dr. sc. Vladimir Hršak, Prirodoslovno-matematički fakultet DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Njemački OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 1 nastavnik vježbe 2 asistent seminar 1 Terenska nastava (dana) CILJ KOLEGIJA: Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji biljaka, upoznati djelovanje osnovnih ekoloških faktora na biljne organizme, upoznati pojmove u fitocenologiji, upoznati ekologiju najvažnijih tipova biljnih zajednica formiranih na temelju florističke klasifikacije IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Pojam i značenje ekologije; Razvoj ekološke znanosti, Autekologija: osnovni životni procesi (fotosinteza, primarni metabolizam, razmnožavanje) i ekološki faktori (svjetlo, voda, tlo klima); Strategije preživljavanja (CRS model); Sekundarni metabolizam - ekološko značenje; Posebni faktori u okolišu i njihov utjecaj na

25 biljke; požar, salinitet, gaženje, teški metali, onečišćenje atmosfere, klimatski ekstremi; Demekologija: struktura i dinamika biljnih populacija; Sinekologija: individualistički i organizmički koncept vegetacije, klasifikacijski sistemi, kartiranje vegetacije. Ekološka fitocenologija: Uvod; Sinmorfologija; Sinekologija; Sintaksonomija; Sigmasociologija; Primjena fitocenologije; Formacije i zajednice: Vodene zajednice; Terofitsko-pionirske zajednice; Travnate pionirske zajednice; Zajednice siparišta i stijena; Zajednice trščaka i visokih šaševa; Zajednice izvorišta, mjesta nakupljanja snijega, niskih cretova i podvirnih livada; Livade košanice: suhe livade, planinske i visokoplaninske livade i pašnjaci; Zajednice zaslanjenih staništa i kultiviranih livada; Zajednice patuljastih grmova; Zajednice ruderalnih i rubnih staništa; Zajednice grmova; Zajednice šuma. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Znanje iz autekologije, demekologije i sinekologije bilja te fitocenologije. OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Redovno pohañanje svih oblika nastave UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA U skladu sa Statutom PMF NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i praktikum NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE SISTEMATIKA BILJA LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): CRAWLEY M. (ed.), 1998: Plant Ecology. Blackwell Science, Oxford. STEUBING L. & H. O. SCHWANTES, 1992: Ökologische Botanik. 3. Aufl. Verlag Quelle & Meyer, Wiesbaden. STEUBING L. & A. FANGMEIER, 1992: Pflanzenökologisches Praktikum. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart. HORVAT I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. GRAČANIN M. & LJ. ILIJANIĆ, 1977: Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): GLAVAČ V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb. MÄGDEFRAU K. & F. EHRENDORFER, 1978: Udžbenik iz botanike, sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga, Zagreb.

26 STEVANOVIĆ B. & M. JANKOVIĆ, 2001: Ekologija biljaka. NNK International, Beograd. LAKUŠIĆ R., 1980: Ekologija biljaka. IGKRO Svjetlost. Sarajevo. TOWNSEND C. R., J. L. HARPER & M. BEGON, 2000: Essentials of ecology. Blackwell Science, Oxford. NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA ŽIVOTINJA NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Biologija GODINA STUDIJA: 4 SEMESTAR STUDIJA: 8 PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Prof. dr. sc. Mladen Kerovec, Prirodoslovno-matematički fakultet Doc. dr. sc. Ivančica Ternjej, Prirodoslovno-matematički fakultet Doc. dr. sc. Zlatko Mihaljević, Prirodoslovno-matematički fakultet Dr. sc. Sanja Gottstein Matočec, viši asistent, Prirodoslovno-matematički fakultet DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) na engleskom jeziku OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 1 nastavnik vježbe 2 asistent seminar 1 nastavnik, asistent Terenska nastava (dana) 0 CILJ KOLEGIJA: Ovaj kolegij ima za cilj omogućiti studentima da steknu znanja, vještine i sposobnosti koje su im potrebne za promatraje, analizu i interpretiranje činjenica vezanih uz ekologiju životinja i ekoloških sustava te za korištenje tih informacija u ostvarenju djelotvorne zaštite. IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Abiotički čimbenici, ekološka valencija, ekološka niša. Obilježja populacija: gustoća populacija, čimbenici koji utječu na gustoću populacija, struktura populacija, životni ciklusi i stopa preživljavanja. Interspecijski i intraspecijski odnosi, posebno kompeticija i predatorstvo. Opće teorije raznolikosti vrsta.

27 Koncept ekoloških sustava. Raspored i osnovna obilježja makroekosustava. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci. Protjecanje energije i kruženje tvari. Metabolizam zajednica - Primarna i sekundarna produkcija. Struktura zajednica. Promjene zajednica Sukcesije. Kopneni ekološki sustavi: tundra i polarna područja, travnjaci, pustinje i polupustinje, borealne šume, šume umjerenog i tropskog pojasa, mediteranska područja i planinska područja, podzemlje. Utjecaj čovjeka na kopnene ekološke sustave. Ekološki sustavi kopnenih voda: lentički ekološki sustavi (jezera, lokve), lotički ekološki sustavi (rijeke), močvare i podzemne vode (hiporeička zona, freatička zona, ). Utjecaj čovjeka na slatkovodne ekološke sustave. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će biti sposobni: 7. opisati osnovne principe u ekologiji 8. odrediti fizikalna obilježja i objasniti odnose izmeñu živog svijeta i okoliša 9. Utvrditi i objasniti tipove interakcija izmeñu vrsta 10. opisati čimbenike koji utječu na rasprostranjenost i gustoću životinjski populacija 11. objasniti odnose reprodukcije i/ili preživljavanja kod različitih vrsta životinja 12. koristiti razlikovna obilježja u klasificiranju zajednica biljaka i životinja 13. planirati eksperimentalni rad u ekologiji 14. analizirati ekološke podatke OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA aktivno sudjelovanje na predavanjima uključivanjem u rasprave te obavezno pohañanje praktikumske nastave i rješavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA pohañanje predavanja i praktikumske nastave NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanjima i praktičnim radom NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA usmeni i pismeni ispit NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA anketama i konzultacijama sa studentima KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing. Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company. Lampert, W., Sommer, U., Limnoecology. Ecology of Lakes and Streams. Oxford University Press, New York.

28 Mitsch, W. J., 1994: Global wetlands-old Worlds and New. Elsevier, Amsterdam, 967. Moss, B., 1998: Ecology of Fresh Waters. Blackwell Sc. Publ., Oxford, 557. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Gottstein Matočec, S. (ed.) Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb, str Gottstein Matočec, S. (ed.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franičević, M., Jalžić, B., Kerovec, M., Kletečki, E., Kralj, J., Kružić, P., Kučinić, M., Kuhta, M., Matočec, N., Ozimec, R., Raña, T., Štamol, V., Ternjej, I. & N. Tvrtković An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica 11 (Suppl. 1): Kerovec,M., l986: Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, Kerovec,M., l988: Ekologija kopnenih voda. Mala ekološka biblioteka, Knjiga 3, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, NAZIV KOLEGIJA: ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Biologija GODINA STUDIJA: 4. i 5. SEMESTAR STUDIJA: 7. i 9. PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Prof. dr. sc. Nikola Ljubešić, Znanstveni savjetnik, Intitut Rudjer Bošković DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Engleskom OBLIK NASTAVE IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent) predavanja 1 nastavnik vježbe 2 asistent seminar 0 Terenska nastava (dana) CILJ KOLEGIJA: Predmet upoznaje studenta sa fizikalnim osnovama elektronske mikroskopije i svjetlosne mikroskopije te

29 primjenom elektronske mikroskopije u biološkim istraživanjima. IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Fizikalne osnove svjetlosne mikroskopije. Graña svjetlosnog mikroskopa. Tipovi svjetlosnih mikroskopija (fluorescencijska, konfokalna, polarizacijska, fazni kontrast, diferencijalni interferencijski kontrast, tamno vidno polje) te njihova primjena u biologiji. Fizikalne osnove elektronske mikroskopije. Temeljni principi transmisijske i pretražne (scanning) elektronske mikroskopije. Osnove drugih tipova elektronske mikroskopije (ESEM, STEM, AFM, TSM, visokonaponski EM). Analitičke metode u elektronskoj mikroskopiji (rendgenska analiza, elektronska difrakcija, EELS). Primjena elektronske mikroskopije u biološkim istraživanjima (imunocitokemija, enzimatska citokemija, autoradiografija). Kvantitativne metode i analiza slike u mikroskopiji. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Kolegij omogućuje upoznavanje sa organizacijom i funkcijom stanice primjenom svjetlosne i elektronske mikroskopije. OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti moraju redovito pohañati nastavu, posebice vježbe na kojima će savladavati tehnike pripreme preparata za elektornsku mikroskopiju te način rada s elektronskim mikroskopom. UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje nastave i praktikuma NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i praktikumi NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni ispit NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Kontinuirano praćenje rada studenata tako što po završetku neke sadržajne cjeline odgovara na pitanja kakva inače dolaze na ispitu te savladavanje tehnika na vježbama. KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Osnovno znanje iz stanične biologije. LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Bredbury S Introduction to the Optical Microscopy. Revised Edition. Oxford Univ. Press Plattner H, Zingsheim HP Elekronenmikroskopische Metodik in der Zell und Molekularbiologie. G. Fischer Verlag, Stuttgart. Robards AW, Wilson AJ Procedures in Electron Microscopy. John Willey / Sons Ltd.