Elektrotehnika i informacijska tehnologija. Sveučilište u Splitu. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

Transcription

1 Sveučilište u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Dekan Rektor Prof. dr. sc. Srdjan Podrug Prof. dr. sc. Ivan Pavić PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA Elektrotehnika i informacijska tehnologija Split, 17. srpnja 2012.g.

2 NASTAVNI PLAN I PROGRAM Poslijediplomski doktorski studij: Elektrotehnika i informacijska tehnologija Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Ruđera Boškovića bb, HR Split Telefon: Telefaks: dekanat@fesb.hr

3 SADRŽAJ 1. UVOD Razlozi za pokretanje studija Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Uključivanje studenata u zajednički program s inozemnim sveučilištima Ostali elementi i potrebni podaci OPĆI DIO OPIS PROGRAMA Struktura i organizacija doktorskog programa Popis kolegija, seminara i znanstvenoistraživačkih aktivnosti Opis predmeta Opis seminara Uvjeti i način studiranja Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova Način završetka studija Uvjeti nastavka studija Uvjeti i stjecanja potvrde (certifikata) o apsolviranom dijelu programa Uvjeti i način stjecanja doktorata bez pohađanja nastave i polaganja ispita Maksimalna duljina trajanja studija UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA Mjesta izvođenja studijskih programa Podaci o prostoru i opremi predviđenoj za izvođenje studija Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program Institucijsko rukovođenje doktorskim programom Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija Imena nastavnika i suradnika koji izvode nastavu POPIS NASTAVNIH BAZA ZA PROVOĐENJE PRAKTIČNE NASTAVE OPTIMALNI BROJ STUDENATA NA STUDIJU PROCJENA TROŠKOVA IZVEDBE POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA FINANCIRANJE POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA KVALITETA POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA OSTALE NAPOMENE...268

4 1. Uvod 1.1. Razlozi za pokretanje studija Područje elektrotehnike i informacijske tehnologije jedan je od najdinamičnijih sektora europske i svjetske ekonomije. Razvitak ovog sektora pokreće temeljite promjene u svim područjima rada i života. Elektrotehnika i informacijska tehnologija predstavlja izrazito široko i interdisciplinarno područje tehničkih znanosti tako da praktički nema ljudske djelatnosti u kojoj izravno ili neizravno ne pridonosi značajno njenom razvoju. Navedeno područje obuhvaća znanstveno polje elektrotehnike sa znanstvenim granama elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika i radiokomunikacije, te znanstveno polje računarstvo. Ovo je područje također usko povezano i dijelom obuhvaća niz znanstvenih grana iz područja temeljne tehničke znanosti, posebice automatiku i energetiku. Navedeno područje prepoznato je kao područje od strateške važnosti za razvitak društva. Europska komisija je zajedno s industrijom angažirana na poticanju razvoja novih edukacijskih programa u ovom području kao preduvjeta za razvoj informacijskog društva. Potreba za povećanjem broja obrazovanih stručnjaka i znanstvenika u ovom području istaknuta je i u Strategiji razvitka Republike Hrvatske za 21. stoljeće. Kontinuiran i brz razvoj ovog područja potican novim saznanjima i dostignućima nužno traži i odgovarajući proces naobrazbe. Osnovni preduvjet bržeg razvoja, te držanja koraka s razvijenim svijetom upravo su kvalitetno obrazovani i kompetentni znanstvenici i stručnjaci. Od njih se zahtijevaju metodološki sustavna znanja i iskustva iz područja inženjerstva i informacijskih tehnologija s posebnim naglaskom na otvorenosti novim konceptima i inovativnim rješenjima. Poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija ima za cilj obrazovanje znanstvenika i stručnjaka za vodeće i najsloženije poslove u području elektrotehnike i informacijske tehnologije u gospodarstvu, visokoškolskim ustanovama i institutima te državnim i drugim javnim institucijama. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju utvrđuje zakonsku obvezu usklađivanja studijskih programa s Bolonjskom deklaracijom. Predloženi studijski program predstavlja transformaciju dosadašnjeg poslijediplomskog znanstvenog studijskog programa Elektrotehnika u skladu s preporukama Bolonjske deklaracije i trendovima na renomiranim europskim sveučilištima. Obrazovanje studenata provodi se prvo kroz preddiplomski studij u trajanju od 6 semestara, a zatim kroz diplomski studij u trajanju od još 4 semestra. Nastavak obrazovanja na III razini, provodi se poslijediplomskim doktorskim studijem u trajanju od 6 semestara. Predloženi poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija temelji se na mentorskom sustavu. Student se uz pomoć mentora i uz prikladan izbor kolegija može usmjeravati prema odabranim znanstvenim granama ili interdisciplinarnim istraživanjima iz znanstvenih polja elektrotehnike i računarstva, te znanstvenih grana automatike i energetike. Svi ponuđeni kolegiji ustrojeni su u skladu s ECTS bodovnom sustavu. Mogućnost slobodnog izbora pojedinih kolegija omogućava studentima upotpunjavanje i produbljivanje znanja u skladu s njihovim znanstvenim interesima. Studentima se omogućava upis kolegija doktorskih studija drugih članica Sveučilišta u Splitu i drugih sveučilišta čime se ostvaruje dodatna dimenzija interdiscipliranosti znanstvenog i stručnog usavršavanja. Razvoj značajnog dijela gospodarstva i sektora javnih djelatnosti u regiji orijentiranih proizvodnji i distribuciji električne energije, upravljanju i nadzoru složenih sustava, razvoju i primjeni elektroničkih i računalnih sustava, te komunikacijskoj i informacijskoj tehnologiji, dominantno se 3

5 oslanja upravo na znanstvenike i stručnjake ovog profila. Intenzivniji razvitak regije još će snažnije istaknuti potrebu za većim brojem stručnjaka u području elektrotehničke i informacijske tehnologije. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada. Split je snažno gospodarsko i sveučilišno središte kojem gravitira vrlo široko područje Dalmacije te dio susjedne Bosne i Hercegovine. Već je godine utemeljen Elektrotehnički fakultet u Splitu s ciljem obrazovanja stručnjaka za razvitak gospodarskih djelatnosti temeljenih na elektrotehnici. Od godine Fakultet nosi naziv Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), a godine postaje suosnivačem i članicom Sveučilišta u Splitu. FESB je jedina visokoškolska ustanova koja ustrojava i provodi sveučilišne dodiplomske studije za stjecanje zvanja magistra inženjera elektrotehnike i magistra inženjera računarstva, kao i poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije za stjecanje zvanja doktora znanosti iz područja elektrotehnike i doktora znanosti iz područja računarstva u južnoj Hrvatskoj. U suradnji s Wessex Institute of Technology (WIT) iz Southamptona u Velikoj Britaniji Fakultet je sudjelovao u održavanju međunarodnog poslijediplomskog studija s nazivom Elektromagnetska kompatibilnost okoliša (Environmental Electromagnetic Compatibility). Svrhovitost studija potvrđena je brojnošću studenata koji s uspjehom završavaju studij i rade u gotovo svim granama gospodarstva i javnih djelatnosti. Potrebe tržišta rada za ovakvim profilom stručnjaka znatno su veće od postojećeg broja. To je posebno značajno u sadašnjem trenutku, kad društvene i gospodarske promjene zahtijevaju nove interdisciplinarne pristupe proizvodnji temeljenoj na novim tehnologijama, eksploataciji i upravljanju nacionalnim bogatstvima, energetskim izvorima, te prometnom, komunikacijskom i informacijskom infrastrukturom. Ne manjeg značenja je uloga znastvenika i stručnjaka u razvoju novih, malih i srednjih, na znanju i znanosti temeljenih i tehnološki naprednih poduzeća, koja će biti novi pokretač razvoja cjelokupna gospodarstva regije. Poslijediplomski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija omogućit će uključivanje perspektivnih mladih stručnjaka u suvremene tokove tehnologijskog razvoja društva. Tehnologijski razvoj izravno treba doprinijeti podizanju razine znanja svih dijelova društva što je od strategijskog nacionalnog interesa. Završetkom studija studenti će se osposobljavati za razvoj, projektiranje, proizvodnju, nadzor i održavanje složenih sustava u području elektrotehnike i informacijske tehnologije. Posebno važnu ulogu ovaj studij ima u odnosu na tržište rada kao završni stupanj u okviru cjelovitog trostupanjskog obrazovanja u skladu s Bolonjskom deklaracijom kojim se formira cjelovito obrazovan stručnjak sposoban za obavljenje najsloženijih znastvenoistraživačkih, upravljačkih i inženjerskih poslova. Potrebe za stručnjacima s navedenim kompetencijama, posebice uzevši u obzir nužni razvoj hrvatskog gospodarstva u uvjetima otvorenog globalnog tržišta, znatno su veće od dosadašnjih, kako u regiji tako i u čitavoj Hrvatskoj. Utemeljenje na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima U procesima razvoja studijskog programa nastavnici i znanstvenici s FESB-a aktivno prate svjetske i posebice europske tokove u visokom obrazovanju i razvoju gospodarstva. Poslijediplomski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija usko je povezan sa suvremenim znanstvenim spoznajama u znanstvenom području tehničkih znanosti, u poljima elektrotehnike, računarstva i informacijske tehnologije, granama automatike i energetike te prirodnih znanosti. Ovakav je program sukladan suvremenom konceptu interdisciplinarnih studija. Predloženi poslijediplomski studij na FESB-u predstavlja logičan nastavak preddiplomskih i diplomskih studija temeljenih na preporukama Bolonjske deklaracije kroz koje su studenti dobili temeljna znanja iz općih i stručnih kolegija. Studiranjem na poslijediplomskim studijima razvijaju se kod svakog studenta sposobnosti kreativnog razmišljanja i zaključivanja, samostalnog i timskog rada. Kroz istraživačke aktivnosti koje su predviđene ovim studijem kod studenata se razvija sustavan pristup rješavanju problema koji se prije svega temelji na proučavanju i analizi dosadašnjih spoznaja i 4

6 postignuća u okviru istraživanog područja objavljenih u znanstvenim časopisima, zbornicima međunarodnih znanstvenih konferencija, i drugim izvorima znanstvenih informacija uključujući svjetske referentne baze znanstvenih podataka. Ne manje važno, od studenta poslijediplomskog studija se očekuje samostalno istraživanje, pisanje i objavljivanje znastvenostručnih radova, sudjelovanje i prezentacija rezultata istraživanja na međunarodnim znanstvenim skupovima. Ovom aspektu obrazovanja mladih znanstvenika na FESB-u se pridaje velika važnost. Na FESB-u se organizira niz međunarodnih znanstvenih i strčnih skupova uključujući: međunarodnu znanstvenu konferenciju SoftCOM koja je tehnički sponzorirana od strane vodeće međunarodne udruge za područje elektrotehnike i informacijskih tehnologija IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) sa sjedištem u SAD, BEM, ELECTROCOMP, LHC days in Split i dr. Od temeljne je važnosti i činjenica da znanstvenici FESB-a aktivno sudjeluju u razvitku navedenih znanstvenih i stručnih polja kroz izravno sudjelovanje i vođenje znanstvenih istraživanja, objavljivanju i prezentaciji rezultata na mnogim svjetskim znanstvenim skupovima i u renomiranim časopisima. Znanstvena suradnja s renomiranim inozemnim znanstvenim institucijama jedno je od temeljnih opredjeljenja FESB-a. FESB aktivno sudjeluje u međunarodnim znanstvenim projektima u području komunikacijske i informacijske tehnologije COST 261, COST 286, COST 290, ALIS, CEEPUS te u programima bilateralne suradnje s zemljama Europske unije. Uspostavljanje suradnih istraživanja FESB neposredno surađuje s brojnim znanstvenim i visokoškolskim institucijama u zemlji i svijetu. Mnogi nastavnici Fakulteta uspostavili su znanstvenu suradnju sa vodećim svjetskim sveučilištima i institutima. Rezultat te suradnje su zajednički istraživački projekti u kojima su osim nastavnika uključeni i studenti poslijediplomskih studija. Posebno je važna suradnja Fakulteta s vodećim domaćim tvrtkama kroz brojne projekte i znanstvena istraživanja u koja su uključeni i studenti. FESB je potpisnik niza Sporazuma o suradnji na promicanju znanstvenih i obrazovnih aktivnosti s organizacijama iz gospodarskog i javnog sektora kao što su primjerice Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatska elektroprivreda, Energetski institut "Hrvoje Požar", Hrvatske telekomunikacije, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, Ericsson Nikola Tesla, Brodosplit, Siemens, VIPnet, Microsoft Hrvatska, TLM, ABB. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta FESB aktivno prati proces razvoja visokog obrazovanja u svijetu, a posebice u Europi. Tako se i pri izradi nastavnog plana i programa poslijediplomskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologija posebno vodilo računa o usklađivanju nastavnih programa i kolegija s drugim uglednim inozemnim učilištima. Sustav obrazovanja znanstvenika i stručnjaka u svijetu i Europi na ovom području vrlo je raznolik te ne postoje dvije zemlje u kojima bi sustav obrazovanja bio potpuno isti. Program poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu obuhvaća široko područje struke. Takav se pristup može uočiti i kod niza drugih domaćih i srednjoeuropskih poslijediplomskih studija elektrotehnike i informacijskih tehnologija. Na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijskih tehnologija na FESB-u, izborom predloženih kolegija nastavnog programa student se može usmjeravati prema istraživanjima u znanstvenim disciplinama Automatika i sustavi, Elektrotehnika - Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske tehnologije, što je i u skladu s novim ustrojem diplomskih studija FESB-a. Treba naglasiti da je izbor kolegija potpuno slobodan u dogovoru s mentorom, pa se student može samostalno 5

7 usmjeravati i prema interdisciplinarnim istraživanjima u znanstvenim poljima elektrotehnika i računarstvo, te znanstvenim granama automatika i energetika. Ustroj predloženog studijskog programa usporediv je sa srodnim studijskim programima na renomiranim europskim sveučilištima kao što su: Technische Univerzität Wien, Beč, Austrija, Technische Univerzität München, Minhen, Njemačka. Universita degli studi di Trieste, Italia Université catholique de Louvain, Belgium, Helsinki University of Technology, Finland Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa FESB ima dugogodišnje iskustvo u provođenju nastave na sličnim programima. Elektrotehnički fakultet u Split osnovan je godine kada je utvrđen program studija Elektrotehnike drugog stupnja u trajanju od 8 semestara. Nakon ustrojavanja studija strojarstva i brodogradnje od godine Fakultet djeluje kao Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - FESB. Od godine FESB, kao jedan od suosnivača, djeluje u sastavu Sveučilišta u Splitu. pristupnika. Na sveučilišnim dodiplomskim studijima Elektrotehnike i Računarstva na Fakultetu je do danas zvanje diplomiranog inženjera steklo više od 3644 studenata. Do sada je na poslijediplomskom studiju elektrotehnike na FESB-u magistriralo 98 studenata, a doktorat znanosti steklo 52 pristupnika. Na sveučilišnim preddiplomskim studijima Elektrotehnike i informacijske tehnologije te Računarstva na Fakultetu je do danas zvanje prvostupnika inženjera steklo više od 564 studenata. Na sveučilišnim diplomskim studijima u području elektrotehnike i informacijske tehnologije te računarstva na Fakultetu je do danas zvanje magistra inženjera steklo više od 246 studenata. Godine na Fakultetu je osnovan Računski centar i nabavljeno je računalo Iskra Zuse Z- 23/V uz financijsku potporu splitskog gospodarstva. To je bilo prvo računalo u gradu i ujedno prvo na jednoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj. Time je Fakultet omogućio informatičko obrazovanje šireg skupa stručnjaka različitih profila iz gospodarstva i ujedno već tada se profilirao kao središnja visokoobrazovna institucija u području informatike u regiji. Poslijediplomski studij u znanstvenom polju elektrotehnike prvi put je organiziran godine u suradnji s Elektrotehničkim fakultetom u Zagrebu, a samostalno se na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu izvodi se od godine. Program omogućava usmjeravanje na područja telekomunikacija i informatike, elektronike, elektroenergetike i elektrostrojarstva, automatike te računarstva. U suradnji s Wessex Institute of Technology (WIT) iz Southamptona u Velikoj Britaniji Fakultet je od sudjelovao u održavanju međunarodnog poslijediplomskog studija s nazivom Elektromagnetska kompatibilnost okoliša (Environmental Electromagnetic Compatibility). Kvaliteta obrazovanja na FESB-u potvrđuje se uspješnošću i priznanjima FESB-ovih znanstvenika i inženjera u gospodarstvu i javnom djelovanju, uključujući i najrazvijenije zemlje svijeta. Najvažnija je ipak činjenica da stručnjaci obrazovani na FESB-u čine okosnicu visokoobrazovanog tehničkog kadra u regiji 1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike i informacijske tehnologije podržava koncept pokretljivosti studenata. Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike i informacijske tehnologije otvoren je prema srodnim poslijediplomskim studijima sveučilišta u Hrvatskoj, uključujući Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, te Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Osijeku. Studentima će se omogućiti da dio studijskog programa završe na nekoj od sličnih institucija u Hrvatskoj ili inozemstvu. Nadalje, kolegiji koji se izvode na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijskih tehnologija na FESB-u otvoreni su za upis i 6

8 studentima drugih fakulteta. FESB je kao nosioc poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije također otvoren uključenju znanstvenika iz srodnih institucija na postdoktorska istraživanja Uključivanje studenata u zajednički program s inozemnim sveučilištima U suradnji s Wessex Institute of Technology (WIT) iz Southamptona u Velikoj Britaniji Fakultet je od sudjelovao u održavanju međunarodnog poslijediplomskog studija s nazivom Elektromagnetska kompatibilnost okoliša (Environmental Electromagnetic Compatibility). U okviru predloženog poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologija mogućnosti i načini uključivanja studenata u zajednički program s inozemnim sveučilištima bit će predmet daljnjeg razvoja suradnje s inozemnim sveučilištima Ostali elementi i potrebni podaci Na FESB-u postoje svi uvjeti za realizaciju poslijediplomskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologija. Na Fakultetu je zaposlen potreban broj nastavnog i drugog osoblja s odgovarajućom znanstvenom i stručnom kvalifikacijom, u skladu sa standardnim nastavnim opterećenjem utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje. Osiguran je odgovarajući prostor i oprema u skladu s potrebama kvalitetnog studiranja. Na FESB-u je u stalnom radnom odnosu zaposleno ukupno 76 nastavnika u znanstvenonastavnom zvanju uključujući: 39 redovitih profesora, 20 izvanrednih profesora i 17 docenta. Obnova i daljnja popuna nastavnog kadra je dijelom osigurana i kroz činjenicu da je na FESBu angažirano 49 znanstvenih novaka na znanstvenim projektima MZOŠ. Osim toga na FESB-u postoje i svi potrebni prostorni i materijalni uvjeti za kvalitetno izvođenje predloženog studijskog programa. U izvođenju nastave na poslijediplomskom studiju uključeni su i nastavnici s drugih fakulteta Sveučilišta u Splitu, te znanstvenici iz gospodarstva. 7

9 2. Opći dio Naziv Znanstvena područja, polja i grane Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnika i informacijska tehnologija Znanstveno područje: Tehničke znanosti Znanstvena polja: Elektrotehnika, Računarstvo, Temeljne tehničke znanosti Znanstvene grane: Elektroenergetika, Elektrostrojarstvo, Elektronika, Telekomunikacije i informatika, Radiokomunikacije, Informacijski sustavi, Obrada informacija, Umjetna inteligencija, Procesno računarstvo, Automatika, Energetika Nositelji Trajanje Predlagači Izvođači 6 semestara Nositelji ECTS Institucijska strategija razvoja 180 ECTS bodova Strateško opredjeljenje Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu jest izvrsnost u znanstvenoistraživačkom i nastavnom radu u području tehničkih znanosti. Značajno mjesto u razvojnim planovima zauzima trajni razvoj poslijediplomskih doktorskih znanstvenih studijskih programa, posebice iz područja elektrotehnike i informacijskih tehnologija te strojarstva i brodogradnje. 8

10 Inovativnost doktorskog programa Predloženi poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija ustrojen je po uzoru na slične studije u zemlji i razvijenim zemljama ali vodeći računa i o posebnostima regije. Studij se također temelji na iskustvima stečenim tijekom izvođenja dosadašnjeg poslijediplomskog studija za stjecanje titule magistra i doktora znanosti, kao i do sada izrađenim doktorskim disertacijama na matičnom i drugim fakultetima. Strategijski je osmišljen tako da svakom doktoru znanosti daje mogućnost poslijedoktorskog studija ili znanstveno istraživačkog rada na drugim Fakultetima i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Isto tako, predloženi studij omogućava znanstvenicima s drugih sličnih institucija iz zemlje i inozemstva suradnju u znanstvenoistraživačkom radu koji se odvija u okviru znanstveno istraživačkih projekata Fakulteta. Otvorenost studija omogućava povremena ili stalna uključivanja znanstvenika iz drugih srodnih institucija u program izvođenja pojedinih kolegija. Time se osigurava pokretljivost znanstvenika i kolaborativnost studija. Poslijediplomski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija usko je povezan sa suvremenim znanstvenim spoznajama u znanstvenom području tehničkih znanosti, u znanstvenim poljima elektrotehnike, računarstva i temeljnim tehničkim znanostima, posebno znanstvenim granama automatika i energetika. Ovakav je program sukladan suvremenom konceptu interdisciplinarnih studija. Znanstvenici Fakulteta koji izvode nastavu na poslijediplomskom studiju uključeni su u znanstvenoistraživački rad kao voditelji brojnih znanstveno istraživačkih projekata financiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Neki od njih djeluju kao glavni istraživači u tehnologijskim projektima koji su također sufinancirani od MZOŠ, a izvode se u suradnji s industrijom (Siemens, Ericcson, TLM, FEAL, HEP, HT, i dr.). Tom suradnjom ostvareno je partnerstvo u pokretanju i izvođenju programa poslijediplomskog studija kroz izbor kolegija i njihova sadržaja u dogovoru i prema potrebama određenog profila znanja. Važno je također istaknuti aktivno sudjelovanje nastavnika Fakulteta u međunarodnim projektima što je važna pretpostavka i za zajedničko izvođenje poslijediplomskih studija. Na Fakultetu se tako izvodi poslijediplomski studij u suradnji s Wessex Institute of Technology, Southampton, UK. U okviru programa suradnje s drugim sveučilištima posebno će se poticati razvoj partnersta u odnosu na poslijediplomske studijske programe. 9

11 Uvjeti za upis Nastavni program studija je osmišljen tako da omogućava znanstveno usavršavanje različitih kategorija pristupnika uključujući: diplomirane inženjere odgovarajućih znanstvenih polja i grana koji su završili sveučilišni dodiplomski studij prema zakonu o Visokim učilištima (NN. br.59. od 17. srpnja god.) ili do tada važećim zakonima o Visokom obrazovanju. pristupnike sa magisterijem iz odgovarajućih znanstvenih polja i grana. pristupnike sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem i ostvarenih 300 ECTS bodova u odgovarajućim znanstvenim poljima i granama. osobe koje su odslušale poslijediplomski studij i položile sve ispite s prosjekom ocjena 4.5, a nisu obranili magisterij znanosti, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, a doktorat znanosti mogu steći upisom poslijediplomskog studija za znanstveno usavršavanje i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita. Odgovarajuća znanstvena polja su Elektrotehnika, Računarstvo, i Temeljne tehničke znanosti (znanstvene grane Automatika i Energetika). Studij mogu upisati i pristupnici koji su završili odgovarajuće studije iz srodnih znanstvenih polja i grana na nekom od tehničkih fakulteta, prirodoslovno-matematičkih fakulteta ili fakulteta informatičkih znanosti uz polaganje diferencijskih ispita zbog programskih razlika. Sadržaj diferencijskih ispita određuje Odbor za poslijediplomski doktorski studij. Upis na poslijediplomski studij provodi se temeljem Odluke Fakultetskog vijeća. Navedenom Odlukom Fakultet u tisku i na svojoj WEB stranici javno objavljuje Natječaj sa uvjetima za upis. Uvjeti za upis razlikuju se prema kategoriji pristupnika. Uvjeti upisa za diplomirane inženjere po Zakonu o Visokim učilištima Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje mogu upisati pristupnici koji su diplomirali na sveučilišnom studiju odgovarajućih znanstvenih polja i grana, uz uvjet da: su tijekom studija ostvarili ukupni prosjek ocjena 3.5, ili uz preporuku dva redovita profesora, aktivno koriste jedan od svjetskih jezika kako bi mogli uspješno koristiti znanstvenu i stručnu literaturu, što se provjerava prilikom upisa. 10

12 Studij mogu upisati i pristupnici srodnih znanstvenih polja i grana na nekom od tehničkih fakulteta, prirodoslovno-matematičkih fakulteta ili fakulteta informatičkih znanosti, koji uz gornje uvjete polože i diferencijske ispite zbog programskih razlika. Sadržaj diferencijskih ispita određuje Odbor za poslijediplomski doktorski studij. Uvjeti upisa pristupnika sa magisterijem znanosti Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje mogu upisati pristupnici koji su stekli magisterij znanosti iz odgovarajućih znanstvenih polja i grana u Republici Hrvatskoj ili inozemstva. Upis se može odobriti i magistrima znanosti iz drugih srodnih znanstvenih polja i grana na nekom od tehničkih fakulteta, prirodoslovno-matematičkih fakulteta ili fakulteta informatičkih znanosti, uz polaganje diferencijskih ispita zbog programskih razlika. Sadržaj diferencijskih ispita određuje Odbor za poslijediplomski doktorski studij. Pristupnici s magisterijem znanosti upisuju se u 4. semestar poslijediplomskog doktorskog studija, uključujući obvezu polaganja kvalifikacijskog ispita. Pristupnici koji su položili sve ispite na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje magisterija znanosti a nisu stekli magisterij znanosti te su sukladno članku 120. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokoškolskom obrazovanju upisali dodatna dva semestra te položili sve propisane ispite, upisuju se u 3. semestar poslijediplomskog doktorskog studija, uključujući obvezu polaganja kvalifikacijskog ispita. Uvjeti upisa pristupnika sa završenim diplomskim studijem po Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 11

13 Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje mogu upisati pristupnici koji su diplomirali na diplomskom studiju iz odgovarajućih znanstvenih polja i grana na nekom od Fakulteta u Hrvatskoj, ili na ekvivalentnim studijima u stranim državama sa ostvarenih najmanje 300 ECTS bodova. Pri tome je potrebno da: su tijekom diplomskog studija ostvarili ukupni prosjek ocjena 3.5, ili da imaju preporuku dva redovita profesora Upis se može odobriti i pristupnici srodnih znanstvenih polja i grana na nekom od tehničkih fakulteta, prirodoslovno-matematičkih fakulteta ili fakulteta informatičkih znanosti, koji uz gornje uvjete polože i diferencijske ispite zbog programskih razlika. Sadržaj diferencijskih ispita određuje Odbor za poslijediplomski doktorski studij. Broj pristupnika koji se upisuju na Poslijediplomski znanstveni studij temelji se na Odluci Fakultetskog vijeća sukladno raspoloživom kapacitetu Fakulteta, budući da je broj pristupnika koji se upisuje na studij u tekućoj šk. godini ograničen. Za slučaj kad se za upis poslijediplomskog studija prijavi više pristupnika koji su završili dodiplomske sveučilišne studije po starom Zakonu i pristupnika koji su završili diplomske studije od Odlukom dopuštene kvote Fakultet organizira razredbeni ispit. Sadržaj razredbenog ispita koji se provodi putem testa, propisuje Fakultet, a obuhvaća znanje engleskog jezika, te odabrana poglavlja iz matematike i fizike. Pristupnici koji su odslušali poslijediplomski studij, a nisu magistrirali, kao i pristupnici sa završenim magisterijem znanosti upisuju se na Poslijediplomski studij bez razredbenog ispita i izvan upisnih kvota. Za osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća, a doktorat znanosti mogu steći upisom poslijediplomskog studija za znanstveno usavršavanje i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita propisani su posebni uvjeti upisa u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. 12

14 Kompetencije koje se stječu završetkom studija Akademski naziv koji se stječe završetkom studija Završetkom poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika informacijska tehnologija stječe se zvanje i kompetencije doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti. Doktori znanosti su osposobljeni prije svega za primjenu znanstvene metodologije i samostalan znanstvenoistraživački rad. Završetkom studija doktori znanosti stječu i kompetencije za vođenje razvoja na znanju temeljenih novih tehnologija, proizvoda i usluga, za uvođenje novih znanstveno temeljenih pristupa projektiranju i proizvodnji, kao i za poslove planiranja i odlučivanja temeljenih na znanstvenim metodama prikupljanja, obradbe i analize informacija. Završetkom poslijediplomskog znanstvenog studija elektrotehnike informacijske tehnologije posebno se stječu kompetencije za znanstveno i razvojno djelovanje na rješavanju znanstvenih zadataka u okviru problematike koju izučavaju: automatika i sustavi, elektronika i računalno inženjerstvo, elektrotehnika - elektroenergetski sustavi, elektrotehnika automatizacija i pogoni, informacijska i komunikacijska tehnologija, računarstvo te interdisciplinarnih istraživanja na području elektrotehnike, računarstva i temeljnih tehničkih znanosti. Doktor znanosti (Dr. sc.) znanstvenog područja tehničke znanosti Nakon završetka studija izdaje se diploma i dopunska isprava o studiju prema Pravilniku o sadržaju diploma i dopunskih isprava o studiju (NN 9/2005), (NN 47/2007, NN 77/2008, NN 149/2011).. 13

15 3. Opis programa 3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnika i informacijska tehnologija zamišljen je kao redoviti studij s punim opterećenjem studenata, ali se može izvoditi i kao studij s dijelom radnog vremena. Aktivnosti studenata tijekom izvođenja studija uključuju: polaganje ispita iz kolegija propisanih studijskim programom, uspješno ispunjavanje programa seminara, sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima uz pomoć i pod nadzorom mentora koja rezultiraju izradom i obranom doktorskog rada, prezentacije znanstvenih rezultata pred kolegama te na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, objavljivanje znanstvenih radova, boravak na drugim domaćim i inozemnim sveučilištima ili znanstvenim institucijama i sl. Kolegiji se u pravilu izvode kao auditorni. Iznimno, u slučaju da se za neki kolegij opredijeli manje od pet (5) studenata, ili ukoliko se radi o studiju s dijelom radnog vremena, nastava se može izvoditi i seminarski. Svi su kolegiji jednosemestralni. Kolegij na poslijediplomskom studiju može imati najviše tri nositelja. Kolegiji koji se izvode auditorno imaju po 45 sati izravne nastave (predavanja i vježbe). Nastava na kolegijima u vidu seminara izvodi se u obliku konzultacija, a upisuju se također sa fondom od 45 sati izravne nastave. Uvodni dio nastave od najmanje 3 sata održava se u vidu predavanja. Nastava na kolegiju koji se izvodi seminarski završava izradom i obranom individualnog pisanog rada studenta, pred studentima grupe i predmetnim nastavnikom ili, što je poželjnije, pred auditorijem na znanstvenostručnom skupu. Studij se, u pravilu, izvodi na hrvatskom jeziku, ali se svi kolegiji mogu izvoditi i na engleskom jeziku. 14

16 Kolegiji Kolegiji služe profiliranju znanja za uže područje istraživanja. Oni pripadaju užem području znanstvenog istraživanja studenta. Unutar ponuđenih kolegija student bira ukupno pet (5) u I i II semestru, s tim da uz suglasnost mentora i Odbora za poslijediplomski studij može upisati kolegije s drugih studijskih doktorskih programa na Fakultetu, ili ili s drugih fakulteta Sveučilišta ili s drugim sveučilišta, uz uvjet da najmanje 4 (četiri) kolegija moraju biti s matičnog studija. U slučaju suradnje Fakulteta s drugim fakultetima ili sveučilištima uz suglasnost Odbora navedeni uvjet može se izmjeniti. Svi kolegiji usklađuju se s trendovima razvoja znanosti, te promjenama u znanstveno-istraživačkim projektima, uz odobrenje Fakultetskog vijećaodgovarajućim izborom kolegija student se može profilirati prema različitim znanstvenim granama ili interdisciplinarnim istraživanjima iz znanstvenih polja elektrotehnike, računarstva i emeljnih tehničkih znanosti (znanstvene grane automatika i energetika). Neki od primjera mogućeg znanstvenog usmjeravanja navodi se u nastavku uz napomenu da se student može usmjeravati i multidisciplinarno. Primjerice odabirom kolegija o modeliranju iz usmjeravanja Automatike i sustava i programskih tehnika iz Elektronike i računalnog inženjerstva. Odabir kolegija se provodi mentorski i u potpunosti je prilagođen svakom studentu, s tim što za neke kolegije postoje određeni preduvjeti što je izneseno u tablicama svakog pojedinog kolegija. Seminari U prvom i drugom semestru upisuje se po jedan seminar koji su vezani uz predmete (doktorand s mentorom definira koji su to predmeti). Seminar uključuje izradu jednog znanstvenog, preglednog ili stručnog članka iz područja odabranog predmeta. Voditelj odabranog predmeta potvrđuje uspješno izvršenje programa seminara. U trećem semestru doktorand upisuje istraživački seminar iz područja istraživanja usmjeren na stjecanje vještina prezentacije i rasprave rezultata istraživanja. U četvrtom semestru doktorand upisuje seminar iz temeljnih znanja iz poslovnih vještina vezanih za znanost i visoke tehnologije. U petom semestru student upisuje seminar iz područja pripreme EU projekata, U završnom (šestom) semestru doktorskog studija doktorand upisuje seminar iz intelektualnog vlasništva u znanosti i visokim tehnologijama. Detaljniji sadržaj seminara definira se izvedbenim planom. Za vođenje seminara, u svakom od područja istraživanja, Odbor imenuje Povjerenstvo od 3 (tri) člana iz redova nastavnika na doktorskom studiju. Povjerenstvo potvrđuje uspješno izvršenje programa seminara. Doktorand u dogovoru s mentorom može umjesto jednog ili dva od seminara u četvrtom, petom ili šestom semestru upisati istraživačke seminare. Seminare iz petog i šestog semestra doktorand je dužan uspješno završiti prije obrane doktorske disertacije. Kvalifikacijski doktorski ispit Kvalifikacijski doktorski ispit se prijavljuje nakon što su položeni svi propisani ispiti kao i svi upisani seminari iz prethodnih akademskih godina. Položeni kvalifikacijski doktorski ispit uvjet je za pokretanje postupka prijave teme doktorskog rada. Student prijavljuje polaganje kvalifikacijskog 15

17 doktorskog ispita putem Protokola u Studentskoj službi Fakulteta na posebnom obrascu. Prijavi prilaže pregledni rad u kojem prikazuje trenutno stanje razvoja područja svoga znanstvenog usmjerenja odnosno područja buduće doktorske disertacije. Rad se predaje u računalno čitljivom formatu prema Naputku za izradu radova za kvalifikacijski doktorski ispit. Znanstvenoistraživački rad i izrada doktorske disertacije Doktorant je obvezan tijekom poslijediplomskog studija aktivno provoditi znanstvenoistraživački rad i objavljivati znanstvene radove iz područja teme doktorske disertacije. Doktorand je obvezan objaviti i prezentirati najmanje jedan znanstveni rad u zborniku radova znanstvenog skupa iz područja teme doktorata s međunarodnom recenzijom i najmanje jedan u časopisu s međunarodnom recenzijom indeksiranom u CC, SCI ili SCI expanded, tematski vezan za doktorsko istraživanje, u kojem je prvi autor. Postupak izrade i obrane doktorske disertacije obuhvaća prijavu teme doktorskog rada, javni razgovor, predaju teksta doktorske disertacije, ocjenu rada i njegovu obranu u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskom studiju. Postupak prijave teme doktorskog rada pokreće se podnošenjem popunjenog Obrasca za prijavu teme doktorskog rada. Uvjet za prijavu teme doktorskog rada su položeni svi propisani ispiti, položen kvalifikacijski ispit, pri čemu student mora imati objavljen barem jedan znanstveni rad u zborniku radova znanstvenog skupa iz područja teme doktorata s međunarodnom recenzijom. U postupku prihvaćanja teme doktorskog rada vodi se javni razgovor o očekivanom izvornom znanstvenom doprinosu disertacije na kojem se pobliže ocjenjuje realnost postizanja očekivanog znanstvenog doprinosa. Doktorand je obvezan prije predaje doktorskog rada na ocjenu imati objavljen najmanje jedan međunarodno recenzirani rad u časopisu indeksiranom u CC, SCI ili SCI expanded, tematski vezan za doktorsko istraživanje, u kojem je prvi autor. Rad treba biti objavljen u časopisu referiranom za znanstveno polje doktorskog istraživanja. Okvirni sadržaj i izgled doktorskog rada propisan je posebnim Uputama o sadržaju i izgledu doktorskog rada. Doktorski rad može se prirediti u obliku i) znanstvene monografije ili ii) u obliku skupa objavljenih znanstvenih radova s preglednim poglavljem u skladu s člankom 48. Pravilnika o poslijediplomskom studiju. Područja znanstvenog usavršavanja Neka od mogućih područja znanstvenih usavršavanja na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijske tehnologije, koja su vertikalni nastavak diplomskih studija FESB-a su sljedeća: Automatika i sustavi Automatika je znanstvena grana koja se bavi problemima automatskog vođenja tehničkih sustava, dok se teorija sustava bavi modeliranjem, analizom i ali i konceptualnim projektiranjem sustava različite kompleksnosti. Kao višedisciplinarno i međudisciplinarno područje automatika i teorija sustava koristi dostignuća matematike, fizike, elektrotehnike, elektronike, računarstva, informacijsko komunikacijskih tehnologija, strojarstva, tehnologije materijala, te informacijskih tehnologija. Da bi se naglasio taj sustavni karakter ovo usavršavanje nazivamo automatika i sustavi. Automatika i sustavi izučava automatizaciju tehnoloških, energetskih i transportnih postrojenja i procesa, gibajućih objekata, fleksibilnih proizvodnih i robotskih sustava, inteligentne sustave temeljene na umjetnoj i računalnoj 16

18 inteligenciji, biokibernetiku i biomehaniku, sustave e-učenja, inteligentne tutorske sustave itd. Doktori znanosti sa završenim znanstvenim studijem ovog usmjeravanja osposobljeni su za istraživanja i primjene metoda, koncepcija i suvremenih informacijskih i računalnih tehnologija u modeliranju, analizi, projektiranju i vođenju sustava iz širokog područja ljudske djelatnosti. Elektrotehnika - Elektroenergetski sustavi Znanstveno usmjeravanje u ovom usmjeravanju proširuje i produbljuje znanja diplomiranih inženjera elektrotehnike vezana za proizvodnju, prijenos, razdiobu, korištenje i gospodarenje električnom energijom. Zvanje doktor znanosti obuhvaća iscrpno poznavanje fizikalnih procesa i teorijskih podloga vezanih uz navedenu problematiku kao i znanstvenih metoda za rješavanje izgradnje, vođenja i usavršavanja elektroenergetskog sustava. Predviđa se da će oni raditi, odnosno voditi znanstvenoistraživačke projekte, biti spremni razvijati i prihvaćati nove tehnologije i odgajati stručni i znanstveni kadar. Elektrotehnika - Automatizacija i pogoni Ovo usmjeravanje uključuje uža polja elektromehaničke pretvorbe energije i električnih strojeva, pretvorbe električne energije i energetske elektronike, automatskog upravljanja tim procesima i odgovarajućim postrojenjima (industrijskim, transportnim,...) i proizvodnim procesima, automatskog upravljanja elektromotornim pogonima, mehatroničkih sustava, električnih sklopnih aparata itd. Elektronika i računalno inženjerstvo Usmjeravajući se prema elektronici student produbljuje znanja i bavi se znanstvenoistraživačkim radom iz elektronike, posebno elektroničke tehnologije, integriranim analognim i digitalnim sklopovima, obradbom signala, elektroničkom instrumentacijom, biomedicinskom elektronikom, te proizvodnjom električne energije u sunčevim ćelijama. Računalno inženjerstvo obuhvaća teoriju, metode analize i sinteze, te zasnivanje postupaka projektiranja i konstrukcije računalnih sustava, te razradu temelja za raznolike primjene u svim područjima ljudske djelatnosti. Usmjeravanje u računalnom inženjerstvu je prvenstveno orijentiran prema hardverskom dijelu računala, ali kako je hardver teško lučiti od softvera, tako se kroz kolegije ovog smjera produbljuju i znanja iz svih znanstvenih grana znanstvenog polja računarstva. Doktori znanosti, osim u istraživanjima svojstvenim samom polju elektrotehnike i računarstva, sudjeluju u interdisciplinarnim istraživanjima povezanim s područjima primjene informacijske tehnologije. Značajna polja djelovanja znanstvenika jesu konstrukcija, organizacija i primjene računalnih i informacijskih sustava u svim granama gospodarstva. U ovom je smjeru poseban naglasak dan i na područje umjetne i računalne inteligencije, a posebni ističemo skupinu kolegija koji studente vode prema e-učenju i inteligentnim tutorskim sustavima. Informacijske i komunikacijske tehnologije Usmjeravanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija obuhvaća temeljne discipline teorije informacije i informacijskih mreža, te logičke algebre i teorije automata, modele mreže i operacije s informacijskim tokovima, algoritme upravljanja, programiranje i procesiranje u telekomunikacijama. Studira se problematika telekomunikacijskih mreža, sustava, usluga i tehnologija, te obrađuju složeni modeli, metode i koncepti telekomunikacijske mreže relevantni za inteligentnu i širokopojasnu digitalnu mrežu integriranih usluga. Razrađuju se složeni postupci optimizacije i planiranja telekomunikacijske mreže, te analize i sinteze upravljivih, dijagnostičkih i pouzdanih sustava kao i fenomeni komutiranja i prijenosa informacije do uključivo komutiranja usluga i ultra brzog prijenosa, procesiranja u funkciji procesorskog upravljanja i visokovrijednih funkcija u mreži, te upravljanja mrežom. 17

19 Računarstvo Računarstvo je znanstveno i tehničko područje koje u širem smislu obuhvaća izučavanje i korištenje informacije, a posebice procese projektiranja, izvedbe i promjene struktura koje komuniciraju, spremaju i obrađuju informacije. Danas je računarstvo povezano s velikim brojem područja ljudskog djelovanja. Osnovni koncepti su vrlo slični, bilo da se radi o hardverskim ili softverskim sustavima, ili o prirodnim i društvenim sustavima. U skladu s tim potreba za stručnjacima u području računarstva je vrlo velika i obuhvaća potrebe za stručnim korištenjem gotovih rješenja, preko projektiranja, primjene i korištenja vrlo složenih sustava, sve do izvornog znanstvenog rada u području računarstva i u interdisciplinarnim područjima koji se s njim isprepleću. Bodovni sustav Upis na studij, uvjeti napredovanja u studiju i prijava doktorskog rada temelji se na ECTS (European Credit Transfer System) sustavu vrednovanja svekolikog angažmana studenta u vezi s pojedinim kolegijima ili drugim aktivnostima tijekom studija. Pri tome se svakom kolegiju ili aktivnosti pridružuje određen broj bodova (kredita), koji je u omjeru s opterećenjem studenta. Osnovno načelo sustava ECTS je da minimalni zbroj bodova jedne studijske godine iznosi 60, odnosno ukupno na poslijediplomskom studiju 180 ECTS. Raspored podjele bodova vezan s pojedinim aktivnostima studenta je sljedeći: - polaganje predmeta propisanih studijskim programom najmanje 30 ECTS, - uspješno izvršenje programa seminara 12 ECTS - polaganje kvalifikacijskog doktorskog ispita 10 ECTS - objavljivanje znanstvenih radova u zbornicima radova i časopisima te provedba znanstvenoistraživačkog rada koji rezultira izradom i obranom doktorskog rada 128 ECTS, Struktura poslijediplomskog studija s minimalnim brojem kolegija i pripadajućim bodovima prikazana je u tablici 1. Student po osobnoj želji može upisati i veći broj kolegija. Tablica 1 Minimalni sadržaj poslijediplomskog studija elektrotehnike semestar Broj kolegija/se minara Broj ECTS bodova I. II. III. IV. V. VI. Kolegiji studija N1*6 N2* Seminari Kvalifikacijski ispit Znanstvenoistraživač ki rad i izrada doktorske disertacije ukupno bodova nakon obrane doktorske disertacije

20 3.2. Popis kolegija, seminara i znanstvenoistraživačkih aktivnosti I. semestar Kod Kolegiji Nastava P + S + V FEMT01 Grafovi i mreže 45 6 FEMT02 Izabrana poglavlja iz diskretna matematika (ne predaje se u ak. god /13) FEMT03 Kvantna optika 45 6 FEMT04 Matematičke metode u inženjerstvu (ne predaje se u ak. god. 2012/13) 45 6 FEMT05 Matrični račun i primjene 45 6 FEMT06 Medicinska fizika 45 6 FEMT07 Modeliranje i simuliranje fizikalnih sustava 45 6 FEMT08 Moderna fizika i tehnologija 45 6 FENT01 Numeričke metode inženjerskog modeliranja 45 6 FENT02 Teorija elektromagnetskih polja i krugova (ne predaje se u ak. god /13) FEMT09 Teorijska mehanika (ne predaje se u ak. god. 2012/13) 45 6 FELT20 Bežične i mobilne komunikacijske mreže 45 6 FEVT07 Biomimetički sustavi 45 6 FELT21 Digitalna simulacija fizičkih sustava 45 6 FEVT08 Fleksibilni elektroenergetski prijenosni sustavi 45 6 FENT19 Identifikacija parametara i dijagnostika električnih strojeva 45 6 FELT23 Inteligentni programski agenti 45 6 FEVT09 Izabrana poglavlja iz proračuna elektroenergetskih mreža 45 6 FELT24 Izabrana poglavlja iz vođenja procesa 45 6 FELT25 Matematičko modeliranje i simuliranje složenih sustava 45 6 FELT45 Metrike i modeli kvalitete u softverskom inženjerstvu 45 6 FELT26 Mjerenja u elektromagnetskoj kompatibilnosti 45 6 FELT27 Mobilne komunikacije 45 6 FENT20 Modeliranje prijenosa topline numeričkim metodama 45 6 FELT28 Multimedijske komunikacije 45 6 FELT29 Napredni postupci digitalne obrade i analize slike 45 6 FELT30 Napredni postupci projektiranja digitalnih sustava 45 6 FELT31 Numeričke metode u komunikacijskim sustavima 45 6 FENT21 Numeričke metode za analizu tranzijenata 45 6 FENT29 Numeričko modeliranje elektromehaničkih pojava 45 6 FEVT10 Oblikovanje i vrednovanje korisničkih sučelja sustava e-učenja 45 6 FELT32 Obrada i sažimanje video signala 45 6 FELT33 Odabrana poglavlja elektromagnetske kompatibilnosti 45 6 FELT34 Optičke komunikacijske mreže 45 6 FENT22 Planiranje korištenja akumulacijskih bazena 45 6 FEVT11 Postupci provjere, analize i prikaza oceanografskih podataka 45 6 FENT23 Prenaponi u mrežama 45 6 FEVT14 Programsko inženjerstvo i sofver kao usluga 45 6 FELT35 Računala i računalne metode u biomehanici 45 6 FELT48 Računalni vid u analizi kinematike kinezioloških aktivnosti 45 6 FELT41 Razvoj programskih sustava utemeljenih na komponentama 45 6 FENT24 Regulirani elektromotorni pogoni bez mjerenja brzine i položaja rotora 45 6 FEVT12 Semantički Web 45 6 FELT36 Sunčane ćelije 45 6 FENT25 Sustavi energetskih kabela 45 6 FENT28 Tehnike umjetne inteligencije u elektroenergetskim sustavima 45 6 ECTS 19

21 FELT37 Teorija i primjene elektromagnetskih polja (ne predaje se u ak. god /13) FELT44 Trodimenzionalne grafičke obrade 45 6 FENT26 Tržište električne energije 45 6 FELT38 Ugradivi računalni sustavi 45 6 FEVT13 Vrednovanje sustava e-učenja 45 6 Seminari SEM01 Seminar I (seminar vezan uz odabrani kolegij) 2 ZNR Znanstveno istraživački rad Znanstveno-istraživački rad * Studenti u 1. i 2. semestru upisuju minimalno 5 kolegija te na temelju njihovog polaganja dobivaju minimalno 30 ECTS bodova II. semestar Kod Kolegiji Nastava P + S + V FENT03 Aktivni energetski filtri 45 6 FELT01 Antene - primjena u komunikacijama i EMC (ne predaje se u ak. god /13) FELT02 Arhitektonska akustika 45 6 FENT04 Struktura i organizacija podataka u elektroenergetskom sustavu 45 6 FELT03 Biomehanički robotski sustavi 45 6 FELT04 Brodski elektromagnetizam 45 6 FENT05 Dinamika električnih strojeva (ne predaje se u ak. god. 2012/13) 45 6 FEVT15 Dizajn interakcija inovativne aplikacije i uređaji 45 6 FENT06 Elektromagnetska kompatibilnost u elektroenergetici 45 6 FELT17 Elektronički sustavi za upravljanje dokumentacijom 45 6 FENT07 Energetska elektronika i izmjenični pogoni 45 6 FELT05 Inteligentna instrumentacija 45 6 FELT06 Inteligentni sustavi 45 6 FEST01 Integritet i pouzdanost tehničkih sustava 45 6 FEVT02 Interakcija čovjeka i računala 45 6 FENT08 Izabrana poglavlja iz adaptivnog i robusnog vođenja 45 6 FENT09 Izabrana poglavlja iz visokonaponskih postrojenja 45 6 FELT07 Kodiranje i prepoznavanje govora 45 6 FRLT08 Kontrola toka u komunikacijskim mrežama s prospajanjem paketa 45 6 FEMT10 Kriptografija (ne predaje se u ak. god. 2012/13) 45 6 FENT10 Matematičko modeliranje elektrodistributivnog sustava 45 6 FEMT11 Matrični račun u višeprocesorskim računalima 45 6 FELT09 Međudjelovanje elektromagnetskog polja i ljudskog tijela 45 6 FELT40 Metode i algoritmi strojnog učenja 45 6 FELT10 Metode prognoziranja 45 6 FELT11 Mikrovalni elementi i sklopovi 45 6 FELT12 Modeliranje i vođenje vidom 45 6 FELT13 Modeliranje neizrazitim spoznajnim mapama 45 6 FELT42 Nanoelektronika 45 6 FENT11 Neuronske mreže i izmjenični pogoni 45 6 FENT12 Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava 45 6 FEVT03 Oblikovanje sustava e-učenja 45 6 ECTS 20

22 FEVT04 Oceanografska mjerenja 45 6 FENT13 Odabrana poglavlja kabelskog prijenosa 45 6 FENT14 Odabrana poglavlja sinkronih strojeva 45 6 FETT02 Održavanje i eksploatacija 45 6 FENT15 Optimiranje u elektroenergetskom sustavu 45 6 FENT16 Planiranje izgradnje prijenosnih i distribucijskih mreža 45 6 FELT15 Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama 45 6 FELT41 Razvoj programskih sustava utemeljenih na komponentama 45 6 FEVT05 Računalni vid 45 6 FELT46 Računarstvo temeljeno na biološkim sustavima 45 6 FELT16 Signali i sustavi u biomedicinskoj tehnici 45 6 FEVT06 Sustavi učenja na daljinu 45 6 FELT18 Širokopojasne pristupne tehnologije 45 6 FELT19 Teorija igara i metode optimizacije 45 6 FELT39 Teorija igara u komunikcijskim mrežama 45 6 FELT47 Upravljanje fleksibilnim proizvodnim sustavima 45 6 FELT43 Upravljanje poslovnim procesima 45 6 FENT18 Zaštita od groma 45 6 Seminari SEM02 Seminar II (seminar vezan uz odabrani kolegij) 2 ZNR Znanstveno istraživački rad Znanstveno-istraživački rad * Studenti u 1. i 2. semestru upisuju minimalno 5 kolegija te na temelju njihovog polaganja dobivaju minimalno 30 ECTS bodova III. semestar Kod Nastava P + S + V ECTS Seminari SEM03 Seminar III (istraživački seminar) 2 ZNR Znanstveno istraživački rad Znanstveno-istraživački rad IV. semestar Kod Nastava P + S + V ECTS Seminari SEM04A Seminar IVA (seminar iz poslovnih vještina) 2 SEM04B Seminar IVB (istraživački seminar) 2 ZNR Znanstveno istraživački rad Znanstveno-istraživački rad 21

23 V. semestar Kod Nastava P + S + V ECTS Seminari SEM05A Seminar VA (seminar iz pripreme EU projekata) 2 SEM05 B Seminar VB (istraživački seminar) 2 ZNR Znanstveno istraživački rad Znanstveno-istraživački rad VI. semestar Kod Nastava P + S + V ECTS Seminari SEM06A Seminar VIA (seminar iz zaštite intelektualnog vlasništva) 2 SEM06B Seminar VI B (istraživački seminar) 2 ZNR Znanstveno istraživački rad Znanstveno-istraživački rad Kvalifikacijski doktorski ispit Kvalifikacijski doktorski ispit se prijavljuje nakon što su položeni svi propisani ispiti kao i svi upisani seminari iz prethodnih akademskih godina. Položeni kvalifikacijski doktorski ispit uvjet je za pokretanje postupka prijave teme doktorskog rada. 10 Prijava teme i javni razgovor Uvjet za prijavu teme doktorskog rada su položeni svi propisani ispiti, položen kvalifikacijski ispit, pri čemu student mora imati objavljen barem jedan znanstveni rad u zborniku radova znanstvenog skupa iz područja teme doktorata s međunarodnom recenzijom

24 Izradba i predaja doktorske disertacije Doktorand je obvezan prije predaje doktorskog rada na ocjenu imati objavljen najmanje jedan međunarodno recenzirani rad u časopisu indeksiranom u CC, SCI ili SCI expanded, tematski vezan za doktorsko istraživanje, u kojem je prvi autor. Rad treba biti objavljen u časopisu referiranom za znanstveno polje doktorskog istraživanja. Uz to, doktorand je obvezan prezentirati i objaviti najmanje jedan rad u zborniku radova međunarodnog znanstvenog skupa, tematski vezan za doktorsko istraživanje. -- Znanstvenoistraživački rad (ukupno) Znanstveno-istraživački rad te izradba i obrana doktorske disertacije 128 (kumulativni broj bodova) UKUPNO ZA CIJELI STUDIJ

25 3.3. Opis predmeta I semestar Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Grafovi i mreže FEMT01 Predavanja / Seminari Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Damir Vukičević, red. prof. Studenti usvajaju glavne ideje i znanja o grafovima i mrežama te njihovoj primjeni u rješavanju problema u praksi. Osnovni pojmovi teorije grafova. Klasifikacija grafova. Jednostavne primjene. Matrični prikaz grafa. Povezanost grafa. Eulerov i Hamiltonovi grafovi. Stabla. Putevi i komponente grafa. Algoritmi za određivanje komponenti. Algoritmi najkraćeg i najduljeg puta. Razapinjuća stabla. Planarni grafovi. Mreže. Protoci i rezovi. Teorem maksimalnog protoka minimalnog reza. Primjene. 1. D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, D. Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, D.Jungnickel, Graphs, Networks and Algorithms, Springer, D.K.Smith, Networks and graphs: techniques and computational methods, Horwood Publishing, J. Gross, J. Yellen: Graph Theory and its Applications, CRC Press, 1999 Predavanja i seminari. Ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Hrvatski Anketiranje studenata i ispiti 24

26 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Izabrana poglavlja iz diskretne matematike FEMT02 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar/trimester 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Marko Matić, red. prof. Studenti će usvojiti glavne ideje i znanja iz teorije grafova, kombinatoričkih algoritama i nekih primjena. Osnovni koncepti iz teorije grafova. Kombinatoričke strukture i algoritmi, složenost, tehnike kreiranja algoritama. Generiranje elementarnih kombinatoričkih objekata. Podskupovi, Grayovi kodovi, permutacije, skupovne particije. Heurističko pretraživanje. Grupe i simetrije, grupe permutacija. Generiranje objekata koji posjeduju automorfizme. Računanje izomorfizama. 1. D. L. Kreher, D.R. Stinson, Combinatorial algorithms: Generation, Enumeration and Search, CRC Press, D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, Predavanja. Samostalan rad studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: pismeni i usmeni. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Rezultati ispita. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 25

27 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Kvantna optika FEMT03 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Nikola Godinović, izv. prof. Razumijevanje zakona kvantne fizike i praktična primjena načela kvantne optike za procesiranje informacija. Fizika 1 i Fizika 2 ili ekvivalentni kolegiji. Osnove kvantne fizike. Osnove klasične i kvantne statistike. Koherentna i nekoherentna kvantna stanja. Spregnuta kvantna stanja. Interakcija fotona i tvari. Kvantna interferencija jednog jedinog fotona. Teorija i tehnike detekcije jednog jedinog fotona. Praktična primjena kvantne optike u realizaciji: kvantne kriptografije - kako prepoznati uljeza koji pokušava prisluškivati povjerljivu informaciju koju izmjenjuju dvije strane; kvantno računanje - kako iskoristiti zakone kvantne optike za realizaciju kvantnih računalnih algoritama ; kvantna teleportacija - kako stanje jedne čestice prenijeti na drugu česticu. 1. Scully M. O.; Zubairy M. S.: Quantum optic, Cambridge University Press, Mandel L.; Wolf E.: Optical Coherence and Quantum Optics, Cambridge University Press, 1995 Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 1. Bouwmeester, D. ; Ekert, A.; Zeilinger, A.; The Physics of Quantum Information, Springer Ho-Kim, Q.; Kumar, N.; Lam, C. S.: Invitation to Contemporary Physics, Worlds Scientific, Nielsen, M. A.; Chuang, I. L.; Quantum Computation and Quantum Information, Cambridge University Press, Predavanja. Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 26

28 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Matematičke metode u inženjerstvu FEMT04 Predavanja / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Saša Krešić-Jurić, izv. prof. Student stječe napredna znanja iz matematike koja su važna u primjenama na inženjerske probleme. Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Varijacioni račun. Euler-Lagrangeove jednadžbe. Uvjetni ekstremi. Sturm- Liouvillov problem. Hamiltonov princip i Lagrangove jednadžbe gibanja. Hamiltonove jednadžbe gibanja. Ortogonalne funkcije. Besselove funkcije. Legendreovi polinomi. Parcijalne diferencijalne jednadžbe. Primjeri: valna jednadžba, jednadžba provođenja topline, Laplaceova jednadžba. Klasifikacija jednadžbi: hiperboličke, paraboličke i eliptičke jednadžbe i njihova svojstva. Rubni uvjeti. D'Alambertovo rješenje valne jednadžbe. Metoda separacije varijabli i ortogonalne funkcije. Metoda Laplaceove transformacije. Numeričke metode za Laplaceoveu jednadžbu, jednadžbu provođenja topline i valnu jednadzbu. Sadržaj cijelog kolegija je ilustriran primjerima iz mehanike, termodinamike i elektromagnetizma. 1. C. R. Wylie and L.C. Barrett, Advanced Engineering Mathematics, 6th ed., McGraw-Hill, New York, G. Afrken, Mathematical methods for physicics, 3 rd ed., Academic Press, New York, S.L. Sobolev, Partial Diferential Equations of Mathematical Physics, Dover, New York, Predavanja. Konzultacije. Samostalni rad studenata. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 27

29 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Matrični račun i primjene FEMT05 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja Jezik poduke 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivan Slapničar, red. prof. Numeričko rješavanje velikog broja problema koji se javljaju u znanstvenim i tehničkim primjenama svodi se na numeričko rješavanje sustava linearnih jednadžbi ili na računanje svojstvenih i singularnih vrijednosti i pripadnih vektora. Studenti će upoznati numeričke metoda linearne algebre koje se najčešće koriste u primjenama te steći sposobnost procjene točnosti metode, izrade vlastitih algoritama i korištenje gotovih programskih biblioteka. Posebno će se obraditi primjene na klasteriranje podataka i ekstrakciju znanja (data mining) i pretraživanje tekstualnih podataka. Linearna algebra, matematička analiza, osnove programiranja. Temeljne ideje linearne algebre: osnovni algoritmi na matricama, vektorske i matrične norme. Aritmetika računala. Sustavi linearnih jednadžbi: LU rastav (Gaussova eliminacija), rastav Choleskog, procjena i poboljšanje točnosti, iterativne metode. Problem najmanjih kvadrata (LS) i QR rastav. Problem vlastitih vrijednosti za simetrične matrice: tridijagonalizacija, QR metoda, Jacobijeva metoda. Rastav singularnih vrijednosti (SVD): bidijagonalizacija, SVD za bidijagonalne matrice. Brzo ažuriranje SVD rastava (updating i downdating). Klasteriranje podataka i ekstrakcija znanja pomoću Fiedlerovog vektora. Latentno semantičko indeksiranje (LSI). Primjena SVD rastava kod web pretraživača. Rangiranje rezultata (page rank). Vježbe: Upoznavanje svih metoda ``na djelu'' izrađujući programe u paketima Octave ili Matlab i korištenje javno dostupnih visoko kvalitetnih programskih paketa BLAS (Basic Linear Algebra Subroutines) i LAPACK (Linear Algebra Package). 1. G. H. Golub i C. F. Van Loan: Matrix Computations, 3rd Edition, John Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, E. Anderson i drugi: LAPACK Users' Guide, 2nd Edition, SIAM, Philadelphia M. W. Berry, Z. Drmač, E. R. Jessup: Matrices, Vector Spaces and Information Retrieval, SIAM Review, 41 (1999) A. N. Langville and C. D. Meyer. Deeper Inside PageRank. Internet Mathematics, Vol. 1(3): , G. W. Stewart, Afternotes on Numerical Analysis, SIAM, Philadelphia, G. W. Stewart, Afternotes on Numerical Analysis: Afternotes Goes to Graduate School, SIAM, Philadelphia, Predavanja i vježbe, zadaci za samostalno rješavanje i za rad u grupama. Provjera domaćih radova, seminarski rad te završni ispit. Hrvatski, engleski u dogovoru sa studentima. 28

30 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Medicinska fizika FEMT06 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Nastavnik Dr. sc. Nikola Godinović, izv. prof. Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Fizikalno razumijevanje modernih dijagnostičkih metoda u medicini i biologiji. Fizika 1 i Fizika 2 ili ekvivalentni kolegiji. Osnovna načela kvantne fizike. Interakcija zračenja i tvari. Ultrazvuk u medicini. Primjena X-zračenja u dijagnostičkoj medicini, kompjuterska tomografija (CT). Nuklearna magnetska rezonancija (NMR). Tomografija pozitronskom emisijom (PET). Radioizotopi. Dozimetrija. Nuklearna medicina. Radioterapija. Fiziološka mjerenja. Medicinska elektronika. Preporučena 1. T.A. Delchar: Physics in Medical Diagnosis, Chapman and Hall, Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja. Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 29

31 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Modeliranje i simuliranje fizikalnih sustava FEMT07 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivica Puljak, izv. prof. Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. Sposobnost modeliranja i simulacije složenih fizikalnih sustava modernim matematičkim metodama Matematičko modeliranje fizikalnih procesa. Analitički modeli: obične i parcijalne diferencijalne jednadžbe, jednadžbe diferencija, varijacijski principi. Numerički modeli: konačne diferencije, konačni elementi, celularni automati. Opservacijski modeli: fitanje funkcija, transformacije, optimizacija i pretraživanje, neuralne mreže, genetski algoritmi. Monte Carlo simulacije: osnovni koncepti, algoritmi i primjene. Metode softverskog modeliranja. Studentski seminari. 1. H. Gould i J. Tobocnhik: "Introduction to Computer Simulation Methods: Applications to Physical Systems", Addison-Wesley, N. Gershenfeld: The Nature of Mathematical Modeling, Cambridge University Press I. Puljak, D. Poljak: interna skripta 1. A. Dubi: "Monte Carlo Applications in System Engineering", John Wiley & Sons, Ltd, 1999 Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja. Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 30

32 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Moderna fizika i tehnologija FEMT08 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr.sc.Ivica Puljak, izv.prof. Razumijevanje zakona moderne fizike te njihova primjena u modernoj tehnologiji. Fizika 1 i Fizika 2 ili ekvivalentni kolegiji. Osnove kvantne fizike. Osnove klasične i kvantne statistike. Primjena Fermi- Diracove statistike. Bose-Einstenov kondenzati. Nanotehnologija. Spintronika. Kvantna optika. Supravodljivost. Napredne laserske tehnologije. Kvantno računanje i kvantna informacija. Nuklearne tehnologije. Primjene u modernoj tehnologiji. Moderne eksperimentalne metode: optička spektroskopija, fotodetektori, holografija, nuklearna magnetska rezonancija, tomografija. 1. Knapp, V.; Colić, P.: Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska knjiga, Zagreb, Tipler, P. A.; Llewellyn R. A.: Modern Physics, W. H. Freeman, Gershenfeld, N.: The Physics of Information Technology, Cambridge University Press, M. Furic: Moderne eksperimentalne metode, tehnike i mjerenja u fizici, Školska knjiga, Zagreb Bouwmeester, D. ; Ekert, A.; Zeilinger, A.; The Physics of Quantum Information, Springer Ho-Kim, Q.; Kumar, N.; Lam, C. S.: Invitation to Contemporary Physics, Worlds Scientific, Nielsen, M. A.; Chuang, I. L.; Quantum Computation and Quantum Information, Cambridge University Press, Predavanja. Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 31

33 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Numeričke metode inženjerskog modeliranja FENT01 Predavanja / Seminar/ Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof. Temeljna znanja o numeričkim metodama inženjerskog modeliranja i mogućnostima njihove primjene u rješavanju problema opisanih diferencijalnim i integralnim jednadžbama. Osnovna lema varijacijskog računa. Funkcionalna približenja. Bazni vektori rješenja i test funkcije. Ortogonalne baze. Waveleti. Lokalizacija baza. Metoda konačnih elemenata i tehnika konačnih elemenata. Modeliranje RLC krugova uz primjenu tehnike konačnih elemenata. Diferencijalna i integralna formulacija problema. Približno rješavanje diferencijalnih jednadžbi uz jaku formulaciju modela. Približno rješavanje diferencijalnih jednadžbi uz slabu formulaciju modela. Matrice konačnih elemenata i globalnog sustava. Izoparametrijski elementi. Numeričko integriranje integrala na konačnim elementima. Rješavanje globalnog sustava jednadžbi. Osnovne postavke metode graničnih elemenata. Približno rješavanje integralnih jednadžbi. Primjena waveleta u analizi tranzijenata. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti 1. Jović, V., Uvod u inženjersko numeričko modeliranje, Aquarius Engineering Split, Split, Brebbia, C. A. and Walker, S., "Boundary Element Techniques in Engineering, Newnes-Butterworths, London, Sakis Meliopoulos, A. P. and Chien-Hsing, L., "An Alternative Method for Transient Analysis via Wavelets", IEEE Transactions on Power Delivery, Vol. 15, No. 1, pp , Sadiku, M. N. O., "Numerical Techniques in Electromagnetics - Second Edition", CRC Press, Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Seminarski rad. Ispit: usmeni / prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 32

34 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Teorija elektromagnetskih polja i krugova FENT02 Predavanja / Seminar/ Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof. Temeljna znanja o statičkim, stacionarnim i vremenski promjenjivim elektromagnetskim poljima kao i o električnim krugovima, što je polazna osnova za stjecanje mnogih naprednih znanja u elekrotehnici. Maxwellove jednadžbe. Granični uvjeti. Elektromagnetski bilans. Električno polje. Magnetsko polje. Permanentni magneti. Elektromagnetski valovi. Polja i valovi u sredstvu s gubicima. Valovodi. Zračenje. Numeričko modeliranje elektromagnetskih problema s otvorenim i zatvorenim granicama. Prijelaz s polja na krugove. Osnovni elementi kruga. Koncentrirani i raspodijeljeni parametri. Elektromagnetski spregnuti krugovi. Postupci za analizu krugova. Metoda čvora i tehnika konačnih elemenata. Analiza harmonijskih krugova. Tranzijentna analiza krugova. Krugovi prvog i višeg reda. Nelinearni krugovi. Prijenosni vodovi. 1. Haznadar, Z. i Štih, Ž.: Elektromagnetizam I i II, Školska knjiga, Zagreb, Guru, B. and Hiziroglu, H., Electromagnetic Field Theory Fundamentals 2 nd Edition, Cambridge University Press, Cambridge, Irwin, J. D. and Nelms, R. M., Basic Engineering Circuit Analysis Eighth Edition, John Wiley & Sons, Hoole, S. R. H. and Hoole, P. R. P.: A Modern Short Course in Engineering Electromagnetics, Oxford University Press, Oxford, Sadiku, M. N. O., "Numerical Techniques in Electromagnetics - Second Edition", CRC Press, Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Seminarski rad. Ispit: usmeni / prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 33

35 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Teorijska mehanika FEMT09 Predavanja / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Saša Krešić-Jurić, izv.prof. Student stječe napredna znanja iz teorijske mehanike koja su važna u primjenama na inženjerske probleme. Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula ZAKONI GIBANJA: mehanika sistema cestica, Lagrangeove jednadžbe gibanja, konzervativni i disipativni sustavi. VARIJACIONI RACUN: osnove varijacionog računa, Hamiltonov princip i Lagrangeove jednadžbe gibanja, zakoni sazuvanja i simetrije, Legendreova transformacija i Hamiltonove jednadžbe gibanja, cikličke koordinate i zakoni sačuvanja, Liouvilleov teorem, Poissonove zagrade, kvantizacija. PROBLEM DVAJU TIJELA: gibanje u polju centralne sile, Keplerov problem. GIBANJE KRUTOG TIJELA: ortogonalne transformacije, Eulerovi kutovi, tenzor inercije i glavne osi tijela, Eulerove jednadžbe gibanja, gibanje slobodnog tijela. OSCILACIJE SISTEMA CESTICA: male oscilacije oko ravnotežnog položaja, frekvencije slobodnih oscilacija i normalne koordinate, slobodne oscilacije molekula. NUMERICKO RJESAVANJE JEDNADZBI GIBANJA: Eulerova metoda, Runge-Kutta metode, varijacioni integratori. 1. H. Goldstein, Classical mechanics, 2 nd ed., Addison-Wesley Publishing Company, H.C. Corben and P. Stehle, Classical mechanics, 2 nd ed., Dover Publications, New York, E. Hairer, C. Lubich and G. Wanner, Geometric numerical integration, Springer- Verlag, Predavanja. Konzultacije. Samostalni rad studenata. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 34

36 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Bežične i mobilne komunikacijske mreže FELT20 Predavanja / Prezentacije / Projekti / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Dinko Begušić. red. prof. - koncepti i tehnike bežičnih komunikacija - koncepti i značajke mreža bežične javne telefonije (NMT, GSM, GPRS, EDGE, UMTS) - bežične lokalne mreže (WLAN) - bežične osobne mreže (Bluetooth) - koncept ad hoc umrežavanja - satelitski komunikacijski sustavi - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju bežičnih komunikacijskih mreža Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz predmeta Komunikacijski sustavi. Vjerojatnost i statistika. Osnovne značajke bežičnih i mobilnih komunikacijskih mreža. Strukture bežičnih komunikacijskih mreža. Ćelijski sustavi. Paketske bežične komunikacije. Modulacijske tehnike. Multipleksiranje. Primjena metoda digitalne obrade signala u bežičnim sustavima. Sustavi nadzora pogrešaka. Sigurnost u bežičnim mrežama. Arhitekture i standardi mobilnih mreža. DECT, TETRA, GSM, CDMA sustavi. GPRS, EDGE, UMTS sustavi. Bežične pristupne mreže. IEEE Bežične lokalne mreže. IEEE x, HIPERLAN standardi. Bežične osobne komunikacije. Bluetooth, HomeRF sustavi. Satelitske komunikacijski sustavi (LEO, MEO, GEO). Sustavi pozivanja osoba (ERMES). Heterogene bežične i mobilne mreže. Upravljanje mobilnom mrežom. Mobilnost. Usluge u mobilnim mrežama. Protokoli u mobilnim mrežama. Mobilni IP protokol. Bežično računarstvo i povezivanje bežičnih mreža s Internetom. 1. P.M.Shankar: Introduction to Wireless Systems, John Wiley & sons, SAD, D.Begušić: Bežične komunikacijske mreže, interni nastavni tekst 1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, IEEE Communications Magazine Predavanja. Prezentacije. Projekti. Seminarski rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (prezentacije, seminarski rad) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane voditelja studija. 35

37 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Biomimetički sustavi FEVT07 Predavanja / Seminar / Praktični rad Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof. Predmet ima za cilj upoznati studente sa naprednim tehnologijama za izradu aplikacija koje oponašaju biološke senzore i sustav vođenja. Izučavanje ponašanja životinja proširiruje mogućnosti reaktivnih autonomnih robota koji zbog toga mogu koristiti navigaciju i istraživati. Integracijom životinjskih sustava vođenja viših hijerarhijskih razina sa biomimetičkim senzorima i aktuatorima put je kojim se danas razvija robotika. Nervni sustav i primjeri ponašanja. Uvod u neurotehnologiju. Biomimetički senzori: senzor protoka i dodira, senzor vida inspiriran muhom, senzor vida inspiriran rojem, senzor mirisa. Biomimetički aktuatori: umjetni mišići (ekektroaktivni polimeri aktivirani poljem, mišići koji se aktiviraju piezoelektrikom). Biomimetičke arhitekture sustava upravljanja. Bioinspirirana proračunavanja u robotici. Primjeri biomimetičkih robota: vozila, hodajući roboti, leteći roboti. 1. Robin R. Murphy, An Introduction to AI Robotics (Intelligent Robotics and Autonomous Agents), MIT Press Ronald C. Arkin: Behavior Based Robotics, MIT Press, ISBN: Joseph Ayers, Joel L. Davis and Alan Rudolph, Neurotechnology for Biomimetic Robots, Mit Press, D. Young Nerve Cells and Animal Behaviour Cambridge University Press, Stefan Wermter, Jim Austin, David Willshaw Emergent Neural Computational Architectures based on Neuroscience March 2001, Springer, Heidelberg, ISBN: X, DM 118,00, 577 pp. Softcover Predavanja. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 36

38 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Digitalna simulacija fizičkih sustava FELT21 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. Razvijanje i primjena znanja o primjeni računala pri simulaciji fizičkih sustava. Matematički opis kontinuiranih fizičkih sustava. Interpolacija točaka krivuljom, Numeričke metode digitalne simulacije. Operacijske metode za simulaciju linearnih sustava. Simulacija nelinearnih sustava. Digitalni simulacijski jezici (MATLAB, Simulink, Vissim, Matrix, Matematica). 1. A. Law, D. Kelton, Simulation Modeling and Analysis, 3rd Edition, McGraw- Book Hill Company, New York, NY, D. C. Karnoop, D. L. Marcolis, R. C. Rosenberg, System Dynamics: Modeling and Simulation, John Willey & Sons Inc. New York, NY, MATLAB, User Guide 2. Vissim, User Guide 3. Matrix, User Guide 4. Matematica, User Guide Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 37

39 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Fleksibilni elektroenergetski prijenosni sustavi FEVT08 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Nijaz Dizdarević, doc. Ovim predmetom studenti stječu znanja vezana uz primjenu uređaja zasnovanih na energetskoj elektronici u elektroenergetskom sustavu. Kroz ovaj predmet studenti se osposobljavaju za samostalno analitičko istraživanje i procjenu dobrobiti. Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitima na dodiplomskom studiju iz predmeta u području analize elektroenergetskih mreža i sustava. Osnove prijenosa električne energije. Granice opteretivosti prijenosnog sustava. Povećanje prijenosne moći sustava obzirom na napon, impedanciju i kut. Kompenzacijski uređaji: konvencionalni i tiristorski. Koncept fleksibilnog prijenosnog sistema ili Flexible Alternating Current Transmission System (FACTS). Usporedba konvencionalnih i FACTS uređaja. Vrste i definicije FACTS uređaja. Poprečni, serijski i kombinirani poprečno-serijski uređaji. Primjenjivost FACTS uređaja u sektorima proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. Primjena u prijenosu: regulacija napona i poprečna kompenzacija jalove snage, regulacija tokova snaga kroz serijski element, stabilnost napona i kuta te prigušenje elektromehaničkih njihala u sustavu. Tehnička iskustva iz praktičnih primjera primjene. Usporedba troškova instalacije konvencionalnih i FACTS uređaja. 1. Hingorani, N.; Gyugyi, L.: Understanding FACTS: Concept and Technology of Flexible AC Transmission Systems, IEEE Press, ISBN , Kundur, P.: Power system stability and control, EPRI McGraw-Hill, ISBN X, CIGRÉ TF 14/37/38/39.24, FACTS technology for open access, Report, 2001; CIGRÉ TF 14-27, Unified Power Flow Controller (UPFC), Report, 2000; CIGRÉ TF 14-19, Static synchronous compensator (STATCOM), Report, 1999; CIGRÉ TF , Load flow control in high voltage power systems using FACTS controllers, Report, IEEE, FACTS Application, IEEE catalogue number 96TP116-0, Gyugyi L., Solid-state synchronous voltage sources for dynamic compensation and real-time control of AC transmission lines, IEEE Emerging Practices in Technology, IEEE Standards Press, 1993 Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi...). Ispit: usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 38

40 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Identifikacija parametara i dijagnostika električnih strojeva FENT19 Predavanja / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Marin Despalatović, doc. Stječu se znanja koja su neophodna za sudjelovanje u istraživačkim projektima u području električnih strojeva. Završen diplomski studij elektrotehnike. Identifikacije parametara električnih strojeva tijekom pogona; estimacijski modeli, estimacijski algoritmi, odabir pogonskog stanja i uzbudnog signala; identifikacija u realnom vremenu i izvan njega. Postupci identifikacije parametara sinkronog generatora izvan realnog vremena. Primjeri postupaka za identifikaciju parametara asinkronog motora, u realnom vremenu i izvan njega. Dijagnostički monitoring sinkronih generatora: struktura sustava monitoringa, nadzirane veličine, mjerni senzori, obrada mjernih signala, programska podrška. Monitoring i dijagnostika asinkronih motora. Nadzor stanja izolacijskog sustava električnih strojeva mjerenjem parcijalnih izbivanja. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 1. Vas, P., Parameter Estimation, Condition Monitoring, and Diagnosis of Electrical Machines, Oxford University Press, Jadrić, M., Terzić, B., i dr., Monitoring hidroagregata - stanje i razvoj..., FESB, University of Split, Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Konzultacije. Rješavanje zadataka u grupama. Seminarski radovi Ispit: Prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 39

41 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Inteligentni programski agenti FELT23 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. Kolegij daje uvod u analizu i projektiranje inteligentnih programskih agenata, programskih entiteta koji su u komunikaciji sa svojom okolinom, primaju informacije iz nje i povratno djeluju kako bi ostvarili svoje ciljeve. Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je poznavanje osnova umjetne inteligencije i računske inteligencije, ali nije nužno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika Uvod u agentske i više-agentske sustave. Matematička formalizacija agenata. Tipovi i arhitekture agenata, Agentski komunikacijski jezici, Interakcijski protokoli. Inteligencija i inteligentni agenti. Inteligentne agentske arhitekture: reaktivne, intencijske (deliberativne), hibridne. Prikupljanje, pohrana i primjena znanja u rješavanju kompleksnih agentskih zadataka. Više-agentski sustavi uvod u distribuiranu inteligenciju. Kooperacija i koordinacija. Dogovaranje i pregovaranje. Primjeri primjene inteligentnih programskih agenata u okružju Interneta, komunikaciji, nadzoru i vođenju. 1. Ferber J., Multi-agent Systems, An Introduction to Distributed Artificial Intelligence, Addison-Wesley, England, S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence:A Modern Approach, Prent. Hall, 2nd Ed Jennings N.R., Wooldridge M.J., Applications of Intelligent Agents, Agent Technology: Foundations, Applications and Markets, pp. 3-28, AAAI Agent Pages ( ) 3. Agent link ( ) Predavanja. Seminarski rad je idejni projekt inteligentnog agentskog sustava. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt rad čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od alata ili programskih jezika umjetne ili računske inteligencije. Hrvatski, nastavni materijali većim dijelom na engleskom. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 40

42 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Izabrana poglavlja iz proračuna elektroenergetskih mreža FEVT09 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Matislav Majstrović, red. prof. Osposobljenost za znanstveni pristup rješavanju problema tokova snaga, kratkih spojeva i ekvivalentiranja u elektroenergetskim sustavima Proračun napona i tokova snaga. Izmjenični model. Model prijenosnih vodova. Kratki vodovi. Dugi vodovi. Modeliranje transformatora. Uzdužna regulacija. Poprečna regulacija. Modeliranje opterećenja. Modeliranje generatora. Modeliranje kompenzacijskih uređaja. Sabirnice snage. Sabirnice s kontrolom napona. Sabirnice regulacijske elektrane. Varijable stanja. Gauss i Gauss-Seidel iterativna metoda. Newton-Raphson metoda. Brzi razdvojeni proračun. Istosmjerni model. Optimalni tokovi snaga. Funkcija cilja. Ograničenja. Optimizacijske tehnike. Proračun struja kratkog spoja. Modeliranja elemenata mreže. Tipovi kratkog spoja. Matrične metode kod proračuna struja kratkog spoja. Ekvivalentiranje u elektroenergetskim mrežama. Transformacija mreže. Ekvivalentiranje vanjskih elektroenergetskih sistema. 1. Ožegović, M.,K.: Električne mreže II, Sveučilište u Splitu, FESB, Ožegović, M.,K.: Električne mreže III, Sveučilište u Splitu, FESB, Grainger, J., J.; Stevenson, W., D.: Power System Analysis, McGraw-Hill, New York, Das, J., C.: Power System Analysis Short-Circuit Load Flow and Harmonics, Marcel Dekker, New York, Machowski, J.;Bialek, J., W.; Bumby, J., R.: Power System Dynamics and Stability, John Wiley &Sons, Chichester, Bergen, A.,R.: Power System Analysis, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey, 1986 Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: usmeni Hrvatski/ Engleski Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 41

43 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Izabrana poglavlja iz vođenja procesa FELT24 Predavanja / Seminar / Laboratorijske vježbe / Praktični rad Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. dc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Sposobnost projektiranja procesnog distribuiranog mjernog i upravljačkog sustava. Razumijevanje mogućnosti različitih pristupa vođenju procesa. Znanje modeliranja i simuliranja sustava pomoću MATLAB programske potpore. Distribuirani upravljački sustavi. Procesni komunikacijski sustavi. PLC i PC procesne komunikacijske i upravljačke jedinice. AS standard. Mjerni i izvršni elementi procesa. Naponski i strujni standardi. Zaštita signala. Diskretni zapis sustava. Metoda zakona upravljanja i procjene. Optimalno upravljanje i procjena. Identifikacija sustava. Direktni i indirektni adaptivni regulatori. Unaprijedno vođenje. Modelom upravljani sustavi. Samoučeći sustavi i umjetna inteligencija. Nelinearno upravljanje. Ekstremalno upravljanje. Ekspertni sustavi. NN sustavi. Modeliranje i simulacija sustava pomoću programa MATLAB. 1. Aestroem, K. J.; Wittenmark, B.: Computer-Controlled Systems, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J.(1990), 2. Franklin, G. F.; Powell, J. D.; Workman, M. L.: Digital Control Of Dynamic Systems, Addison-Wesley, Reading, Ma -USA (1990), 3. Gurney, Kevin, NEURAL NETS, Brunel University, Uxbridge, Middx. (2004). 1. Aestroem, K. J.; Wittenmark, B.: Adaptive Control, Addison Wesley, Reading, Ma(1989). 2. Webb, J, Greshock, K. Industrial Control Electronics, Merrill Publishing Company, Columbus (1990), 3. Becker, R. AS-Interface The Automation Solution, AS-International Association (2002), 4. Lukas, M.P.: DISTRIBUTED CONTROL SYSTEMS, Van Nostrand Reinhold Co, New York (1986) Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini 42

44 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Matematičko modeliranje i simuliranje složenih sustava FELT25 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere zn. Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. Ostvaruju se nužna teorijska znanja o potrebama i načinima modeliranja i simuliranja u svrhu analize i projektiranja svih sustava koji nas okružuju. Ostvaruju se osnovna praktična znanja o mogućnostima izbora i kvaliteti primjene različitih postupaka modeliranja i simuliranja s ciljem samostalnog rada. Složeni sustavi: primjeri tehničkih, ekonomskih, bioloških, socioloških sustava. Modeliranje sustava: mentalno, materijalno, simboličko. Kvantitativno i kvalitativno modeliranje. Pristupi modeliranju i simuliranju ovisno o tipovima zadataka (deterministički, stohastički, kontinuirani i diskretni, konačno i beskonačno dimenzijski). Hijerarhijski pristup modeliranju. Strategija stvaranja modela. Identifikacija sustava. Zadavanje ograničenja. Međudjelovanja kod složenih sustava, planiranje budućih događaja, analiza rezultata simulacije (provjera ispravnosti modela, analiza ulazno-izlaznih podataka). Izgradnja simulacijskih programa (programski jezici, objektno-orijentirani pristup, primjena metoda i alata umjetne inteligencije). Osnovne ideje simulacije diskretnih događaja: specifični problemi koji se moraju rješavati simulacijom diskretnih događaja, struktura alata za takvu simulaciju, primjeri primjene. Matematički i simul. modeli u analizi i sintezi složenih sustava i postupcima optim. odlučivanja. 1. Law, A., D. Kelton: Simulation Modelling and Analysis, McGraw Hill, Wolowich, W.A.: Linear Multivariable systems, Spriner-Verlag, New York- Heidelberg- Berlin, Marasović J.: Kvantitativno i kvalitativno modeliranje i simuliranje, FESB, Split, ISBN , Boffey, T.B.: Graph Theory in Operations Research, McMillan Press, Hong Kong, Čerić, V.: Simulacijsko modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, Stipaničev D., Marasović J. : laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje, on-line udžbenik "Digitalno vođenje", Predavanja. Interaktivan rad na digitalnom računalu u manjim grupama. Auditorne vježbe. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: test zadataka, test teorije, seminarski radovi. Ispit: pismeni i usmeni. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku. 43

45 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Metrike i modeli kvalitete u softverskom inženjerstvu FELT45 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Ispit Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Stipo Čelar, doc. Usvajanje naprednih znanja i postupaka iz područja softverskih metrika kao elementa unaprijeđenja kvalitete softvera. U ovom se kolegiju student upoznaje s teoretskim i praktičnim postavkama najvažnijih softverskih metrika i modelima unaprijeđenja softverskih procesa, aktualnim trendovima, te s primjerima iz svjetske i domaće prakse. Osnovne kompetencije softverskog inženjerstva i kvalitete u softverskom inženjerstvu. Uvod. O kvaliteti i upravljanju kvalitetom. Kvaliteta SW i TQM. Standardi kvalitete SW ISO Modeli razvoja SW: od vodopada do agilnih metoda. Povijest mjerenja u SW i parametri za mjerenje (functionality, effort, schedule, productivity). Metoda LOC i SLOC. Albrechtova (IBM) metoda mjerenja funkcionalnosti (FPA). Ostale FPA-metode (Mk II, COSMIC, NESMA, FiSMA). ISO/IEC COCOMO cost model. Suvremene softverske metrike use case point, story point. Problemi mjerenja i procjena. Problemi i izazovi pri implementaciji metrika. Primjeri metrika u praksi. Zrelost i unaprijeđenje softverskih procesa. 1. Jones, C. Applied Software Measurement Global Analysis Of Productivity And Quality, 3rd ed. New York, USA: McGraw-Hill, Kan, S. H. Metrics and Models in Software Quality Engineering, 2nd ed. Boston, USA: Addison-Wesley Longman, 2008., ISBN Predavanja. Praktičan rad. Izrada projekta. Mentorski rad. Samostalno istraživanje studenata uz konzultacije. Ispit: pisani i usmeni Ocjena se donosi na temelju ocjene seminara (pisanog projekta/istraživanja), prezentiranog pred kolegama (70%) i ocjene usmenog ispita (30%). Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Nastavni materijali većim dijelom na engleskom. Prema potrebi moguće je provođenje nastave na njemačkom jeziku. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave i o usvojenim kompetencijama putem ankete s prikladnim pitanjima. 44

46 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Mjerenja u elektromagnetskoj kompatibilnosti FELT26 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof. Upoznavanje s mjernim veličinama i mjernim metodama u području elektromagnetske kompatibilnosti (EMC). Upoznavanje s normama u području EMC. Osposobljenost za rukovanje mjernom instrumentacijom koja se koristi pri mjerenjima u EMC. Osposobljenost za analizu i rješenje problema EMC koristeći mjernu opremu i postupke. Mjerne veličine u EMC. Mjerna instrumentacija u EMC: mjerni prijamnik, analizator spektra, mjerne antene, sonde za mjerenje polja, ostala oprema. Značajke oblika signala s obzirom na mjerenja u EMC. Mjerne metode i mjerni postupci - norme za mjerenje. Zahtjevi i norme za EMC proizvoda i njihova provjera mjerenjem. Ispitna mjesta za mjerenja u kontroliranim uvjetima: apsorpcijska komora, reverberacijska komora, TEM strukture i GTEM komora, ostale vrste ispitnih mjernih mjesta. Mjerenja u nekontroliranim uvjetima terenska mjerenja. Mjerenje električnog i magnetskog polja. Norme za zaštitu ljudi od EM polja i njihova provjera mjerenjem. Dozimetrijska mjerenja izloženosti ljudi EM zračenju. Primjeri mjernih problema s pokusima. 1. Perez, R. (ed.), Handbook of Electromagnetic Compatibility, Academic Press, San Diego, Macnamara, T., Handbook of Antennas for EMC, Artech House, Šarolić, A., interna skripta 1. Poljak, D., Human Exposure to Electromagnetic Fields, WIT Press, Southampton-Boston Clark, T.L., McCollum, M.B., Trout, D.H., Javor, K., Marshall Space Flight Center Electromagnetic Compatibility Design and Interference Control (MEDIC) Handbook, NASA, Kuster, N., Balzano, Q., Lin, J.C., Mobile Communications Safety, Chapman & Hall, Predavanja, laboratorijske vježbe, seminari, konzultacije Ispit: usmeni s praktičnim dijelom Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 45

47 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Mobilne komunikacije FELT27 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Zoran Blažević, izv. prof. Sposobnost analize i proračuna mobilnih digitalnih radijskih kanala i sustava. Pregled mobilnih radijskih sustava. Podjela radijskog kanala. Karakteristike digitalnih radijskih sustava. Sustavi s ograničenom širinom pojasa. Sustavi s ograničenjem snage. Radijski DS/SS sustavi. Ćelijski radijski sustavi. Interferencija u radijskim sustavima. Višestazni prijam: spori feding, brzi feding. Analiza mobilnog propagacijskog kanala s pomoću Bellovih funkcija. QWSSUS kanal. Klasifikacija propagacijskog kanala. Rasipanje kašnjenja i koherentni pojas kanala. Praktični opis kanala: proračun snage bazne postaje i statistika fedinga. Empirijski modeli za predviđanje gubitaka propagacije. Fizikalni modeli: KE i UTD metoda, "ray-tracing". Primjer mjerenja propagacijskog kanala. 1. R. Steele: "Mobile Radio Communications", Pentech Press, London, GB and IEEE Press, Piscataway, USA, E. Zentner: "Antene i radiosustavi", Graphis Zagreb, Hrvatska, Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 1. T. S. Rappaport: "Wireless Communications Principles and Practice", Prentice Hall PTR, NJ, Vijag, K. Garg, Joseph, E. Wilkes: Wireless and Personal Communications Systems, Prentice Hall PTR, NJ Predavanja. Auditorne vježbe i mjerenja kanala. Konzultacije. Provjera znanja tijekom nastave (testovi) Ispit: usmeni/uključeni rezultati testova Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost izvođenja nastave i na engleskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putom anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 46

48 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Modeliranje prijenosa topline numeričkim metodama FENT20 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof. Poznavanje postupaka određivanja zagrijavanja energetskih kabela, električnih aparata i uređaja. Osnovna znanja o primjeni numeričkih metoda pri proračunima zagrijavanja. Toplinski tok Fourierov zakon. Jednadžba provođenja topline. Postavljanje graničnih uvjeta. Numeričke metode kod proračuna zagrijavanja. Primjene modeliranja prijenosa topline kod energetskih kabela, električnih aparata i uređaja. 1. V. Jović: Uvod u inženjersko numeričko modeliranje, Aquarius Engineering, Split, Jajac, B.; Poljak, D.: Utjecaj kabelske posteljice na odvođenje topline kod energetskog kabela matematički model, Elektrotehnika, ELTHB2 38(1995) 3, str Jajac, B.; Poljak, D.: Utjecaj kabelske posteljice na odvođenje topline kod energetskog kabela rubni uvjeti i rezultati proračuna, Elektrotehnika, ELTHB2 38(1995) 4-5, str Predavanja. Konzultacije. Pismeni ispit. Seminarski radovi. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre. 47

49 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Multimedijske komunikacije FELT28 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences). Razumijevanje temeljnih značajki multimedijskih poruka sa stajališta stohastičkih svojstava izvora, kodiranja i kvalitete, Razumijevanje temeljnih osobitosti distributivnih i interaktivnih multimedijskih poruka, Poznavanje temeljnih komunikacijskih arhitektura i protokola namijenjenih real-time multimedijskim porukama u mogućnost upravljanja kvalitetom usluge (QoS), Poznavanje metoda upravljanja prometom i analiza propusnosti komunikacijskih mreža. Kompetencije i vještine koje se stječu diplomskim studijem iz područja komunikacijskih i informacijskih tehnologija Komunikacijska matrica i multimedijske poruke. Distribuirane i interaktivne multimedijske komunikacijske i informacijske usluge. Multimedijske konferencije, interaktivna obrada informacija, multimedijski informacijski sustavi. Kvaliteta usluga u distribuiranoj i interaktivnoj multimediji (QoS). Mrežne arhitekture, tehnologije i usluge, kodirana komutacija i komutacija linija, ISO-OSI, X.25, X.400 i TCP/IP mreže i protokoli. Širokopojasne pristupne i temeljne multimedijske žične i bežične mreže, ATM, ISDN, xdsl, CDMA, WLAN i Bluetooth arhitekture. Prostorno-vremenske komunikacije i MIMO sustavi. Višeprotokolno prospajanje temeljeno na oznakama (MPLS), usmjeravanje i prosljeđivanje u MPLS mrežama. Protokoli real-time prometa i kontrola (RTP, RTCP), multimedijski protokoli u Ipv6 i MPLS mrežama, upravljanje i pričuva resursa (RVSP). Modeliranje prometa, upravljanje, kontrola zagušenja i analiza propusnosti. Mobilnost i usluge lokacije i nadzora u multimedijskim TCP/IP (Mobile IP i Cellular IP), i bežičnim staničnim mrežama, mobilno računarstvo. Obrada i sažimanje multimedijskih poruka, prepoznavanje govora i oblika. Pretraživanje podataka i video poruka. Govor, audio i video putem IP, multimedijske konferencije, SIP i H.323 protokoli, video na zahtjev. Sustavi daljinskog učenja i rada. Zaštita (kriptografija), zaštita autorstva, uvjetni pristup uslugama u mrežama. 1. Časopisi: IEEE Trans. on Multimedia, IEEE JSAC, IEEE Trans. on Communications i drugi, 2. N.Rožić, Informacije i komunikacije, kodiranje s primjenama, Zagreb, W. Stallings: High Speed Networks: TCP/IP Design Principles, Prentice Hall 2. Zbornici radova sa znanstvenih konferencija, web baze podataka Predavanja i prezentacije, seminarski, simulacija i istraživanje, rad u laboratoriju. Kontinuirana provjera tijekom semestra kroz prezentacije pristupnika, analiza seminarskog rada, poželjno pisanje i objavljivanje rada na znanstvenoj konferenciji (SoftCOM, ConTEL,...) Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 48

50 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Napredni postupci digitalne obrade i analize slike FELT29 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska lit. Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof. Dr. sc. Damir Krstinić, doc. (naslovno zvanje) Usvajanje naprednih znanja i postupaka iz područja digitalne obrade i analize slike. U ovom se kolegiju student upoznaje sa suvremenim trendovima u digitalnoj obradi i analizi slike i računalnom vidu. U okviru kolegija studenti nauče koriste suvremene programske alate za digitalnu obradu i analizu slike. Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja i osnovno poznavanje temeljnih postupaka digitalne obrade i analize slike, iako kolegij mogu upisati i studenti koji ga nemaju pa će u prvom dijelu kolegija nadoknaditi osnovno znanje. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika Repetitorij osnovnih postupaka digitalne obrade i analize slike (RGB i HSI prikaz slike, histogrami, unarne operacije, binarne operacije, konvolucija, segmentacija, morfologijske operacije, morfometrijska analiza, analiza svjetlina i boja, osnovne primjene). Digitalna slika i matrična algebra. Predstavljanje digitalne slike kao nepravokutne matrice. Postupci digitalne analize slike temeljeni na algoritmima matrične algebre: dekompozicija singularnim vrijednostima (SVD Singular Value Decomposition), dekompozicija vlastitim vrijednostima (Eigenvalue Decomposition), analiza osnovnim komponentama (PCA Principal component analysis) i analiza nezavisnim komponentama (ICA Independent Component Analysis). Postupci temeljeni na nenadziranim neuralnim mrežama i analizi nazvanoj slijepa obrada signala (BSP Blind Signal Processing) i to postupak nezavisne analize komponenata (ICP - Independent Component Analysis) koji uključuje statistiku višeg reda (HOS High Order Statistics), postupak slijepe separacije signala (BSS Blind Signal Separation) koji uključuje statistiku drugog reda (SOS Second Order Statistics) i linearno predviđanje (LP Linear Prediction), te postupak slijepe ekstrakcije signala (BSE Blind Signal Extraction). Postupci temeljeni na klasifikatorima. Problemi digitalne obrade i analize slike u realnom vremenu (real-time imaging). Primjeri korištenja različitih tehnika na kompleksnim zadacima praćenje i prepoznavanja. 1. A. Cichocki, S.Amari, Adaptive Blind Signal and Image Processing, J.Willey, '02 2. E.R.Dougherty, P.A.Laplante, Introduction to Real-Time Imaging, IEEE Press, ' The Computer Vision Homepage Computer Vision On-line Predavanja. Seminarski rad je razrada zadatka praćenja ili prepoznavanja. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od alata napredne digitalne obrade i analize slike. Hrvatski, nastavni materijali većim dijelom na engleskom. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 49

51 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Napredni postupci projektiranja digitalnih sustava FELT30 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Julije Ožegović, red. prof. Kolegij pruža napredna znanja sinteze digitalnih sustava, i osposobljava kandidata za znanstvena istraživanja na području optimalizacije strukture, algoritama verifikacije funkcionalnosti i algoritama provjere ispravnosti složenih digitalnih sustava. Složeni digitalni sustavi dekompozicija, paralelizam, kašnjenje. Modeliranje struktura, procedura i toka. Sinkronizacija memorijskim elementima. Automati s konačnim brojem stanja. Optimalizacija kašnjenja. Simulacijski algoritmi. Provjera funkcionalnosti. Optimalizacija ulaznih ispitnih podataka. Provjera kompletnosti testa. verifikacija vremenskih parametara sustava. Sinteza ispitnog algoritma. Identifikacija staza. Specifikacija ispitnog postupka. 1. Bergeron, Janick: " Writing Testbenches: Functional Verification of HDL Models", Second Edition, Springer; Volnei A. Pedroni: "Circuit Design with VHDL", The MIT Press, Predavanja. Izrada seminarskih radova. Simulacijsko modeliranje. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: seminarski radovi, test znanja. Ispit: pismeni i usmeni kao cjelina. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku. 50

52 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Numeričke metode u komunikacijskim sustavima FELT31 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. Dr. sc. Ivica Puljak, izv. prof. Rješavanje složenih inženjerskih problema numeričkim metodama. Klasifikacija numeričkih metoda za diferencijalne i integralne jednadžbe. Metoda konačnih elemenata, metoda rubnih elemenata, metoda momenata, metoda konačnih diferencija. Automatsko generiranje mreža konačnih elemenata. Modeliranje nelinearnih problema konačnim elementima. Integralne i integrodiferencijalne jednadžbe u inženjerstvu. Analiza problema u frekvencijskom i vremenskom području. Metoda konačnih elemenata za integralne jednadžbe. Monte Carlo metode modeliranja. Metode uzorkovanje iz razdiobe vjerojatnosti. Procjena greške. Numeričko integriranje Monte Carlo metodama. Primjene numeričkih metoda u analizi i sintezi antenskih sustava, elektromagnetskoj kompatibilnosti, međudjelovanju elektromagnetskog zračenja i ljudskog tijela i sistem inženjerstvu. Studentski seminari 1. D. Poljak: Electromagnetic Modelling of Wire Antena Structures, WIT Press, Southampton Boston, D. Poljak: Exposure of Humans to Electromagnetic Radiation, SoftCOM Library, D. Poljak, I. Puljak: interna skripta 1. A. Dubi: "Monte Carlo Applications in System Engineering", John Wiley & Sons, Ltd, 1999 Predavanja. Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 51

53 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Numeričke metode za analizu tranzijenata FENT21 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Rino Lucić, red. prof. Znanja o numeričkim metodama za proračun elektromagnetskih tranzijenata Povijesni pregled razvoja metoda za analizu elektromagnetskih tranzijenata u sustavu vodiča s koncentriranim i raspodijeljenim parametrima. Analiza u frekvencijskom i vremenskom području. Analitičko rješavanje telegrafskih jednadžbi. Numeričko modeliranje telegrafskih jednadžbi metodom konačnih diferencija, metodom konačnih elemenata, metodom karakteristika i kombinacijom metode konačnih elemenata i metode karakteristika. 1. Paul, C.P., Analysis of Multiconductor Transmission Lines, John Wiley & Sons, Inc., Dommel, H., Electromagnetic Transients Program (EMTP Theory Book), BPA. Ore., USA,! Miano, G., Maffucci, A., Transmission Lines and Lumped Circuits, Academic Press, Teshe M. F., Ianos, V. M., Karlsson, T., EMC Analysis methods and Computational Models, John Wiley & Sons, Inc., Lucić, R., Proračun širenja putnog vala u sustavu vodiča s raspodijeljenim i koncentriranim parametrima metodom konačnih elemenata, Doktorska disertacija, FESB Sveučilište u Splitu, predavanja, vježbe pismeni rad, usmeni ispit hrvatski anketa studenata 52

54 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Numeričko modeliranje elektromehaničkih pojava FENT29 Predavanja / Seminar/ Vježbe Izborni Predmet napredne razine Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivica Jurić-Grgić, doc. Napredna znanja o modeliranju elektromehaničkih i elektromagnetskih pojava u električnim mreža. Sadržaj Numeričko modeliranje elektromehaničkih i elektromagnetskih pojava u električnim mrežama primjenom programskog paketa Elektromagnetic Transients Program (EMTP). Modeliranje elemenata elektroenergetskog sustava tehnikom konačnih elemenata (TKE). Primjena tehnike konačnih elemenata u proračunu kratkih spojeva u elektroenergetskom sustavu. Analiza elektromehaničkih pojava u elektroenergetskom sustavu s više generatora. Preporučena 1. Jurić-Grgić,I.: "Modeliranje elektromagnetskih pojava u elektroenergetskom sustavu tehnikom konačnih elemenata", Doktorska disertacija, FESB, Sveučilište u Splitu, Split, Dommel, H. W. et. al., "Electromagnetic Transients Program Reference Manual (EMTP Theory Book)", BPA, Portland, Oregon, USA, Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 1. Jurić-Grgić, I.; Lucić, R.; Kurtović M.: ''Power System Fault Studies Using Finite Element Technique'', International Review on Modelling and Simulations (IREMOS), Vol. 2, No. 1, pp , Vujević, S.; Jurić-Grgić, I.; Lucić, R.,: "Time-Harmonic and Transient Linear Circuit Analysis Using Finite Element Technique", International Review on Modelling and Simulations (IREMOS), Vol. 1, No. 2, pp , Jurić-Grgić, I.; Kurtović, M.; Lucić, R.: " Numerical Analysis of Power System Electromechanical and Electromagnetic Transients Based on the Finite Element Technique ", Transient Phenomena in Large Electric Power Systems CIGRE Symposium, CD ROM Proceedings, April, Zagreb, Jurić-Grgić, I.; Lucić, R.; Kurtović, M.: " Analysis of Grounding Electrode Dynamic Characteristics Using FEM ", International Review of Electrical Engineering (IREE), Praise Worthy Prize S.r.l. Vol. 3, No. 3, pp , Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Seminarski rad. Ispit: usmeni / prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 53

55 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Oblikovanje i vrednovanje korisničkih sučelja sustava e-učenja FEVT10 Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnsti izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Andrina Granić, red. prof. Stjecanje znanja o oblikovanju, implementaciji i vrednovanju upotrebljivih i pristupačnih interaktivnih sustava e-učenja, s naglasakom na "učeniku-usmjereno' oblikovanje odnosnih sučelja, te sustave s mogućnošću prilagođavanja individualnim korisnicima. Korisniku-usmjeren postupak razvoja sučelja računalnih sustava općenito, te sustava e-učenja specifično. Principi i smjernice 'učeniku-usmjerenog' oblikovanja. Parametri i kriteriji, te metode i tehnike vrednovanja tehničke i pedagoške upotrebljivosti sustava e-učenja. Sustavi e-učenja s inteligentnim korisničkim sučeljem: individualna obilježja korisnika i model korisnika. Razvoj sustava e- učenja s mogućnošću personaliziranja interakcije te prilagođavanja individualnom korištenju. - B. Schneiderman and C. Plaisant: Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Reading, MA, 5 th Ed., 2010; 4 th Ed., Proceedings of the International Conference on Advanced Learning Technologies (ICALT), IEEE Computer Society Press. - S. Chen and G. Magoulas (Eds.) Adaptable and Adaptive Hypermedia Systems. IRM Press, Hershey, P. Brusilovsky, A. Kobsa and W. Nejdl (Eds.) The Adaptive Web. Methods and Strategies of Web Personalization, LNCS Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, relevantni znanstveni radovi Predavanja. Seminarski radovi / mini-projekti. Konzultacije. Usmeni ispit; prezentacija seminarskog rada. Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog rada/projekta (50%) i rezultata usmenog ispita (50%). Hrvatski/Engleski; nastavni materijali uglavnom na engleskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 54

56 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Obrada i sažimanje video signala FELT32 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv. prof. Temeljna načela i tehnike kod digitalne obrade, analize i sažimanja video signala. Pregled trenutnih video standarda, tehnologija i aplikacija. Analogni i digitalni video standardi. Prostorno-vremensko uzorkovanje. Analiza pokreta. Kompenzacija pokreta. Sažimanje temeljeno na objektima (raspoznavanje objekata, kodiranje oblika, kodiranje teksture, segmentacija). Obrada video signala (filtriranje temeljeno na kompenzaciji pokreta, smanjenje šuma, superrezolucija, dinterlacing, interpolacija temeljena na kompenzaciji pokreta). Video sažimanje (MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, H.26x, skalabilno sažimanje). Video aplikacije (raspoznavanje lica, praćenje objekta (cilja), video nadzor, video vodeni žigovi). Video indeksiranje, pretraživanje i filtriranje. 3D video. 1. Yao Wang, Joern Ostermann, Ya-Qin Zhang, Video Processing and Communications, Prentice Hall, Hrvoje Dujmić: "Multimedijski sustavi", FESB Split, interna skripta 1. IEEE Transaction on Multimedia 2. IEEE Multimedia Magazine 3. IEEE Computer Graphic and Applications 4. IEEE Transaction on Pattern Analysis and Machine Intelligence Predavanja. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (kolokviji). Seminar. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda. 55

57 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Odabrana poglavlja elektromagnetske kompatibilnosti FELT33 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Vicko Dorić, doc. Rješavanje složenih problema elektromagnetske kompatibilnosti računalnim i mjernim metodama. Preduvjeti za upis Sadržaj Uvod u probleme elektromagnetske kompatibilnosti (EMC). Izvori elektromagnetskih smetnji. Klasifikacija EMC problema. Pregled numeričkih metoda u elektromagnetizmu. Metoda konačnih elemenata, metoda rubnih elemenata, metoda momenata, metoda konačnih diferencija. Niskofrekvencijski modeli s koncentriranim parametrima. Visokofrekvencijski modeli s distribuiranim parametrima. Modeli prijenosnih linija. Modeliranje žičanih antena u frekvencijskom i vremenskom području. Modeliranje elektromagnetskih pulseva i atmosferskog pražnjenja. Utjecaj elektromagnetskog zračenja na organsku materiju. Zaštita ljudi i elektroničke opreme od neželjenih posljedica elektromagnetskog zračenja. Projektiranje zaštite od udara groma i sustava uzemljenja Europski i svjetski standardi. Preporučena Dopunska 1. Tesche, F.M.: Ianoz, M.V., Karslsson, T.: EMC Analysis Methods and Computational Models, John Wiley & Sons, Poljak, D.: Electromagnetic Modelling of Wire Antenna Structures, WIT Press, Southampton-Boston, Tesche, F.M.: Ianoz, M.V., Karslsson, T.: EMC Analysis Methods and Computational Models, John Wiley & Sons, Macnamara, T.: Handbook of Antennas for EMC, Artech House, Kuster, N., Balzano, Q., Lin, J.C.: Mobile Communications Safety, Chapman & Hall, Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti Predavanja. Laboratorijske vježbe. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 56

58 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Optičke komunikacijske mreže FELT34 Predavanja / Prezentacije / Projekti / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. - osnovni koncepti prijenosa i obradbe signala primjenom fotoničkih sustava - poznavanje pasivnih i aktivnih komponenata optičkih komunikacijskih sustava i mreža - poznavanje tehnologija i koncepata optičkih komunikacijskih mreža - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju optičkih komunikacijskih sustava i mreža Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere zn. Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz predmeta Komunikacijski sustavi. Diferencijalni račun. Prijenos i obradba signala primjenom fotoničkih sustava. Komponente optičkih komunikacijskih sustava. Sustavi s vremenskim multipleksiranjem i multipleksiranjem valnih duljina: WDM, DWDM. Optičke mreže prve generacije: SDH, FDDI, ATM, IP. Topologije, prijenosne i komutacijske funkcije. Elementi optičke mrežne infrastrukture. Multipleksiranje i struktura čvorova u optičkoj mreži, optički prospojnici, ADM. Optičke mreže druge generacije, sveoptička mreža. Optički sloj. Mreže s neusmjerenim odašiljanjem i selektivnim prijemom: MAC protokoli, WDM, DWDM. Mreže s valnoduljinskim usmjeravanjem. Virtualne topologije. Funkcije upravljanja i nadzora u optičkoj mreži. Upravljanje konfiguracijom, performansama i kvarovima. Zaštita i obnavljanje funkcionalnosti mreže. Pristupne mreže: HFC, FTTx. Pasivne optičke mreže (PON). Fotoničko paketsko preklapanje, OTDM mreže. 1. Rajiv Ramaswami, Kumar Sivarajan: Optical Networks: A Practical Perspective (Second edition), Academic Press, Dinko Begušić: Fotonički sustavi, interni nastavni tekst 1. Kazovsky, L., Benedetto,S., Willner, A.: Optical Fiber Communication Systems 2. IEEE Communications Magazine 3. Preporuke ITU 4. Preporuke ETSI Predavanja. Prezentacije. Projekti. Seminarski rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (prezentacije, seminarski rad) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane voditelja studija. 57

59 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Planiranje korištenja akumulacijskih bazena FENT22 Predavanja / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Elis Sutlović, red. prof. Studenti stječu znanja o problematici planiranja korištenja akumulacijskih bazena u elektroenergetskom sustavu uvažavajući mnoga ograničenja. Izlažu se različite metode modeliranja i računanja optimalnog korištenja akumulacijskih bazena kod dugoročnog i kratkoročnog planiranja rada bazena. Studenti se osposobljavaju za rješavanje optimizacijskih problema pri planiranju korištenja elektroenergetskog sustava. Pregled optimizacijskih tehnika. Linearno i nelinearno programiranje, dinamičko programiranje. Deterministički i stohastički pristup. Višenamjensko korištenje akumulacijskih bazena. Hidrološki podaci. Modeliranje akumulacijskih bazena. Dugoročno optimiranje korištenja akumulacijskih bazena u sustavima sa znatnim udjelom hidroenergije, definicija problema i metode rješavanja. Problem i metode rješavanja kratkoročnog planiranja korištenja akumulacijskih bazena. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula 1. Ralph A. Wurbs: Modeling and Analysis of Reservoir System Operations, Prentice Hall PTR, Upper Saddle River, NJ 07458, E. Mariani and S.S. Murthy: Advanced Load Dispatch for Power System: Principles, Practies and Economies, Springer-Verlag, London, NAG Fortran Library Manual, Chapter E04, Minimizing or Maximizing a Function, The Numerical Algorithms Group Limited, 1995, 2. Numerical Recipes in Fortran, Microsoft Corporation Predavanja. Seminari. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave ( provjera domaćih radova, seminarski radovi,... Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 58

60 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Postupci provjere, analize i prikaza oceanografskih podataka FEVT11 Predavanja / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere zn. Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Vlado Dadić, red. prof. Upoznavanje studenata s postupcima provjere kvalitete, analize i prikaza prostornih oceanografskih podataka Opće poznavanje strojnih i programskih sastavnica računala Oceanografski parametri i mjerne jedinice. Pogreške kod oceanografskih podataka. Utjecaj mjernih metoda i instrumenata na kvalitetu podataka. Postupci za provjeru točnosti podataka. Problemi analize nedovoljnog broja prostorno i vremenski raspoređenih podataka. Geostatističke metode u analizi prostorno raspoređenih podataka. Opće i lokalne metode. Kriging metoda objektivne analize i upotreba variograma u procjeni homogenosti prostornih polja. Problemi analize parametarskih polja kod postojanja dugih i uskih zapreka. Obrnuta varijacijska metoda objektivne analize. Analiza kartografskih prikaza prostornih polja i provjera kvalitete podataka. Usporedba klimatoloških polja različitih parametara u provjeri kvalitete podataka. Obrada prostornih podataka morskog okoliša primjer studije. 1. Dadić, V Problemi prikupljanja, validacije i obrade oceanografskih podataka. Skripta. Vlastita naklada,187 pp. 2. William J. Emery; W. J. Emery; R. E. Thomson (2001). Data Analysis Methods in Physical Oceanography. Elsevier Science Pub Co. 658pp. 3. Deutch C.V. and A.G. Journel, GSLIB Geostatistical software; library and user s guide. Oxford University Press. 369 pp. 4. IOC (UNESCO), Manual of Quality Control Procedures for validation of Oceanographic Data, prepared by CEC:DG: XII, MAST and IODE. Manuals and Guides NO. 26: 436 pp 1. Boyer T and S. Levitus QC and processing of historical oceanographic temperature, salinity and oxygen data. U.S. Department of Commerce. NOAA technical report NESDIS 81, 1994: 64 pp. 2. Brankart J. M. and P. Brasseur, Optimal analysis of in sity data in the western Mediterranean using statistics and cross-validation. Journal of Atmospheric and Oceanic technology. Vol: 13(2): Conkright M., T. Boyer and S. Levitus, Quality control and processing of historical oceanographic nutrient data. NOAA Technical Report NESDIS 79, NODC, Washington, D. C. 75 pp Prezentacija materijala pomoću videodispleja, izrada vježbi na računalu Izrada praktičnih testova na računalima, izrada kolokvija i seminarskih radova Hrvatski i engleski Seminarski radovi i usmeni ispit 59

61 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Prenaponi u mrežama FENT23 Predavanja / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Petar Sarajčev, doc. Znanja o prenaponima u mreži, metodama proračuna prenapona i prijelaznih elektromagnetskih stanja. Statističko matematičke metode analize podataka o grmljavinskim danima i kvarovima uređaja. Metode zaštite od prenapona. Vanjski prenaponi: teorija o nastajanju atmosferskog elektriciteta (C. T. R. Wilson i C. G. Simpson Rubinson). Unutarnji prenaponi: iskapčanje neopterećenog transformatora, dalekovoda i kabela te asinkronog motora. Intermitirajući prenaponi koji nastaju kod zemljospoja. Metode proračuna prijelaznih elektromagnetskih stanja. Primjena statističko matematičkih metoda pri analizi podataka o grmljavisnkim danima i kvarovima na uređajima koji nastaju uslijed unutarnjih i vanjskih prenapona. Kratki pregled suvremenih metoda zaštite; odvodnici prenapona, iskrišta i gromobranske instalacije. 1. L. V. Bewley: Traveling Waves on transmission systems, J. Wiley & Sons, New York 2. H. A. Peterson: Transients in power systems, John Wiley & Sons, New York, 2001 Predavanja. Konzultacije. Seminarski rad. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 60

62 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Programsko inženjerstvo i softver kao usluga FEVT14 Predavanja / Vježbe na računalu / Prezentacije / Projekti Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere Jezik poduke Način praćenja 6 ECTS-a 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS, 30 sati samostalnog učenja: 1 ECTS 105 sati za izradu projekta: 3,5 ECTS Dr.sc. Linda Vicković, doc. Primjena Agilnih metoda programskog inženjerstva kod razvoja aplikacija baziranih na modelu softvera kao usluge (Softver as Service - SaaS). Upoznavanje s metodama razvoja upravljanog testiranjem (eng. Test Driven Development - TDD) i razvoja upravljanog ponašanjem (eng. Behaviour Driven Development - BDD). Korištenje Ruby programskog jezika i Ruby on Rails razvojne okoline za razvoj SaaS aplikacija. Uvod. Životni vijek softver. Razvojni proces vodopadni i Agilni procesi. Testiranje i formalne metode. Produktivnost. Softver kao usluga. Arhitektura sustava koji su bazirani na pružanju/primanju usluga. Računarstvo u oblacima. Arhitektura sustava baziranog na uslugama. Klijent server arhitektura. Troslojna arhitektura. MVC (eng. Model-View- Contorller) arhitektura. Osnove programiranja u Ruby-ju korištenjem Ruby on Rails razvojne okoline. Razvoj upravljan ponašanjem (eng. Behaviour Driven Development - BDD) i korisničke priče - validacija. Razvoj upravljan testiranjem (eng. Test Driven Development - TDD) verifikacija. D. Patterson, A. Fox, Engineering Long-Lasting Software: An Agile Approach Using SaaS and Cloud Computing, Kindle Edition, P. M. Duvall, Startup@Cloud: 33 tips for running your company using cloud-based software, Kindle Edition, 2011 P. Simon and J. Dyché, The Next Wave of Technologies: Opportunities from Chaos, Kindle Edition, 2010 M. Kunze, C. Baun, J. Nimis and S. Tai, Cloud Computing: Web-Based Dynamic IT Services, Kindle Edition, 2011 Y. Matsumoto, Programming Ruby - The Pragmatic Programmer's Guide, Predavanja i vježbe na računalu. Na predavanjima se upotrebljavaju audiovizualna pomagala i računalo. Usmeni ispit, prezentacija seminarskog rada i projekta Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju studentske ankete. 61

63 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Računala i računalne metode u biomehanici FELT35 Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Vlasta Zanchi, prof. emer. Dr. sc. Josip Musić, doc. (naslovno zvanje) Stjecanje naprednih znanja iz područja biomehanike uz poseban naglasak na popratne računalne metode i računalnu podršku. Temeljni sadržaji iz biomehanike:kinematika i kinetika čovjeka pri kretanju. Antropometrija. Biomehanika mišića kao pokretača ljudskog mehanizma. Elektromiografija.Mjerenja i analiza:mjerenja mišićne aktivnosti i analiza EMG signala. Obrada kinematičkih podataka u 3-D,Video praćenje tijela u 3-D, uz odgovarajuću računarsku obradu podataka. Animacija kretanja. Računalska simulacija u kliničkim i sportskim aktivnostima. Korelacija antropometrijskih parametara,pomaka i sile reakcije podloge. Identifikacija antropometrijskih parametara metodom konačnih elemenata. Pregled - komercijalni sustavi za analizu kretanja s odgovarajućim softverom (Vikon,Ariel i Elite ).Oprema laboratorija (LaBACS).Video sistem za mjerenje kinematičkih vrijednosti čovjeka u pokretu u 3-D i 2-D., softver. akvizicija i obrada podataka. Profesionalni sustav za mjerenje EMG signala i slična labortorijska izvedba s odgovarajućim softverom za analizu signala 1. Winter, A.D. : Biomechanics and Motor Control of Human Movement, John Willey, New York, Edited by: P. Allard, A. Cappozzo, A. Lundberg, C.L. Vaughan : Threedimensional Analysis of Human Locomotion, 1994 Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad.konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, testovi, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 62

64 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Računalni vid u analizi kinematike kinezioloških aktivnosti FELT48 Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Izborni Napredna Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. Produbljivanje znanja iz odabranih područja računalnog vida, posebno algoritama i metoda koje se koriste za detekciju osoba i/ili njihovih dijelova na slici. Student će steći najnovije spoznaje o načinu funkcioniranja, mogućnostima i ograničenjima sustava za analizu kinematike kinezioloških aktivnosti. Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je predznanje iz područja obrade digitalnih slika, ali nije nužno. Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Uvod. Mjerni sustavi u sportu. Algoritmi za detekciju ljudi na statičkim slikama. Analiza antropoloških značajki. Detekcija pokreta. 3D položaj i kretanje. Detekcija i praćenje kretanja ljudi u sekvencama slika. Vizualizacija rezultata. Sustavi za analizu momčadskih sportskih igara. Primjeri primjena kinematičke analize u sportu. 1 D.A. Forsyth, J. Ponce, Computer Vision A Modern Approach, Prentice Hall, Linda G. Shapiro, George C. Stockman, Computer Vision, Prentice-Hall, P. Allard, A. Capozzo, A. Lundberg, C. Vaughan, Three-Dimensional Analysis of Human Locomotion, John Wiley, Chichester, I.A.F.Stokes, P.Allard, J.B.Blanchi, Three-Dimensional Analysis of Human Movement, Human Kinetics Publishers; Frontalni, e-learning, samostalan rad studenata, mentorski rad, izravni istraživački rad uz konzultacije s nastavnikom Ispit: usmeni i seminarski rad Hrvatski, Engleski. Prije početka i po završetku nastavnog procesa, provođenje anketa s prikladnim pitanjima o usvojenim kompetencijama te o provođenju nastave. 63

65 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Razvoj programskih sustava utemeljenih na komponentama FELT41 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Praćenja kvalitete i uspj. izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Prof. dr. sc. Ivica Crnković, Mälardalen University, Vasteras, Švedska Upoznati studente s modernim trendovima u razvoju programskih sustava utemeljene na komponentama. Studirati principe različitih komponentnih modela utemeljeno na zahtjevima inženjerskim područjima, te upoznati studente s izazovima pristupa i mogućih rješenja. Ujedno vježbati studente u pisanju i recenziji istraživačkih publikacija kao i prezentirati radove u obliku seminara. Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je poznavanje objektno-orijentiranog programiranja, ali nije nužno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika Kolegij uključuje slijedeće momente: Osnovni principi programskog razvoja utemeljenog na komponentama i motivacija za njegovo uvođenje. Primjeri tehnologija temeljenim na komponentama (COM/DCOM,.NET, EJB, CORBA). Specifikacija programskih komponenata: sučelje, funkcionalno i ne-funkcionalno. Međudjelovanje komponenata, arhitektura programskih sustava. Kompozicija komponenata i njihovih svojstva problemi modeliranja i predviđanja svojstva kompozicije komponenata. Razvojni proces sustava temeljenim na komponentama. Komponentni modele za ugrađene sustave i sustave u stvarnom vremenu. Problemi i izazovi u istraživanju u pristupu temeljenom na komponentama. Ivica Crnkovic, Magnus Larsson, Building Reliable Component-Based Software Systems, Artech House Publishers, 2002, ISBN Clemens Szyperski, Component Software - Beyond Object-Oriented Programming Second Edition, Addison-Wesley / ACM Press, 2002 Radovi s konferencija poput Sypmosia on Component-Based Software Engineering George T. Heineman, William T. Councill, Putting Pieces togehter, Addison Wesley Copyright: 2001, ISBN: Don Box Essential COM, Addison-Wesley Professional, 1997 Jon Siegel, CORBA 3 Fundamentals and Programming, John W. & Sons, 2000 Thuan Thai and Hoang Lam, NET Framework Essentials, O'Reilly; 2002 Richard Monson-Haefel, Enterprise JavaBeans, O'Reilly; 2001 Predavanja. Seminarski rad. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata prezentacije seminara (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od usmenog ispita. Hrvatski, nastavni materijali većim dijelom na engleskom. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 64

66 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Regulirani elektromotorni pogoni bez mjerenja brzine i položaja rotora FENT24 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. dc. Božo Terzić, red. prof. Kandidat stječe znanja o konfiguracijama i karakteristikama elektromotornih pogona bez mjerenja brzine i položaja rotora. Osnovne vrste reguliranih izmjeničnih elektromotornih pogona. Mjerni članovi brzine i položaja rotora, prednosti i nedostaci. Matematički modeli izmjeničnih električnih motora (asinkroni motor, sinkroni motor s permanentnim magnetima, elektronički komutirani motor i reluktantni motor). Metode estimiranja varijabli i parametara izmjeničnih električnih strojeva. Primjena proširenog Kalmanovog filtra za estimiranje varijabli električnih strojeva. Problemi estimiranja brzine i položaja rotora kod niskih brzina. Primjene reguliranih elektromotornih pogona bez mjernih članova brzine i položaja rotora. 1. M. Jadrić, B. Franičić, Dinamika električnih strojeva, Graphis Zagreb K. Rajashekara, A. Kawamura, K. Matsuse, Sensorless Control of AC Motor Drivers Speed and Position Sensorless Operation, IEEE Press, NewYork, Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Način praćenja kvalitete i uspješnosti 1. K.B. Bose, Power Electronics and Variable Frequency Drivers, IEEE Press, New York B. Terzić, Estimiranje brzine i položaja rotora elektronički komutiranog motora, Doktorska disertacija, FESB, Split Predavanja, Laboratorijske vježbe, Seminarski rad Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave Ispit: Pprezentacija seminarskog rada. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 65

67 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Semantički Web FEVT12 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Marko Rosić, red. prof. Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i metodama Semantičkog Weba. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznavaju s teorijskim postavkama kao i vježbama gdje studenti praktičnim radom stječu iskustva u programiranju sustava Semantičkog Weba.. Koncepcija Semantičkog Weba. Ontologije. Ontologijsko inženjerstvo. Jezici prikaza ontologija (Resource Description Framework, Simple HTML Markup Language, Ontology Web Language, DARPA Agent Markup Language with Ontology Inference Layer). Prikaz znanja u sustavima Semantičkog Weba. Raspodijeljene baze podataka u Semantičkom Webu. Razvoj usluga Semantičkog Weba. Mogućnosti poboljšanja pretraživanja Weba. Sustavi elektroničkog poslovanja i poučavanja na daljinu zasnovani na Semantičkom Webu 1. J. Davies, D. Fensel, F.Harmelen: Towards the Semantic Web: Ontology-Driven Knowledge Management, John Wiley & Sons (January 21, 2003), ISBN: P. Alesso, C. Smith: Developing Semantic Web Services, AK Peters, Ltd. (October, 2004), ISBN: A. G. Perez, O. C. Corcho, M. Fernandez-Lopez: Ontological Engineering, Springer; 1 edition (July 22, 2004), ISBN: Predavanja Praktični ispit i usmeni ispit. Hrvatski / Engleski Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja. 66

68 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Sunčane ćelije FELT36 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni / Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivan Zulim, red. prof. Upoznavanje karakteristika Sunčevog zračenja. Upoznavanje fizikalnih principa rada i različitih vrsta sunčanih ćelija. Sposobnost proračuna jednostavnog fotonaponskog sustava. Sunčevo zračenje. Fizikalni osnovi P-N i PIN strukture. Tandem ćelije. Fotonaponski moduli. Tehnologija fotonaponskog modula s PIN strukturom. Modeli fotonaponskog modula (Singerov, empirijski, Swartzov). U-I karakteristika. Karakteristični parametri i njihova ovisnost o temperaturi i zračenju. Degradacija U-I krivulje kao posljedica Sunčeva zračenja. Primjena sunčanih ćelija. Fotonaponski sustav. 1. J. Vuletin, P. Kulišić, I. Zulim: Sunčane ćelije, Školska knjiga Zagreb C. Honsberg, S. Bowden: Photovoltaics: Devices, Systems and Applications, CDROM, University of New South Wales, M. A. Green: Solar Cells, Prentice-Hall Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 67

69 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Sustavi energetskih kabela FENT25 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Nikša Kovač, red. prof. Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof. Poznavanje postupaka određivanja dozvoljenih strujnih opteretivosti sustava energetskih kabela. Poznavanje postupka ekonomskog odabira poprečnog presjeka faznog vodiča. Osnovna znanja o primjeni numeričkih metoda pri proračunu dozvoljenih opteretivosti. Dielektrični gubici. Joule-ovi gubici u vodiču, ekranu, plaštu i armaturi. Toplinski otpori i kapaciteti. Ljestvičasta mreža kabela. Dozvoljena strujna opteretivost. Ekonomski odabir poprečnog presjeka faznog vodiča. Posebni kabelski sustavi. Proračun dozvoljenih strujnih opteretivosti primjenom numeričkih metoda. 1. G. J. Anders, Rating of Electric Power Cables, IEEE Press, New York, Predavanja. Konzultacije. Pismeni ispit. Seminarski radovi. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre. 68

70 Naziv predmeta Kod Tehnike umjetne inteligencije u elektroenergetskim sustavima FENT28 Vrsta Predavanja / Seminar / Izborni Razina Predmet specijalističke razine Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Vedran Boras, izv. prof. Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja iz teorije tehnika umjetne inteligencije i njihovim primjenama u elektroenergetskim sustavima. Nema Sadržaj Uvod o tehnikama umjetne inteligencije i njihovim primjenama u elektroenergetskim sustavima. Opis osnovne strukture umjetnih neuronskih mreža: struktura neurona; prijenosne funkcije; arhitektura ANN; stupnjevi u konstrukciji ANN; algoritmi učenja- delta pravilo, gradijentni pad, jednakost energije, backpropagation, Hebb pravilo; tipovi mreža. Opis fuzzy logike. Opis tipičnih elemenata za projektiranje fuzzy sustava: normalizacijski modul; fuzifikacijski modul; inferencing modul; defuzifikacijski modul i denormalizacijski modul. Primjena ANN i fuzzy sustava u elektroenergetskim sustavima kod: prognoziranja električnog opterećenja; uravnoteženja električnog opterećenja opskrbnih vodova; analize i lociranje kvarova; zaštite EES-a; analiza harmoničkih komponenata; analize kvalitete električne energije; analize prijelaznih stanja, analize tokova snaga; analize rada i upravljanja EES-om; analize stabilnosti EES-a; analize obnovljih izvora energije; estimacije stanja u EES-u; analize rezultata mjerenja otpornosti tla; analize tržišta el. energije i sl. Opis ANN optimizacijskih algoritama korištenih u EES-a. Hibridni sustavi Preporučena 1. K. Warwick, A. O. Ekwue and R. Aggarwal, Artificial Intelligence Techniques in Power Systems, IEE Power Engineering Series, A. Ukil, Intelligent Systems and Signal Processing in Power Engineering, Springer-Verlag Berlin Heidelberg J. A. Momoh and M. E. El-Hawary, Electric Systems, Dynamics, and Stability with Artificial Intelligence Applications, Marcel Dekker Inc. New York, Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti 1. M. Negnevitsky, Artficial Intelligence A Guide to Intelligent Systems, Addison- Wesley, A. Hopgood, Intelligent Systems for Engineers and Scientists, CRC Press Predavanja, konzultacije, seminarski rad. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 69

71 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Teorija i primjena elektromagnetskih polja FELT37 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Nadogradnjom i produbljivanjem temeljnih znanja iz područja elektromagnetskih valova studenti se osposobljavaju za savladavanje novih znanja i primjena, koje iz njih slijede, s posebnim naglaskom na primjene u području bežičnih komunikacijskih sustava i elektromagnetske kompatibilnosti. Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitima iz diplomskog studija Komunikacijske i informacijske tehnologije, posebno iz kolegija matematike i fizike, te Elektromagnetska polja i Elektromagnetski valovi. Sadržaj Osnove elektromagnetske teorije; Teoremi: Dualnost. Jednoznačnost. Ekvivalencija. Recipročnost. Greenovi teoremi za skalare i vektore; Primjena teorema ekvivalencije; Formulacija problema: diferencijalnim, integralnim i varijacijskim jednadžbama; Metode rješavanja: Analitičke. Numeričke. Problem relativne konvergencije; Rješavanje problema graničnih vrijednosti; Rješavanje valne jednadžbe; Ravni val; Propagacija. Refleksija. Lom; Površinski valovi; Primjene: Elektromagnetska interferencija. Podvodne komunikacije. Daljinsko vođenje. Dopplerov efekt. Optički valovodi. Tipovi optičkih vlakana. Disperzija. Gubici u optičkim kabelima. Planarne linije. Diskontinuiteti. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 1. S. M. Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications, Wiley, S.R.H.Hool, P.R.P.Hool: A Modern Short Course in Engineering Electromagnetics, Oxford University Press, W.Tomasi: Electronic Communication Systems, Prentice-Hall J.A.Stratton: Electromagnetic Theory, McGrow Hill, E. Yamashita: Analysis Methods for Electromagnetic Wave Problems, Vol 2, Artech House 1996 Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Izrada projekata. Provjera znanja tijekom nastave Ispit: pismeni i usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave. Povremena evaluacija uspješnosti nastave i polaganja ispita od strane uprave fakulteta. 70

72 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Trodimenzionale grafiče obrade FELT44 Predavanja / Vježbe / Seminar / Izborni / Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivan Zoraja, doc. Kolegij pruža temeljna teoretska i praktična znanja iz područja implementacije trodimenzionalnih simulacija na računalu korištenjem vektorskih i voluminoznih tehnika prikaza. Arhitektura 3D sustava. Aplikacijska razina. Geometrijska razina. Razina Rasteriranja. Grafički Cjevovod. Grafički procesori. Trigonometrijske i vektorske transformacije. DirectX 11. Visualni prikazi. Dodavanje izgleda. Osvjetljavanje. Poligonske tehnike. Krivulje i površine. Algoritmi ubrzanja. Optimizacija Cjevovoda. Detekcija sudara. Testovi presjeka. Višenitne grafičke aplikacije. Mrežne grafičke aplikacije. Igre. Vizualizacije u medicini. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 1. Predavanja na Web Portalu 2. Real-Time Rendering, Third Edition by Tomas Akenine-Moller, Eric Haines, Visualization in Medicine: Theory, Algorithms, and Applications Morgan Kaufmann Series in Computer Graphics. Bernhard Preim and Dirk Bartz. 2. Real-time Volume Graphics.Markus Hadwiger, Joe M. Kniss, Christof Rezksalama, Daniel Weiskopf Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku i engleskome jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 71

73 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Tržište električne energije FENT26 Predavanja / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. Usvajanje osnovnih i naprednih znanja iz područja tržišta električne energije, planiranja proizvodnje u tržišnom okruženju, reguliranja cijena za monopolne elektroenergetske djelatnosti, te upravljanja rizicima. Kroz pripremu i izradu seminarskog rada student se osposobljava za samostalnu izradu simulacijskih i optimizacijskih modela u planiranju tržišnih transakcija i/ili formiranju i analizi tarifnih sustava za regulirane elektroenergetske djelatnosti. Završen diplomski studij elektrotehnike, strojarstva ili drugi tehnički diplomski studij usmjerenja vezanog za energetske sustave. Završen temeljni dio poslijediplomskog studija. Struktura, organizacija i vlasnički odnosi poduzeća koje obavljaju elektroenergetske djelatnosti. Osnovne karakteristike električne energije kao tržišne kategorije. Organizacija i principi djelovanja tržišta električne energije, elektroenergetskih proizvoda i usluga. Veza s tržištem ostalih energenata. Tarifni sustavi i regulatorne metode za sistemske usluge, prijenosnu i distribucijsku mrežu. Upravljanje prijenosnom i distribucijskom mrežom u tržišnom okruženju. Planiranje proizvodnje i trgovine električne energije. Upravljanje rizicima. 1. S. Stoft: Power System Economics Designing Markets for Electricity, IEEE Press/John Wiley&Sons, New York, M. Ilić, F. Galiana, L. Fink, Power System Restructuring: Engineering and Economics, Kluwer Academic Publishers, Boston, M. Shahidehpour, H. Yamin, Zuyi Li: Market Operation in Electric Power System: Forecasting, Scheduling, and Risk Management, Wiley & Sons, New York, A. Eydeland, K. Wolyniec: Energy and Power Risk Management: New Developments in Modeling, Pricing and Hedging, Wiley/Finance, W. G. Sullivan, J.A. Bontadelli, E.M. Wicks: Engineering economy, Prentice Hall, Predavanja, konzultacije, seminarski rad. Povremena provjera znanja tijekom nastave, provjera i pregled domaćih radova. Ispit: prezentacija seminarskog rada i usmeni ispit Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 72

74 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Ugradivi računalni sustavi FELT38 Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Obvezatni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences). Važnost i područja primjene ugrađenih sustava. Sklopovlje ugrađenih sustava i njihovo povezivanje. Mikroprocesori, mikrokontroleri i digitalni procesori signala, različite periferije te njihovo međusobno povezivanje. Problem sučelja razmatra se na razini arhitekture računala, logičkih sklopova, vremenskih dijagrama, protokola. Povezivanje analognih i digitalnih sustava. Programska podrška ugrađenih sustava. Operacijski sustavi ugrađenih sustava. Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu. Metode projektiranja ugrađenih sustava. Odluke što i kako riješiti sklopovski a što programski. Alati za projektiranje ugrađenih sustava. Višeprocesorski i distribuirani ugrađeni sustavi. Primjeri. 1. Wayne Wolf, Computers as Components Principles of Embedded Computing Systems Design, Morgan Kaufmann 2001., X 2. Frank Vahid, Tony D. Givargis, Embedded System design: A Unified Hardware/Software Introduction, John Wiley 2001, ISBN Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 73

75 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Vrednovanje sustava za e-učenje FEVT13 Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 1. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Slavomir Stankov, red. prof. Cilj je steći znanja o evaluaciji sustava za e-učenje kao i efikasnost upotrebe sustava za e-učenje u učenju i poučavanju. Ovako definirani cilj dostiže se učenjem i poučavanjem: formativne i sumativne evaluacija, evaluacijskih metoda i njihove klasifikacije, planiranja, obrade i interpretacije rezultata obrade. Osnovna znanja o sustavima e-učenja. Vrste istraživanja odgoja i obrazovanja. Formativna i sumativna evaluacija. Evaluacijske metode i njihova klasifikacija. Postavljanje hipoteza. Kvantitativne i kvalitativne metode i instrumenti za sakupljanje podataka. Planiranje evaluacije. Proces evaluacije. Uvod u statističke metode za obradu podataka. Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Obrada i interpretacija rezultata evaluacije. Veličina učinka i meta-analize. 1. B.S. Bloom The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, 1984, pp J.D. Fletcher Evidence for Learning From Technology-Assisted Instruction, in H.F. O Neal, R.S. Perez (Eds.), Technology applications in education: a learning view, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 2003, pp M.A. Mark and J.E. Greer Evaluation methodologies for intelligent tutoring systems, Journal of Artificial Intelligence and Education, 4 (2/3), 1993, pp P.L. Albacete and K.A. VanLehn, Evaluating the Effectiveness of a Cognitive Tutor for Fundamental Physics Concepts in Proceedings of the 22nd Annual Meeting of the Cognitive Science Society, Kinshuk, A. Patel and D. Russell A multi-institutional evaluation of Intelligent Tutoring Tools in Numeric Disciplines, in The Evaluation of Learning Technology Conference Proceedings (Ed. M. Oliver), University of North London, London, 2000, pp R.A. Wisher and T.M. Olson The Effectiveness of Web-based Training, U.S. Army Research Institute for the Behavioral and Social Sciences, Research Report 1802, Predavanja, vježbe i seminari Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija... 74

76 II semestar Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Aktivni energetski filtri FENT03 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Tomislav Kilić, red. prof. Primjena najnovijih tehnologija za rješavanje problema uzrokovanih višim harmonicima u elektroenergetskim postrojenjima. Izvori viših harmonika u elektroenergetskom sustavu. Problemi u elektroenergetskom sustavu kao posljedica harmoničnog izobličenja. Pasivni LC filtri i njihovi nedostaci. Načelo rada aktivnog energetskog filtra. Načini određivanja referentne struje i tehnike upravljanja aktivnim filtrima. Sklopovi energetske elektronike u aktivnim filtrima. Korekcija harmoničkog izobličenja u vremenskom i frekvencijskom području. Paralelni i serijski aktivni filtri. Aktivni energetski filtar kao element FACTS regulatora. 1. M. Erlicki, A. Emanuel-Eigeles: New aspects of power factor improvement: theoretical basis, IEEE Trans. on Ind. and Gen. Appl., Vol. IGA-4(4), July/Aug H. Akagi: New Trends in Active Filters for Power Conditioning, IEEE Trans. Ind. Appl. Vol. 32, No.6, pp , Nov./Dec H. Akagi, Y. Kanazawa, A. Nabae: Instantaneous Reactive Power Compensators Comprising Switching Devices without Energy Storage Components, IEEE Trans. Ind. Appl., Vol. IA 20, No. 3, pp , May/June K.B. Bose, Power Electronics and Variable Frequency Drivers, IEEE Press, New York Predavanja. Konzultacije. Laboratorijske vježbe. Domaći radovi, seminarski radovi. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 75

77 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Antene primjena u komunikacijama i EMC FELT01 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar: 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Nadogradnjom stečenih temeljnih znanja iz područja antena i propagacije studenti se osposobljavaju za razumijevanje postojećih i razvoj novih antena u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji i posebno osiguranju zahtjeva elektromagnetske kompatibilnosti. Na taj način bit će osposobljeni za rješavanje probleme u mnogobrojnim danas vrlo aktualnim primjenama bežičnih komunikacija. Komunikacijske i informacijske tehnologije. Modeliranje zračenja i raspršenja; Metode rješavanja diferencijalnih i integralnih jednadžbi; Rješavanje integralne jednadžbe metodom momenta i metodom konačnih elemenata; Žičane antene (ravne i proizvoljnog oblika); Modificirana Greenova funkcija za konačno vodljive antene; Cilindrični raspršivač; Rješavanje u frekvencijskoj i vremenskoj domeni; Antene za posebne namjene; Antene za frekvencijsko područje od 1MHz do 1GHz; UHF i mikrovalne antene (iznad 0,3 GHz); Antene i teorija signala; Baždarenje antena; Mjerenja. 1. T.Macnamara: Handbook of Antennas for EMC, Artech House E. Yamashita, editor: Analysis Methods for Electromagnetic Wave Problem, Vol.2, The Institute of Electronics, Information and Communications Engineering (IEICE) S. Drobowitch, A. Papiernik i dr.: Modern Antennas, Chapman & Hall, A.F.Peterson, S.L.Ray, R.Mittra: Computational Methods for Electromagnetics, IEEE press 1998 Predavanja. Auditorne i laboratorijske vježbe. Konzultacije. Rješavanje zadataka u grupama. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (testovi postignuća i ocjenjivanje individualnog rada) Ispit: pismeni i usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave Pravovremena evaluacija uspješnosti nastave i polaganja ispita od strane uprave fakulteta. 76

78 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Arhitektonska akustika FELT02 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Dr. sc. Ivo Mateljan. red. prof. Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: objasni fizikalne karakteristike širenja zvuka u prostoriji i zidovima prostorije. objasni psihoakustičko djelovanje slušnog sustava čovjeka, temeljne psihoakustičke veličine (razinu tlaka, fon i son) te napredne metode za ocjenu razumljivosti i akustičkog kvaliteta prostorije izvrši mjerenja temeljnih karakteristika prostorije: impulsni odziv opadanje energije, IIAC, vrijeme odjeka, procjena razumljivosti, razinu buke. izvrši mjerenja razine buke i indeksa izolacije od buke. izvrši projektiranje zvučnog sustava i akustičko uređenje interijera prostorije. Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti Teorija zvučnog polja. Karakteristike širenja zvuka u malim i velikim prostorijama. Geometrijska akustika. Vrijeme odjeka. Fiziološke i psihološke karakteristike slušnog sustava čovjeka. Buka. Izolacija od buke. Izolacija od vibracija. Korelacija između subjektivnih i objektivnih akustičkih karakteristika prostorije. Razumljivost govora u prostoriji. Elektroakustička mjerenja: akustički parametri prostorije, razina buke i izolacija od buke. Ozvučenje prostorije. CAD u arhitektonskoj akustici. 1. Ivo Mateljan: Elektroakustika, skripta, FESB, Jelaković: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika, Školska knjiga Zagreb Beranek: Acoustics, McGraw Hill, New York Program Arta uputsvo za upotrebu, FESB, 2005 Predavanja. Laboratorijske vježbe. Samostalni projekt. Ispit: usmeni/prezentacija projekta Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 77

79 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Struktura i organizacija podataka u elektroenergetskom sustavu FENT04 Predavanja / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Elis Sutlović, red. prof. U elektroenergetskom sustavu (EES) postoji ogroman broj podataka koji stalno raste i koji se koristi u različite svrhe. Istodobno raste potreba za racionalnim organiziranjem i korištenjem tih podataka. Radi složene strukture EES-a nužna je primjena modernih informacijskih tehnologija. Studenti stječu osnovna znanja o različitim skupinama podataka u EES-u, različitim obradama tih podataka, njihovoj strukturi i organizaciji. Također stječu osnovna znanja o konceptualnom i logičkom modeliranju vlastitih podataka. Studenti se osposobljavaju su za kompletan proces projektiranja i izrade jednostavnih baza podataka. Prikazuju se različiti primjeri modeliranja podataka u elektroenergetskom sustavu. Identifikacija različitih skupina podataka u elektroenergetskom sustavu. On-line i off-line funkcije u EES-u. Tehnički informacijski sustav. Osnove tehnike baza podataka. Sustavi za upravljanje bazom podataka. Modeliranje podataka. Model podataka entiteti-veze. Relacijski model podataka. Objektni model podataka. Normalne forme. Izrada baze podataka. Primjeri baza podataka u elektroenergetici. 1. Varga, M.: Baze podataka konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP Biblioteka Informacijsko društvo, Zagreb, A. Silberschatz, H. F. Korth, S. Sudarshan: Database System Concepts, McGraw-Hill, Strahonja, Varga, Pavić: Projektiranje informacijskih sustava, Zavod za informatički djelatnost, Zagreb EPRI Control Center Application Program Interface, Common Information Model Specification, Draft Revision 004, Predavanja. Seminari. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, seminarski radovi,...) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nastava se provodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 78

80 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Biomehanički robotski sustavi FELT03 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. Stjecanje naprednog znanja iz matematičkog modeliranja, analize i projektiranje biomehaničkih robotskih sustava Osnove robotike, Kinematika robota, Dinamika robota, Pogoni, Senzori, Biomehanički mobilni roboti, Dvonožno, četveronožno i šesteronožno hodanje, Pasivni dvonožni hod, Usporedba kotač-hod, Statička stabilnost pri višenožnom hodanju, Potporni poligoni, Stupnjevi slobode kretanja, Energetska učinkovitost nožne lokomocije, Elastičnost. 1. S. B. Niku, Introduction to Robotics, Prentice Hall, New Jersey, A. Kralj, T. Bajd, Robotika, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, T. Bajd, Osnove robotike, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, T. Šurina, Industrijska robotika, Školska knjiga, Zagreb, Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, seminarski radovi) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 79

81 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Brodski elektromagnetizam FELT04 Predavanja / vježbe / seminar Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof. Razumijevanje broda kao složene elektromagnetske okoline. Osposobljavanje za rješavanje pojedinačnih problema elektromagnetske kompatibilnosti na brodu. Osposobljavanje za uvođenje načela EMC pri projektiranju i izvedbi uređaja i sustava na brodu. Brod kao elektromagnetski sustav. Kategorizacija brodova i pripadne električne opreme. Značajke brodske radiokomunikacijske i navigacijske opreme. Značajke ostale električne opreme broda. Brodske antene i antenski sustavi. Elektromagnetski aspekt brodskih električnih uređaja - brodska elektromagnetska okolina. Smještaj opreme na brodu. Promjena značajki brodskih antena uslijed međudjelovanja na nadgrađu broda. Elektromagnetsko modeliranje broda. Elektromagnetsko modeliranje brodskih antena. Problemi elektromagnetske kompatibilnosti na brodu. Problem elektromagnetskog zračenja na brodu i njegovog utjecaja na ljude, zapaljive tvari i eksplozivne naprave. 1. Law, Preston E. Jr, Shipboard Electromagnetics, Artech House, Boston, Law, Preston E. Jr, Shipboard Antennas, Artech House, Boston, Šarolić, Antonio, Elektromagnetska kompatibilnost na brodu, interna skripta 1. Šarolić, Antonio, Elektromagnetska kompatibilnost brodskih RF uređaja, (disertacija), FER, Predavanja, auditorne vježbe, računalne laboratorijske vježbe, seminari, konzultacije Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 80

82 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Dinamika električnih strojeva FENT05 Predavanja / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Stječe se sposobnost za proračun i analizu dinamičkih karakteristika električnih strojeva u različitim pogonskim stanjima. Matematički modeli osnovnih vrsta električnih strojeva: istosmjernih, asinkronih (kolutnih i kaveznih s potiskivanjem struje u rotoru), sinkronih, motora s permanentnim magnetima. Simulacija i analiza dinamičkih karakteristika istosmjernih strojeva. Analiza prijelaznih pojava u asinkronim i sinkronim strojevima uz konstantnu brzinu vrtnje, analitička rješenja, vremenske konstante. Simulacija asinkronih i sinkronih strojeva: različiti režimi rada, zasićenje u željezu, pojednostavljeni matematički modeli. Analiza nelinearnih dinamičkih stanja kod izmjeničnih strojeva. Električni stroj kao linearizirani dinamički sustav: vlastite vrijednosti, prijenosne funkcije, stabilnost, pojednostavljena analitička rješenja. 1. Jadrić, M.; Frančić, B.: Dinamika električnih strojeva, Graphis, Zagreb, Krause, P.C.: Analysis of Electric Machinery, McGraw-Hill, New York, Predavanja, seminari. Seminarski radovi Ispit: prezentacija seminarskog rada Hrvatski Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 81

83 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Dizajn interakcija - inovativne aplikacije i uređaji FEVT15 Predavanja, seminar, projekt Napredna Godina 1. Semestar/trimestar I2. ECTS Nastavnik Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS dr. sc. Ivica Mitrović, doc. Nakon ovog kolegija studenti/ce će shvatiti principe i metode, te će znati upotrebljavati specifičnu metodologiju oblikovanja sučelja komunikacije i interakcije ljudi kroz interaktivne digitalne uređaje (medije). Studenti/ce će shvatiti principe i metode dizajna interakcija kojeg odlikuje kritički pristup, te će znati upotrebljavati njegove metode i integrirati znanja i vještine u izvedbi kompleksnih multidisciplinarnih projekata u kojima dizajn interakcija reflektira odnose između ljudi, tehnologije i društva. Znanja napredne razine u području dizajna vizualnih komunikacija. Poznavanje interaktivnih digitalnih uređaja (medija). Definicija i povijest interakcije čovjeka i tehnologije (težište na digitalnoj tehnologiji) na lokalnoj i globalnoj razini. Trendovi i suvremeni pristupi sučeljima digitalnih interaktivnih uređaja (medija). Koncepti i pristupi dizajnu interakcija. Suvremena multidisciplinarna hibridna dizajnerska praksa. Kritički dizajnerski pristup. Istraživanje. Dizajn koncepta. Dizajn prototipa. Evaluacija i refleksija. Dokumentacija projekta. D. Saffer, Designing for Interaction: Creating Innovative Applications and Devices, 2nd Edition, New Riders, T. Dunne, Hertzian Tales: Electronic Products, Aesthetic Experience, and Critical Design,MIT Press, P. Rodgers i M. Smyth, Digital Blur, Libri, 2010 J. Thackara, wouldn't it be great if..., Dott, B. Moggridge, Desigining Interactions, MIT Press, J. Preece i dr., Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction, New York, D. A. Norman, The Design of Everyday Things, New York, Y. Sundblad, ur., Interliving: Studies of Co-designed Prototypes in Family Context, CID/NADA, Stockholm, L. Manovich, The Language of New Media, MIT Press, Internet izvori, te stručna i znanstvena bibliografija. Nastava će se sastojati od kratkih frontalnih predavanja. Potom će polaznici i polaznice kolegija u okviru seminarskog rada analizirati i prezentirati odabrane ili zadane primjere. Na kraju će polaznici i polaznice prezentirati koncept ili prototip. Grupni rad. Ocjena će se dodijeliti na temelju kvalitete i prezentacije seminarskog rada (20%), te izrade, dokumentacije i prezentacije završnog projekta (80%). Seminarski rad se sastoji od 20 stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni projekt je konkretni primjer primjene kompetencija stečenih tijekom ovog kolegija. Projektna dokumentacija se sastoji od najmanje 20 stranica A4 formata (tekst i ilustracije) i prezentira se pred ostalim kolegicama i kolegama. Hrvatski ili engleski. Anketiranje studenata i studentica, te druge metode praćenja kvalitete prema standardima Sveučilišta u Splitu. 82

84 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Elektromagnetska kompatibilnost u elektroenergetici FENT06 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Rino Lucić, red. prof. Znanja o izvorima, načinu prijenosa i učinu elektromagnetskih smetnji na električne i elektroničke uređaje. Uvod u elektromagnetsku kompatibilnost. Izvori i utjecaj elektromagnetske interferencije na okolinu. Smetnje u stacionarnom pogonu i njihovo suzbijanje. Kvaliteta napona i struje. Elektrostatsko izbijanje, elektromagnetski tranzijenti i njihovo suzbijanje. Uzemljivanje, oklapanje i električno povezivanje. Zaštita elektroinstalacija, trošila i telekomunikacijskih instalacija, praktični primjeri. Koncept zaštitnih zona. Zaštita sekundarnih krugova. Modeliranje elektromagnetskih tranzijenata i smetnji korištenjem MATLAB-a (Simulink), ATP-EMTP i tehnike konačnih elemenata. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti 1. V. Prasad Kodali: Engineering Electromagnetic Compatibility, IEEE Presss, P. Hasse: Overvoltage Protection of Low Voltage Systems, P.Peregrinus, London, C. R. Paul, Introduction to Electromagnetic Compatibility, John Wiley & Sons, New York, Dommel, H., Electromagnetics Transients Program (EMTP Theory Book), BPA. Ore., USA, predavanja, vježbe pismeni rad, usmeni ispit Hrvatski anketa studenata 83

85 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Energetska elektronika i izmjenični pogoni FENT07 Predavanja/ Seminar/Vježbe/ Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar/2 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Dinko Vukadinović, izv. prof. Napredna znanja iz područja energetske elektronike i sustava upravljanja izmjeničnim pogonima. Završen diplomski studij iz područja elektrotehnike. Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Zadaci energetske elektronike, područja primjene. Komponente energetske elektronike. Poluvodički energetski pretvarači za izmjenične pogone. Izmjenični električni strojevi kao objekti regulacije u reguliranim elektromotornim pogonima: asinkroni i sinkroni strojevi. Pulsno-širinska modulacija (PWM) za upravljanje pretvaračima frekvencije. Ispravljači sa strujnim i naponskim međukrugom. Vektorsko upravljanje asinkronim motorom; direktno i indirektno vektorsko upravljanje. Vektorsko upravljanje asinkronim motorom bez mjernog člana brzine vrtnje. Elementi umjetne inteligencije u regulacijskim sustavima. Primjena MATLAB-a u simulaciji sklopova energetske elektronike, izmjeničnih strojeva i njihovih sustava upravljanja. Računala i digitalni signal procesori u sustavima upravljanja izmjeničnim strojevima i sklopovima energetske elektronike. ose, B.K.: Modern Power Electronics and AC Drives, Prentice Hall, ashid, M. H.: Power Electronics Handbook, Academic Press, Predavanja / Vježbe / Konzultacije. Usmeni ispit Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 84

86 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Inteligentna instrumentacija FELT05 Predavanja / Vježbe / Seminar / Laboratorijske vježbe / Praktični rad Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Znanje projektiranja i uporabe integriranih mjernih sustava. Razvoj programske potpore niske razine. Prepoznavanje problema digitalne obradbe signala i njegovo razvrstavanje. Poznavanje frekvencijske i vremensko-frekvencijske transformacije za analizu signala. Znanje selekcije i sposobnost uporabe različitih optimalnih alata programske potpore. Mjerni signali. Projekt inteligentnog instrumenta. Arhitektura i organizacija CPU. Mikroračunalo. Integrirani sustavi. Memorija. Programiranje mikroračunala. Temeljna ustrojstva veza računala i vanjskog svijeta. Paralelni prijenos podataka. Direktan pristup memoriji (DMA). Paralelni komunikacijski standardi. Serijski prijenos podataka. Serijski komunikacijski standardi. Okružje mikroračunala. A/D i D/A konvertori. Pogreške konverzije signala. Brojački i vremenski sklopovi. AMUX. DAS integrirani moduli. Zaštita signala. Mjerno osjetilo i mjerni pretvornik. Višeprocesorski sustavi. Frekvencijska slika signala. Preuzimanje digitalnih mjernih podataka. Jakostna q i vremenska T kvantiziranost signala. Prekrivanje i filtriranje. Rekonstrukcija signala. Matematički zapis diskretnog signala. Temelji analize signala u frekvencijskom području. Algoritmi analize spektra signala. Prozori i spektri. Praktični aspekti DFT/FFT analize. Korelacija i spektralna analiza. Vremensko frekvencijska analiza. Temelji analize nestacionarnog signala pomoću valića. DWT. Dekompozicija signala. Valićni paketi. Prilagodbena valićna analiza. 1. Derenzo, S.E.: INTERFACING: A Laboratory Approach Using the Microcomputer for Instrumentation, Data Analysis, and Control, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New Jersey (1990); 2. Candy, J.M.: Signal Processing: the Modern Approach, McGraw-Hill Book Company, New York 1988; 3. Daubechies, I.: Ten lectures on wavelets, Society for Industrial and Applied Mathematics, Philadelphia, PE (USA), 1992; 1. M.V. Wickerhauser, Adapted Wavelet Analysis from Theory to Software, IEEE Press, USA 1994; 2. Oppenheim, A.V., Schafer, R.W.: Discrete-time Signal Processing, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey 1989; 3. Barney : INTELLIGENT INSTRUMENTATION, Prentice Hall Int.Ltd., New York (1988); Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini 85

87 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Inteligentni sustavi FELT06 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspj. izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof. Dr. sc. Ljiljana Šerić, doc. (naslovno zvanje) Cilj je kolegija daljnje produbljivanje znanja iz područja tehničke inteligencije s naglaskom na projektiranje inteligentnih sustava koji djeluju o određenom okružju, na način da osjetilnim ulazima opažaju promjene u njemu te aktuatorima povratno djeluju na okružje. Primjeri su inteligentni proizvodni sustavi, inteligentna vozila, inteligentne zgrade, inteligentne prometnice. Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je poznavanje osnova umjetne inteligencije i računske inteligencije, ali nije nužno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika Inteligencija u prirodnim i tehničkim sustavima. Matematičke osnove i formalni modeli inteligentnih sustava. Semiotički okvir arhitekture inteligentnih sustava. Znanje i sustavi temeljeni na znanju. Inženjerstvo znanja, strukturno inženjerstvo znanja i CommonKADS. Baze znanja: sintaksa i semantika. Produkcijski sustavi. Pravila i činjenice. Postupci zaključivanja. Zaključivanje u prisustvu nesigurnosti, neizrazita logika. Referentne arhitekture inteligentnih sustava. Komponente referentnih arhitektura (osjetila, obrada osjetilnih podataka, aktuatori, interni modeli svijeta, procjena vrijednosti, generiranje ponašanja). Slojevite arhitekture generirane ponašanjem. Multirezolucijske arhitekture. Arhitekture temeljene na agentima. Motivacije, ciljevi i procjena vrijednosti. Obrada osjetilnih informacija. Višeosjetilne strukture. Proračunom generirano ponašanje. Planiranje i izvršavanje planiranog ponašanja (PLANNER i EXECUTOR). Učenje i strojno učenje: nadzirano i nenadzirano učenje, učenje na temelju promatranja, statističke metode učenja. Neuralne mreže. Primjeri inteligentnih sustava: inteligentni proizvodni sustav (ISAM), inteligentna vozila, inteligentna zgrada, inteligentna prometnica. 1. A.M.Meystel, J.S.Albus, Intelligent Systems: Arhitecture, Design and Control, Wiley-Interscience, S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence:A Modern Approach, Prent. Hall, 2nd Ed AI on the Web ( ) 2. CommonKADS ( ) Predavanja. Seminarski rad je idejni projekt inteligentnog sustava. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od alata ili programskih jezika umjetne ili računske inteligencije. Hrvatski, nastavni materijali većim dijelom na engleskom. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 86

88 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Integritet i pouzdanost tehničkih sustava FEST01 Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Jani Barle, red. prof. Sposobnost provjere i projektiranja integriteta tehničkih sustava. Vrste i uzroci narušavanja integriteta tehničkih sustava. Kvar i oštećenje. Čvrstoća. Stupanj sigurnosti i dopušteno naprezanje. Puzanje i dugotrajna statička čvrstoća. Dinamička čvrstoća. Dinamička čvrstoća i vijek trajanja pri nestacionarnim, slučajnim opterećenjima. Integritet pri povišenim temperaturama. Korozija. Vrste i uzroci korozije. Utjecaj korozije na čvrstoću i trajnost. Stres korozija. Tarna korozija. Oštećenje od vibracija. Oštećenja od zvučnih vibracija. Slučajni kvarovi. Pouzdanost i indeks pouzdanosti. Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfuguracije, redudancija. Opis sustava preko stanja. Markovljevi modeli. Pogodnost održavanja. Gotovost. Modeliranje sistema pouzdanosti. Blok dijagrami pouzdanosti. Metode prognoziranja pouzdanosti. Metoda «Monte Karlo», metoda granica. Procjena karakteristika pouzdanosti: Neposredna i Bayesova procjena. Efekti načina kvarova i kritična analiza. Analiza stabla kvarova. Pouzdanost u fazi projektiranja. Optimiranje pouzdanosti. 1. Haibach, E. :"Betriebfestigkeit", VDI Verlag, Dusseldorf Fisher. F. E. : Probability applications in Mechanical design, Marcel Dekker Inc., New York, Basel, Leitch, Roger D.: Reliability Analysis for Engineers Oxford Univ. Press, Way Kuo et al. :»Optimal reliability design», Cambridge Univ. Press, Dhillon, B. S.: Design reliability CRC press, Williams, J. A. : Engineering tribology, Oxford Univ. Press, Oxford, New York, Tokyo, Časopisi: «Fatigue & Fracture of Eng. Mat. & Struct.», Blackwell Science, «Int. J. of Fatigue», Elsevier. i «Reliability Eng. & System Saftey», Elsevier. Predavanja. Auditorne vježbe. Izrada seminarskog rada. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi) Ispit: usmeni, nakon uspješne prezentacije seminarskog rada. Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 87

89 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Interakcija čovjeka i računala FEVT02 Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području Godina 1. Semestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Andrina Granić, red. prof. Stjecanje znanja o važnosti dobro oblikovanog korisničkog sučelja, te njegovog utjecaja na ostvarivanje djelotvorne čovjekove interakcije s interaktivnim računalnim sustavom. Interakcija čovjeka i računala: definicija područja i osnovnih pojmova. Ljudski aspekti interakcije: kognitivni okvir, ljudska obrada informacija, korisnički modeli sučelja. Računalni aspekti interakcije: stilovi interakcije. Modeliranje interakcije čovjeka i računala. Korisniku-usmjeren razvoj interaktivnih računalnih sustava: dizajniranje sučelja/interakcije; upotrebljivost i vrednovanje sučelja. Evolucija korisničkih sučelja i interakcije. - J. Preece et al.: Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Wokingham, England, B. Schneiderman and C. Plaisant: Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Reading, MA, 5 th Ed., 2010; 4 th Ed., J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, MA, D. Norman: The Psychology of Everyday Things, Basic Books, R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA, relevantni znanstveni radovi Predavanja. Seminarski radovi / mini-projekti. Konzultacije. Usmeni ispit; prezentacija seminarskog rada. Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog rada/projekta (50%) i rezultata usmenog ispita (50%). Hrvatski/Engleski; nastavni materijali uglavnom na engleskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 88

90 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Izabrana poglavlja iz adaptivnog i robusnog vođenja FENT08 Predavanja / Praktični rad Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ozren Bego, doc. Analiza i sinteza adaptivnih i robusnih sustava vođenja. Odslušani i položeni predmeti kontinuirane i diskretne analize i sinteze sustava upravljanja kroz diplomski studij. Osnove adaptivnih sustava vođenja. Adaptivni sustavi s referentnim modelom, samoudesivi regulatori. Identifikacija parametara procesa u stvarnom vremenu. Projektiranje adaptivnih regulatora. Robusni sustavi vođenja. Projektiranje robusnih regulatora. 1. K. J. Astrom, B. Wittenmark: Adaptive Control, Addison Wesley, R. Isermann: Digital Control Systems, Springer-Verlag, S. Skogestad, I. Postlethwaite: Multivariable Feedback Control, John Wiley & Sons, 1996 Predavanja. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 89

91 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Izabrana poglavlja iz visokonaponskih postrojenja FENT09 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivan Medić, red. prof. Usvajanje naprednih znanja o metodama izračuna struja kratkih spojeva, utjecaja tih struja na razvoj i izbor glavne elektroopreme v.n. postrojenja te metodama i sredstvima ograničenja iznosa tih struja. Stjecanje dopunskih teorijskih i praktičnih znanja iz problematike izbora načina tretiranja (tj. uzemljenja) neutralne točke sustava. Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Položen ispit iz predmeta diplomskog studija: Rasklopna postrojenja i trafo-stanice. Izračunavanje struja kratkih spojeva u trofaznom sustavu i njihovih karakterističnih vrijednosti. Utjecaj pasivnih i aktivnih trošila na veličinu struje kratkog spoja. Kritični uvjeti za provjeru v.n. opreme u v.n. postrojenju. Razine struja kratkog spoja u mrežama različitih nazivnih napona. Strujni parametri primarne elektroopreme i dinamika njihove promjene. Metode i sredstva ograničenja veličine struje kratkog spoja. Uzemljenje postrojenja. Veličine struja i napona za vrijeme jednopolnog kvara za različite načine uzemljenja neutralne točke i njihov utjecaj na tehno-ekonomska rješenja u postrojenjima (zaštitu, signalizaciju i automatiku). Kriteriji za izbor načina uzemljenja neutralne točke. 1. Požar, H.: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnička knjiga, Zagreb, Nahman, J.: Uzemljenja neutralne točke distributivnih mreža, Naučna knjiga, Beograd, Anderson, P.M.: Analysis of Faulted Power Systems, Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 90

92 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Kodiranje i prepoznavanje govora FELT07 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv. prof. Temeljna znanja o govornom signalu i tehnikama koje se koriste u obradi govornog signala. To uključuje sažimanje govora, sintezu govora, prepoznavanje govora i verifikaciju govornika. Model generiranja govora (Ljudski vokalni trak. fonetika, lingvistika, svojstva valnog oblika govornog signala, parametri muškog/ženskog/dječjeg govora.) model percepcije govora (Ljudsko uho. Psihoakustika. Frekvencijska analiza i pitch period. Vremensko i frekvencijsko maskiranje.) Prepoznavanje govora (Dynamic-Time-Warping (DTW), Skriveni markovljevi modeli (HMM), Modeliranje jezika) Kodiranje i sažimanje govora (Linear Prediction of Speech (LPC) algoritam, Code Excited Linear Prediction (CELP) algoritam). Evaluacija performansi (Računanje subjektivne kvalitete kodiranog govora.) Govorne aplikacije (Sinteza govora, Verifikacija govornika, Prepoznavanje govora, Obrada govora za osobe s oštećenim sluhom) Standardi za kodiranje govora. 1. T. F. Quatieri: Discrete-Time Speech Signal Processing, Prentice Hall, J. R. Deller, J.H.L. Hansen, and J. Proakis, Discrete-Time Processing of Speech Signals, IEEE Press (2nd Edition, 2000) 1. Ted Painter, Andreas Spanias: Perceptual Coding of Digital Audio, Proceedings of IEEE, Vol. 88, No. 4, April IEEE Transaction on Multimedia 3. IEEE Multimedia Magazine Predavanja. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (kolokviji). Seminar. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda. 91

93 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Kontrola toka u komunikacijskim mrežama s prespajanjem paketa FRLT08 Predavanja / Seminari Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Julije Ožegović, red. prof. Kolegij pruža specijalistička znanja s područja modeliranja računalnih mreža i osposobljava kandidata za znanstvena istraživanja na području razvoja algoritama upravljanja prometom na mrežama s prospajanjem paketa. Mreže s prospajanjem paketa. Paketne mreže: Internet, X.25, ATM. Radna točka mreže. Modeliranje odziva mreže. Sustavi s posluživanjem. G/G/1 sustav. Kriteriji izbora radne točke. Kakvoća usluge. Iskorištenje mreže. Zagušenje. Vrste zagušenja: trajno, periodičko, privremeno i trenutno. Kontrola zagušenja: izbjegavanje i otklanjanje zagušenja. Postupci otklanjanja zagušenja. Postupci izbjegavanja zagušenja. Zadaci kontrole toka u izbjegavanju zagušenja. Kontrola toka kao mehanizam protokola. Prozorska kontrola toka. Kontrola toka reguliranjem brzine predaje. Kombinirana kontrola toka. Implicitni i eksplicitni mehanizmi otkrivanja i dojave zagušenja. Algoritmi predajnika. Algoritmi prijemnika. Pravednost. Mehanizmi kontrole toka suvremenih protokola: TCP Interneta, ABR ATM-a. Eksperimentalni mehanizmi kontrole toka: TCP-Vegas, WTFC. Laboratorij: Modeliranje i ispitivanje svojstava algoritama kontrole toka na simulatoru mreža s prospajanjem paketa. 1. Akimaru, Harvo, Konosuke Kawashima: "Teletraffic, Theory and applications", 2 nd edition, Springer-Verlag, Berlin Handel, Rainer, Manfred N. Huber, Stefan Schroder: "ATM Networks, Concepts, Protocols, Applications", Addison-Wesley Publishing Company Inc, Reading Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb Stevens, Richard W: "TCP/IP Illustrated Volume 1: The Protocols", Addison- Wesley Publishing Company Inc, Reading Dopunska lit. Oblici provođenja nastave Način provjere znanja Jezik poduke Način praćenja kvalitete 1. Tanenbaum, Andrew S: "Computer Networks", 4 th edition, Prentice-Hall International Inc, Englewood Cliffs, Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, Predavanja. Izrada seminarskih radova. Simulacijsko modeliranje. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: seminarski radovi, test znanja. Ispit: pismeni i usmeni kao cjelina. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku. 92

94 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Kriptografija FEMT10 Predavanja / Seminari Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Borka Jadrijević, izv. prof. Usvajanje osnovnih ideja, tehnika i algoritma koji se koriste se u primjeni kriptografije. Kolegij služi kao priprema za mogući samostalni rad na području kriptografije. Temeljna matematička znanja s diplomskog studija, temeljna znanja iz teorije brojeva Klasična kriptografija. Osnovni pojmovi. Cezarova, Vigenèreova, Playfairova i Hillova šifra. Statističke metode u kriptoanalizi. Jednokratna bilježnica I transpozicijske šifre. Moderni blokovni simetrični kriptosustavi. Data Encryption Standard (DES). Kriptoanaliza DES-a. Advanced Encryption Standard (AES). Kriptografija javnog ključa. Ideja javnog ključa. Razmjena ključeva, digitalni potpis. RSA kriptosustav. Ostali kriptosustavi s javnim ključem. Testovi prostosti i metode faktorizacije. Pseudoprosti brojevi. Soloway-Strassenov i Miller-Rabinov test prostosti. Faktorske baze. Faktorizacija metodom verižnog razlomka. Metoda kvadratnog sita. 1. D. R. Stinson: Cryptography. Theory and Practice, CRC Press, Boca Raton, (second edition). 2. N. Koblitz: A Course in Number Theory and Cryptography, Springer-Verlag, New York, J. Menezes, P. C. Oorschot, S. A. Vanstone: Handbook of Applied Cryptography, CRC Press, Boca Raton, predavanja, konzultacije, domaći radovi, seminarski radovi usmeni ispit, domaći radovi, seminarski radovi hrvatski anketiranje studenata, rezultati ispita. 93

95 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Matematičko modeliranje elektrodistributivnog sistema FENT10 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Matislav Majstrović, red. prof. Osposobljenost za znanstveni pristup rješavanju naponskih prilika i tokova snaga u elektrodistributivnim sistemima sa i bez distribuirane proizvodnje električne energije. Sadržaj Elektrodistributivni sistem. Osnovne teorije matematičkog modeliranja elektrodistributivnog sistema. Karakteristike opterećenja. Opterećenje individualnog potrošača. Opterećenje. Potrošnja. Maksimalno opterećenje. Prosječno opterećenje. Faktor opterećenja. Opterećenje distributivnih transformatora. Diverzificirani potrošači s pripadnim opterećenjima. Maksimalno opterećenje diverzificiranih potrošača. Krivulja opterećenja. Krivulja trajanja. Opterećenje napojnog voda. Modeliranje distributivnog voda. Točna i približna shema voda. Modeliranje transformatora. Trofazni transformatori. Jednofazni transformatori. Modeliranje opterećenja. Točne i približne metode proračuna napona priključnih mjesta i tokova snaga elementa mreže. Linearna mreža. Nelinearna mreža. Simetrično opterećenje. Nesimetrično opterećenje. Distribuirana proizvodnja električne energije. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja Jezik poduke Način praćenja kvalitete i 1. Gonnen, T.: Electric Power Distribution System Engineering, Mc Graw-Hill Book Company, New York, Lakervi, E.; Holmes, E.J.: Electricity distribution network design, Peter Pereginns, London, Kersting, W. H.: Distribution System Modelling and Analysis, CRC Press, London, 2002, 1. Willis, H. L.: Spatial Electric Load Forecasting, Marcel Dekker, New York, 2002, ISBN: Jenkins, N.; Allan, R.; Crossley, P.; Kirschen, D.; Strbac, G.: Embedded Generation, IEE, London, 2000 Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: usmeni Hrvatski/ Engleski Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 94

96 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Matrični račun na višeprocesorskim računalima FEMT11 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivan Slapničar, red. prof. Detaljno poznavanje rada višeprocesorskih računala te klaster i grid tehnologije. Vještina rješavanja zahtjevnih problema korištenjem metoda numeričke linearne algebre na višeprocesorskim računalima. Sposobnost izrade vlastitih i korištenja gotovih paralelnih programa. Primjena na inženjerske probleme i ekstrakciju znanja. Matrični račun, osnove programiranja, osnove višeprocesorskog računanja. Koncepti višeprocesorskih računala i njihova primjena. Sustavi za upravljanje klasterima računala i sustavi za korištenje grid računala. Paralelne implementacije matričnih algoritama: Gaussova eliminacija, QR rastav, metoda najmanjih kvadrata, metode za rješavanje problema vlastitih i singularnih vrijednosti. Iterativne metode za velike probleme s malom ispunom. Upotreba gotovih paketa MPI (Message Passing Interface) i ScaLAPACK (Scalable Linear Algebra Package). 1. L. S. Blackford i ostali. SCALAPACK Users' Guide, SIAM, Philadelphia, Peter S. Pacheco. A User's Guide to MPI. Department of Mathematics, University of San Francisco, G. H. Golub i C. F. Van Loan. Matrix Computations. John Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, Višeprocesorsko računanje, skripta, FESB Split, u izradi. 2. J. Choi, J. J. Dongarra i D. W. Walker. PB-BLAS: A Set of Parallel Block Basic Linear Algebra Subprograms. ORNL/TM-12468, Oak Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, J. J. Dongarra i R. C. Whaley. A User's Guide to the BLACS v1.0. LAPACK Working Note 94, Predavanja. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad na višeprocesorskom računalu. Izrada projekta programa. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, seminarski radovi). Ispit: pismeni, usmeni i prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku, engleski je moguć uz dogovor sa studentima. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Konzultacije s voditeljem studija. Evaluacija od strane ureda za promicanje kvalitete. 95

97 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Međudjelovanje elektromagnetskog polja i ljudskog tijela FELT09 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. Metode procjene štetnosti elektromagnetskog zračenja Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Temeljni mehanizmi interakcije elektromagnetskog zračenja i ljudskog organizama. Toplinski i netoplinski učinci. Podjela međudjelovanja po frekvencijskom području. Teorijska i eksperimentalna dozimetrija. Matematički modeli ljudskog tijela s obzirom na frekvencijsko područje elektromagnetskog vala. Primjena i klasifikacija numeričkih metoda. Utjecaj zračenja energetskih vodova, trafostanica, antena baznih stanica i mobilnih telefona na čovjeka. Utjecaj elektromagnetskih pulseva na čovjeka. Zaštita ljudi od elektromagnetskog zračenja. 1. D. Poljak: Human Exposure to Electromagnetic Fields, WIT Press, Southampton- Boston R.W.Y. Habash: Electromagntic Fields and Radiation, Marcel Dekker, D.Poljak: Exposure of Humans to Electromagnetic Radiation, SoftCOM Library Kuster, N., Balzano, Q., Lin, J.C.: Mobile Communications Safety, Chapman & Hall, Predavanja. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova,, seminarski radovi) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 96

98 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Metode i algoritmi strojnog učenja FELT40 Predavanja / Seminari /Vježbe Obvezni / Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspj. 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Tamara Grujić, doc. Cilj kolegija je osposobljavanje studenata za primjenu osnovnih algoritama u analizi podataka i otkrivanju znanja u bazama podataka, automatskom generiranju sustava znanja za izradu ekspertnih sustava, on line akviziciji znanja za upravljenje dinamičkim sustavima, automatsko prepoznavanje pokreta, govora, pisanja, slika, učenje planiranja itd. Riječ je o području koje ima svoju komercijalnu i praktičnu primjenu u industriji, medicini (biomehanici), ekonomiji, ekologiji, meteorologiji itd., a ocijenjeno je kao jedno od najperspektivnijih područja u vremenu koje dolazi. Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je napredno znanje iz statistike, kao i poznavanje osnova računske inteligencije, ali nije neophodno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika. Povijesni razvoj strojnog učenja. Temeljni principi, područja primjene i pregled metoda strojnog učenja. Osnove teorije vjerojatnosti. Učenje kao pretraživanje i algoritmi za pretraživanje prostora potencijalnih hipoteza. Mjere evaluacije uspješnosti algoritama. Usporedbe algoritama (pouzdanost i kvaliteta). Kombiniranje algoritama. Predstavljanje znanja. Lokalna optimizacija; Gradientno traženje; Markovian NN; Genetski algoritmi u strojnom učenju. Mjere kvalitete atributa (klasifikacija i regresija). Preprocesiranje podataka. Simboličko učenje: Stabla odluke; Pravila odlučivanja; Asocijacijska pravila, Regresijska stabla; Bayesovo učenje. Statističko učenje: Najbliži susjed; Diskriminantna analiza; Linearna regresija; Logistička regresija; SVM. Umjetne neuronske mreže. Klasterska analiza. WEKA alat (Explorer, Experimenter, Ugrađeni algoritmi, Knowledge flow interface) 1. I. Kononenko, M. Kukar, Machine learning and Data mining: Introduction to principles and algorithms, Horwood Press, Tom M. Mitchell, Machine Learning, McGraw Hill, Ian H. Witten, Eibe Frank: Data Mining: Practical Machine Learning Tools and Techniques, 2nd edition, The Morgan Kaufmann, Christopher M. Bishop, Pattern recognition and Machine learning, Springer, Predavanja. Seminarski rad usporedba nekoliko algoritama primjenom WEKE na postojećim bazama podataka sa NET a. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti primjenom ML alata WEKA. Hrvatski, nastavni materijali većim dijelom na engleskom. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 97

99 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Metode prognoziranja FELT10 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences). Razumijevanje uloge i značenja prognoziranja, Poznavanje temeljnih kvantitativnih i kvalitativnih metoda prognoziranja, Razumijevanje uloge prognoziranja u procesima upravljanja, planiranja i odlučivanja, Razumijevanje modela namijenjenih analizi opravdanosti uvođenja novih tehnologija, analize tržišta, analize dobiti i rizika. Kompetencije i vještine koje se stječu diplomskim studijem koji uključuje teoriju informacija, signala i sustava. Prognoziranje, teorija informacije i pragmatički aspekti. Uloga prognoziranja u planiranju i odlučivanju. Prognoziranje u tehnici i društveno-gospodarskom području. Tehnološko i kvantitativno prognoziranje. Subjektivne metode. Ekonometrijski modeli. Regresijski modeli. Jednovarijabilni i viševarijabilni modeli. Metode promjenjivog prosjeka i eksponencijalnog poravnanja. Modeli u prostoru stanja (Kalmanov filtar). Stohastički ARIMA modeli i modeli prijenosne funkcije. MIMO stohastički modeli. Modeli intervencija. Dekompozicija vremenskih nizova. Bayesovi modeli prognoziranja, kombiniranje prognoza. ML, MAP i MS odlučivanje. Ekspertni sustavi za prognoziranje. Primjena u obradi signala (LPC, H.261, JPEG, MPEG) i kod redundantnog kodiranja. Modeliranje prometa u žičnim i bežičnim mrežama i primjena na upravljanje resursima mreže. Primjena metoda prognoziranja u procesima upravljanja i odlučivanja. Metode prognoziranja razvitka novih tehnologija, analiza tržišta, scenariji, analiza dobit/rizik. Preporučena 1. G.E.P.Box, G.H.Jenkins, Time series analysis, forecasting and control, Holden Day, S.Markidakis, S.C.Wheelwrigt, Forecasting methods and applications, John Wiley & Sons. Inc., Zbornici radova sa znanstvenih konferencija, web baze podataka (članci u zadnjih nekoliko godina) Dopunska 1. A. L. Porter et al. ''Forecasting and Management of Technology'', Wiley, Journal of Forecasting, časopis Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete Predavanja i prezentacije, seminarski, simulacija i istraživanje, rad u laboratoriju. Kontinuirana provjera tijekom semestra kroz prezentacije pristupnika, analiza seminarskog rada, poželjno pisanje i objavljivanje rada na znanstvenoj konferenciji (SoftCOM, ConTEL,...) Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 98

100 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Mikrovalni elementi i sklopovi FELT11 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivan Marinović, izv. prof. Sposobnost analize i projektiranja poluvodičkih mikrovalnih sklopova. Nerecipročni mikrovalni sklopovi i njihova S matrica. Detektori i miješala s diodama. Mikrovalne sklopke, modulatori i prigušnici s PIN diodama. Fazni zakretači, primjena i izvedbe. Opća teorija oscilatora i refleksijskih pojačala s dvopolima. Upravljanje frekvencijom oscilatora s pomoću varaktorske diode, s pomoću injektiranog signala. Izvedbe s IMPATT i Gunn diodama. Usporedba svojstava. HEMT i HBT tranzistori. Pojačala s tranzistorima. Pojačanje snage izraženo s-parametrima. Uvjeti stabilnosti. Tranzistorska pojačala velike snage. Oscilatori s tranzistorima. Utjecaj rezonatora na stabilnost. Sklopovi oscilatora u mikrotrakastoj tehnici s dielektričnim rezonatorom. Osnovna svojstva mikrovalnih prijamnika. Temperatura šuma, faktor šuma. Dinamičko područje prijamnika. 1. Kai Chang: Microwave Solid-State Circuits and Applications, John Wiley and Sons, Inc., Smrkić, Z.: Mikrovalna elektronika, Školska knjiga, Zagreb Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Provjera znanja tijekom nastave (testovi) Ispit: usmeni/uključeni rezultati testova Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost izvođenja nastave i na engleskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 99

101 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Modeliranje i vođenje vidom FELT12 Predavanja / Seminar / Praktični rad Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere zn. Jezik poduke Način praćenja kvalitete i 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof. Studenti bi nakon polaganja ispita trebali: Moći osmisliti detektor oblika pomoću kojeg će locirati i pratiti objekt u slici; znati kako modelirati perspektivni prikaz u slici I kalibrirati sustav sa jednom ili više kamera; otkriti 3D položaj I oblik objekta u slici; razumjeti problem pronalaženja podudarnosti u različitim slikama; analizirati vidljivi pomak kako bi se otkrila struktura u sceni I pomak promatrača; znati osmisliti sustav vođenja temeljen na vidnoj informaciji Uvod: Što je, zašto nam služi i odakle početi? Oko kamere, vid kao posljedica obrade informacije, Geometrijski okvir vida. 3D interpretacija 2D slike. Struktura slike: Intenziteti i strukture; rubovi i uglovi. Projekcije: Ortografska projekcija. Točkasti model kamere. Ravninska projekcija perspektive. Točke i linije koje iščezavaju. Projekcijska matrica, homogene koordinate. Kalibracija kamere, otkrivanje položaja u prostoru. Slaba perspektiva. Afini model. Projekcijske invarijante. Stereo vid: Epipolarna geometrija i esencijalna matrica. Otkrivanje dubine u slici. Nekalibrirane kamere i fundamentalna matrica. Problem podudarnosti. Interpretacija vidljivog pomaka i primjena u robotici: Neizraziti skupovi i vid. Studije slučaja: navigacija vidom i vizualno pozicioniranje. 1. R. Hartley and A. Zisserman, Multiple View Geometry in Computer Vision, Cambridge Press, David Forsyth and Jean Ponce, Computer Vision - A Modern Approach, a (available online). 3. Peter I. Corke,Visual Control of Robots: High-Performance Visual Servoing, Research Studies Press (June 1, 1996). 1. Marc Pollefeys: Tutorial on 3D Modeling from images, Lecture Notes, Katholieke Universiteit Leuven, O. Faugeras Three-Dimensional Computer Vision: A Geometric Viewpoint, MIT Press, B. Horn, Robot Vision, MIT Press, Predavanja. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 100

102 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Modeliranje neizrazitim spoznajnim mapama FELT13 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina I. Semestar II. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr.sc.Maja Štula, izv. prof. Kolegij daje uvod u neizrazite spoznajne mape, kvalitativnu tehnika modeliranja i simuliranja ponašanja sustava koja omogućava predstavljanje dinamičkog sustava. Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Matematičko definiranje neizrazite spoznajne mape. Neizrazite uzročne relacije. Tipovi neizrazitih spoznajnih mapa (kombinirana, prilagodljiva, proširena, vremenska, ). Statička analiza neizrazite spoznajne mape. Matrica dohvatljivosti. Dinamička analiza neizrazite spoznajne mape. Primjena neizrazite spoznajne mape. 1. Kandasamy W.B.V., Smarandache F., Fuzzy Cognitive Maps and Neutrosophic Cognitive Maps, Books on Demand, ProQuest Information & Learning, USA, Kosko B., Fuzzy cognitive maps, Int. J. Man-Machine Studies 24, pp , Kim H.S., Lee K.C., Fuzzy implications of fuzzy cognitive map with emphasis on fuzzy causal relationship and fuzzy partially causal relationship, Fuzzy Sets and Systems 97, pp , Predavanja/Seminarski rad Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projektni zadatak koji kandidat treba riješiti u postojećim alatima je razvoj i testiranje primjera neizrazite spoznajne mape. Hrvatski, nastavni materijali većim dijelom na engleskom. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 101

103 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Nanoelektronika FELT42 Predavanja / Vježbe / Seminar / Izborni / Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar/trimestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modu 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivan Zulim, red. prof. Upoznavanje osnovnih mikroelektroničkih uređaja, načina njihova projektiranja i izrade te fizikalnih principa rada. Razumijevanje osnovnih efekata kvantne fizike koji određuju rad nanoelektroničkih uređaja. Sposobnost provođenja jednostavne analize rada osnovnih nanoelektroničkih uređaja. Povijesni pregled razvoja poluvodičke elektronike i tehnologije. Planarna tehnologija na siliciju. MOS strukture. Projektiranje monolitnih integriranih sklopova. Linearni integrirani sklopovi. Osnove kvantne mehanike: slobodni i ograničeni elektroni. Osnovne nanostrukture: kvantna jama, kvantna žica, kvantna točka. Efekt kvantnog tuneliranja i Coulombove blokade. Tranzistor s efektom jednog elektrona. Proizvodnja i primjena nanostruktura. 3. P. Biljanović: Mikroelektronika, Školska knjiga, Zagreb 4. A. S. Sedra, K. C. Smith: Microelectronic Circuits, Oxford University Press 5. G. W. Hanson: Fundamentals of Nanoelectronics, Prentice Hall 6. S. Datta: Quantum Transport Atom to Transistor, Cambridge University Press 3. P.Biljanović: Poluvodički elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb 4. J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, second edition, McGraw-Hill Book Company 5. R. T. Howe, C. G. Sodini: Microelectronics - An Integrated Approach Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 102

104 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Neuronske mreže i izmjenični pogoni FENT11 Predavanja/ Laboratorijske vježbe Izborni Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar/3 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Dinko Vukadinović, izv. prof. Primjene neuronskih mreža u izmjeničnim pogonima i osnovni principi istraživanja neuronskih mreža. Povijesni razvoj. Biološke neuronske mreže i umjetne neuronske mreže (NM). Topologija neuronskih mreže. Vrste neuronskih mreža. Jednoslojne i višeslojne NM. Statičke i dinamičke NM. Postupci obučavanja. Primjena neuronskih mreža u sustavima upravljanja asinkronim, sinkronim, istosmjernim i reluktantnim strojevima. Primjene NM na procjene varijabli stanja, regulaciju i dijagnostiku. Primjena MATLAB-a za kreiranje neuronskih mreža. Neuronske mreže u realnom vremenu realizirane primjenom digitalnog signal procesora (DSP). Istraživanje suvremenih metoda kreiranja i obučavanje neuronskih mreža. 1. P. Vas: Electrical Machines and Drives, Application of Fuzzy, Neural, Fuzzy- Neural and Genetic-Algorithm-Based Techniques, Oxford University Press, Inc. New York, S. V. Kartalopoulos: Understanding Neural Networks and Fuzzy Logic, Basic concept and Fuzzy Logic, IEEE Neural Netwok Concil, Bose, K.B.: Power Electronics and Variable Frequency Drives, IEEE Press, New York, Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Ispit: usmeni/pismeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 103

105 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava FENT12 Predavanja / Seminar/ Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof. Napredna znanja o modeliranju električnih mreža tehnikom konačnih elemenata, elektromagnetskim modelima sustava energiziranih vodiča, modeliranju utjecaju elektroenergetskog sustava na telekomunikacijske instalacije i tranzijentnoj analizi uzemljivačkog sustava. Numeričko modeliranje trofaznih električnih mreža tehnikom konačnih elemenata. Primjena tehnike konačnih elemenata u proračunu raspodjele struje jednopolnog kratkog spoja. Elektromagnetski model skupa tankožičanih segmenata vodiča energiziranih harmoničkom strujom. Uključivanje višeslojnog modela tla u elektromag.model. Proračun značajki sustava mrežastih uzemljivača energiziranih harmoničkom strujom. Modeliranje utjecaja elektroenergetskog sustava na telekomunikacijske instalacije. Tranzijentna analiza uzemljivačkog sustava u frekventnom i vremenskom području uz upotrebu tehnike konačnih elemenata. 1. Vujević, S.: "Kombinirani postupak proračuna uzemljivača u krševitom tlu", Doktorska disertacija, FESB, Sveučilište u Splitu, Split, Dommel, H. W. et. al., "Electromagnetic Transients Program Reference Manual (EMTP Theory Book)", BPA, Portland, Oregon, USA, Žutobradić, S. i Haznadar, Z.: "Modeliranje parametara uzemljivača prilikom odvođenja impulsnih struja u zemlju", Elektrotehnika, Vol. 32, No. 3-4, pp , Vujević, S., "Time - Harmonic Analysis of Earthing Grids", in Brebbia, C. A. and Poljak, D. (editors): Electrical Engineering and Electromagnetics VI", WIT Press, Southampton, Boston, pp , Vujević, S., Lucić, R. and Kolar, D., "Lightning Transient Response of GSM Base Station Earthing Grid", SoftCOM 2001, Split - Dubrovnik - Ancona - Bari, Vol. 1, pp , Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., Multiconductor Transmission Lines Modeling Using the Finite Element Technique, SoftCOM 2004, Split Dubrovnik Venice, pp , Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Seminarski rad. Ispit: usmeni / prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 104

106 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Oblikovanje sustava za e-učenje FEVT03 Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Slavomir Stankov, red. prof. Stjecanje znanja o sustavima e-učenja te metodologiji njihova oblikovanja. Sustavi e-učenja: definicija, funkcionalnost, sudionici, objekti učenja, norme, arhitektura. Vrste sustava e-učenja: sinkroni i asinkroni. Inteligentni tutorski sustavi: prikaz znanja, ontologije, područno znanje, scenariji učenja i poučavanja, modeliranje učenika, sučelje sudionika. Hipermedijske autorske ljuske i alati za oblikovanje inteligentnih tutorskih sustava: "on-site", Web temeljena. Problem 2- sigma i pedagogijska paradigma sustava e-učenja. Vrednovanje u sustavima e- učenja. 1. T. Murray, S. Blessing, S. Ainsworth: Authoring Tools for Advanced Technology Learning Environments, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, H. F. O'Neil, Jr., R. S. Perez: Technology Applications in Education - A Learning View, Lawrence Erlbaum Ass. Publishers, Mahwab, NJ, S. Stankov: Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, interna skripta, Split, siječanj B. S. Bloom: The Two-Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring. Educational Researcher. 13,, 1984, pp Sommerville, Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition, and P. Kruchten, The Rational Unified Process An Introduction, second edition, Addison Wesley, Sharable Content Object Reference Model (SCORM ): Overview, Predavanja, vježbe i seminari Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija

107 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Oceanografska mjerenja FEVT04 Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Nastavnik Dr. sc. Vlado Dadić, red. prof. Kompetencije Upoznavanje studenata s problemima mjerenja u oceanografiji. Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere zn. Jezik poduke Način praćenja Povijest oceanografskih mjerenja. Problemi mjerenja u oceanografiji. Mjerne metode. Jednokratna, višekratna i neprekidna mjerenja. Mjerenja u točci, jednodvo- i trodimenzionalnom prostoru mora. «In situ» mjerenja upotrebom broda. Izbor metode i instrumenta za mjerenje različitih parametara. Mjerenje klasičnih oceanografskih parametara. Mjerenja stacionarnim instrumentima. Mjerenja plutajućim instrumentima. Automatski mjerni sustavi sa slanjem podataka u stvarnom vremenu. Metode mjerenja kod daljinskih istraživanja. Posebitosti mjerenja različitih oceanoloških parametara. Više-parametarski mjerni uređaji za uzorkovanje vode na različitim razinama u moru za naknadnu obradu. Pregled instrum. za mjerenje različitih oceanografskih parametara (meoroloških, struja, razine mora, valova, optičkih i dr. svojstava mora). Pogreške kod oceanografskih mjerenja i njihovi uzroci. Pogreške mjernih instrumenata. Točnost, rezolucija, vremenski odziv, stabilnost i ponovljivost mjerenja kao mjerilo kvalitete instrumenta. Apsolutna, relativna i ukupna pogreška. Metode i postupci za smanjivanje pogreški. Utjecaj mjernih metoda i pogreški instrumenata na procjenu kvalitete podataka. Kalibracija i interkalibracija oceanografskih mjernih instrumenata. Važnost vođenja dnevnika rada tijekom mjerenja, kalibracija i interkalibracija oceanografskih instrumenata. Važnost općih informacija o izvršenim mjerenjima u naknadnoj provjeri kvalitete i obradi podataka. Odabir broja i rasporeda oceanografskih postaja u području istraživanja. Dostupnost podataka o oceanografskim mjerenjima u stvarnom vremenu i oceanografska prognoza. 1. Jerome Williams (editor) Oceanographic instrumentation, United States Naval Institute series in oceanography. 2. Dadić V., Razvitak i primjena sustava na plutačama uz daljinsko odašiljanje podataka (AMOS), Institut za oceanografiju, Split, Studije i elaborati 216: Dadić V., A. Puškarić, i M. Ferenčak, Automatska meteorološko - oceanografska stanica (AMOS). Vijesti PMC - znanstveno-stručni časopis iz meteorologije. 33: Dadić V., i D. Ivanković, Automatic Meteo-Oceanographic measurements and data transmission in real time to Internet. 41 st ELMAR International Syposium, Zadar. Proceedings: Dadić V., Problemi instrumentacije za mjerenje morskih struja. Magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu: 175 pp. i Buljan M. i M. Z. Armanda, Osnovi oceanografije i pomorske meteorologije. Institut za oceanografiju i ribarstvo Split. Posebna izdanja: 424 pp. (poglavlja u mjernoj instrumentaciji) Prezentacija materijala pomoću videodispleja, izrada vježbi na računalu Izrada praktičnih testova na računalima i seminarskih radova Hrvatski i engleski Seminarski radovi i usmeni ispit 106

108 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Odabrana poglavlja kabelskog prijenosa FENT13 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Petar Sarajčev, doc. Znanja o načinu polaganja, uzemljenja i preplitanja kabelskih vodova. Skin efekt i efekt bliskosti. Elektromagnetska nesimetrija. Gubici snage. Uloga plašteva kabelskog voda u uzemljivačkom sustavu postrojenja. Nadomjesne impedancije plašteva kabela. Koeficijenti redukcije. Završen diplomski studij elektrotehnike. Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Polaganje, uzemljenje i preplet kabelskih i kabelu sličnih trofaznih vodova. Strujna i naponska stanja tijekom simetričnog i nesimetričnog pogona, te kratkog spoja. Skin-efekt i efekt bliskosti. Elektromagnetska nesimetrija. Gubici snage. Dodatni djelatni otpori mjerodavni za gubitke snage u plaštevima kabela. Konstante kabelskog voda. Magnetsko polje u zoni kabelskog voda. Raspodjela sila u kabelskom vodu. Uloga plašteva kabelskog voda u uzemljivačkom sustavu električnih postrojenja. Nadomjesne impedancije plašteva kabela. Koeficijenti redukcije. 1. L. Heinhold: Power cables and their application, Siemens, Berlin, JUKO i HK CIGRE: Zbornici radova sa simpozija o energetskim kabelima Nema. Predavanja. Konzultacije. Seminarski rad. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 107

109 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Odabrana poglavlja sinkronih strojeva FENT14 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof. Dr. sc. Ivica Jurić-Grgić, doc. Kompetencije u području gradnje i u području eksploatacije sinhronih strojeva. Matematički model sinhronog stroja s prigušnim sustavom podoban za istraživanje njegovih dinamičkih svojstava. Analiza uvjeta statičke stabilnosti stroja s reguliranom uzbudom. Metode analize dinamičkih stanja sinhronog stroja koji radi na elektroenergetsku brežu. Numerički proračuni parametara sinhronog stroja. Simulacije u MATLAB-u. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 1. Kurtović, M.:'' Sinhroni strojevi'', Predavanja, Skripta, Sirotić Z., Maljković Z.: ''Sinkroni strojevi'', Element, Zagreb, Predavanja + Konzultacije. Ispit: usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 108

110 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Održavanje i eksploatacija FETT02 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja Jezik poduke Način praćenja 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Jani Barle, red. prof. Nakon položenog ispita studenti bi trebali: - Razumijeti management održavanja i ulogu korištenih tehnika. Sustavno donositi odluke u procesima održavanja. Razvijati i primijenjivati efikasne strategije održavanja. Razvijati i sudjelovati na sustavnom prikupljanju podataka i njihove analize u svrhu planiranja i upravljanja procesa održavanja. Razmijeti načela i praksu održavanja po stanju i tehničke dijagnostike. Značaj i ciljevi funkcije održavanja tehničkoga sustava. Radna sposobnost održavanog i neodržavanog sustava, Krivulja mortaliteta. Povijesni razvoj, značajke i područja primjene: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije održavanja. Klasifikacija dijelova i opreme. Tehnički indikatori ispravnosti, oštećenje, kvar i havarija. Metoda analize vrste i posljedica kvara (FMEA) i analiza uzroka kvara (RCA). Ljudske pogreške u održavanju. Pregled i temeljne značajke modova oštećenja. Modeliranje modova oštećenja Parametarske i neparametarske metode procijene vijeka trajanja, fizikalni modeli. Izvori podataka u analizama pouzdanosti i raspoloživosti, standardi i preporuke. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna učestalost kvara, modeli sa i bez obnavljanja. Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfuguracije, redudancija. Opis sutava preko stanja: Markovljevi modeli, raspodjela opterećenja, degradacija sustava. Ocjena mogućih rizika. Bayesov pristup mišljenja eksperata. Analize poznatih kvarova i procesa održavanja: potpuni i cenzorirani podaci, neprametarske metode, izbor modela. Sposobnost za održavanje i raspoloživost. Tehnička dijagnostika (uloga i područja primjene). Procedura, vrste i osnovni indikatori tehničke dijagnostike. Planiranje pregleda, popravaka i troškova. Planiranje, nabava i skladištenje doknadnih dijelova i materijala. Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa održavanja. Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih pokazatelja. 1.Ebeling, C.E.: "An Introduction To Reliability and Maintainability Engineering" McGraw- Hill Science/Engineering/Math; ISBN: , Whitaker Jerry C.:" Electronic Systems Maintenance Handbook, CRC Press, ISBN , Leitch, Roger D.: "Reliability Analysis for Engineers: An Introduction" Oxford Univ. Pr., ISBN , Rausand, M.; Høyland, A: "System Reliability Theory: Models, Statistical Methods, and Applications" Wiley-Interscience; X, Dhillon, B.S.: "Engineering Maintenance : A Modern Approach", CRC Press, ISBN , Blischke, W.R.; Murthy, D.N.P.: "Case Studies in Reliability and Maintenance", Wiley- Interscience; , Predavanja / Auditorne vježbe primjeri / Praktičan rad (izrada projekta) / Konzultacije / Samostalno istraživanje studenata. Priprema prezentacije seminarskog rada umjesto pismenog ispita. Ispit: usmeni (prezentacija seminarskog rada i odgovori na pitanja) Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem ankete, interna evaluacija. 109

111 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Optimiranje u elektroenergetskom sustavu FENT15 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Goran Granić, doc. Dr. sc. Elis Sutlović, red. prof. Osposobljenost za znanstveni pristup u korištenju optimizacijskih metoda kod samostalnog istraživanja raznih stanja elektroenergetskog sustava. Struktura elektroenergetskog sustava (EES-a). Pregled optimizacijskih postupaka koji se koriste u EES-u. Funkcije cilja. Funkcija minimalnih troškova. Funkcija minimalnih radnih gubitaka snage i dr. Zavisne varijable. Kontrolne varijable. Tokovi radne i reaktivne snage. Radna i reaktivna snaga generatora. Kut zakreta transformatora. Razmjena snage. Naponski iznosi. Tokovi snage istosmjernim vodovima i dr. Ograničenja u vidu jednadžbi i nejednadžbi. Dozvoljena odstupanja kontrolnih varijabli. Dozvoljeno odstupanje iznosa napona. Dozvoljeno opterećenje vodova i dr. Optimizacijske metode. Linearno programiranje. Nelinearno programiranje. Cjelobrojno programiranje. Dinamičko programiranje. Genetski algoritmi. 1. Plaper, M.: Principi optimalnosti u mrežama za prenos I distribuciju električne energije, ZJE I M. Vidmar, Ljubljana, Momoh, J., T.: Electric Power System Applications of Optimization, Marcel Dekker, New York, Wood, A., J.; Wollenberg B., F.: Power Generation, Operation and Control, John Wiley&Sons, New York, 1996 Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 1. Grainger J., J.: Power System Analysis, McGraw-Hill, New York, 1994 Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: usmeni Hrvatski/ Engleski Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 110

112 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Planiranje izgradnje prijenosnih i distribucijskih mreža FENT16 Predavanja / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. Usvajanje osnovnih i naprednih znanja inženjerske ekonomike primijenjene na područje izgradnje elektroenergetskih mreža i postrojenja. Prepoznavanje i analiza tehničkih i ekonomskih specifičnosti varijantnih rješenja izgradnje i pogona elektroenergetskih mreža i postrojenja. Završen diplomski studij elektrotehnike, usmjerenje elektroenergetski sustavi ili položeni temeljni predmeti vezani za elektroenergetske mreže i postrojenja. Završen temeljni dio poslijediplomskog studija. Osnove inženjerske ekonomike: složeni kamatni račun, tijek novca, metode za proračun isplativosti ulaganja, usporedba alternativa, analiza osjetljivosti i analiza rizika. Studijske analize varijantnih rješenja strukture prijenosnih i distribucijskih mreža i postrojenja. Struktura i analiza troškova izgradnje, pogona i održavanja elektroenergetskih mreža i postrojenja. Priključak proizvodnih i potrošačkih objekata na elektroenergetsku mrežu. Studija isplativosti. Priprema izgradnje elektroenergetskih mreža i postrojenja: zakonska regulativa, tehnička regulativa i kodovi, projektna dokumentacija, upravni postupak. 1. W.G. Sullivan, J.A. Bontadelli, E.M. Wicks: Engineering economy, Prentice Hall, C. Bayliss: Transmission and Distribution Electrical Engineering, Newnes, Oxford, V.A. Levi: Planiranje razvoja elektroenergetskih sistema pomoću računara, Stylos, Novi Sad, F. Khan, R. Parra: Financing Large Projects: Using Project Finance Techniques and Practices, Pearson Education Asia Pte., M. Ilić, F. Galiana, L. Fink, Power System Restructuring: Engineering and Economics, Kluwer Academic Publishers, Boston, Predavanja, konzultacije, seminarski rad. Povremena provjera znanja tijekom nastave, provjera i pregled domaćih radova. Ispit: prezentacija seminarskog rada i usmeni ispit Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 111

113 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama FELT15 Predavanja / Prezentacije / Projekti / Seminar Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. Dr. sc. Antun Carić - osnovni koncepti programskog inženjerstva, - značajke procesa programskog inženjerstva u telekomunikacijama, - metode i alati za razvoj telekomunikacijske programske opreme, - osposobljenost za sudjelovanje u razvoju telekomunikacijske programske opreme i primjenu osnovnih metoda programskog inženjerstva. Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu polaganjem predmeta Komunikacijski sustavi i Programiranje. Sadržaj Modeli razvitka telekomunikacijskih sustava. Objektno strukturiranje telekomunikacijskih sustava. Programski proizvod. Modeli životnog ciklusa programskog proizvoda. Specifikacija zahtjeva. Formalne metode. Tehnike testiranja. Softverska metrika. Ekonomika programskog inženjerstva. Koncept višestruke uporabljivosti. Upravljanje kvalitetom softvera (ISO 9000, SEI CMM). Održavanje programske opreme. Programski jezici, tehnike i alati za razvitak telekomunikacijske programske opreme. Primjena UML i RUP metoda u razvoju telekomunikacijske programske opreme. Brzi razvoj telekomunikacijske programske opreme. Inovativna R&D organizacija. Vođenje softverskih projekata. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 1. Robert S. Pressman: Software Engineering: A Practitioner's Approach, McGraw- Hill Inc., Antun Carić: Razvoj telekomunikacijske programske opreme, Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK), Computer Society of IEEE (Institute of Electrical and 2. Electronics Engineers) & ACM (Association for Computer Machinery) 3. Ian Sommerville: Software Engineering, Addison Wesley, UK, Predavanja. Prezentacije. Projekti. Seminarski rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (prezentacije, seminar) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 112

114 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Računalni vid FEVT05 Predavanja / Vježbe na računalu Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. Poznavanje problematike odabranih područja računalnog vida: segmentacije slike, dinamičkog vida, prepoznavanja uzoraka. Sposobnost primjene i samostalne prilagodbe algoritama za konkretne primjene računalnog vida. Uvod. Kamere. Segmentacija slike. Regije i rubovi. Klasteriranje. Segmentacija temeljem pokreta objekata i kamere. Prepoznavanje uzoraka. Problemi prepoznavanja. Detekcija značajki slike. Deskriptori značajki. Algoritmi klasifikacije. Nadzirani algoritmi. Nenadzirani algoritmi. Preciznost. Metode praćenja objekta. Primjeri. Richard Szelinski, Computer Vision Algorithms and Applications, Springer, V. Papić, Obrada slika i računalni vid, interna skripta, Linda G. Shapiro, George C. Stockman, Computer Vision, Prentice-Hall, G. Bradski, A. Kaehler, Learning OpenCV, O'Reilly, D.A. Forsyth, J. Ponce, Computer Vision A Modern Approach, Prentice Hall, Predavanja i vježbe na računalu. Na predavanjima se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo. Usmeni ispit. Za pristupiti ispitu potrebno je izraditi i predati seminar. Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku. Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata. 113

115 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Računarstvo temeljeno na biološkim sustavima FELT46 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar/trimestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS dr. sc. Saša Mladenović, doc. Cilj je kolegija daljnje produbljivanje znanja iz područja umjetne inteligencije s naglaskom na utjecaj bioloških sustava poput neurona, mozga, insekata i kolonija insekata na oblikovanje umjetnih inteligencija i razumijevanje samog pojma inteligencije. Pored navedenog proučavat će se mogućnosti primjene bioloških procesa poput evolucije na traženje rješenja složenih problema. Primjeri su modeli suradnje u proizvodnji, inteligentni transportni sustavi i općenito socio-tehnički sustavi. Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je poznavanje osnova umjetne inteligencije i računske inteligencije, ali nije nužno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika Inteligencija i biološki sustavi. Zajedničke značajke biološke inteligencije. Jednostavna bića, logika, matematika, složeno planiranje, složeno modeliranje okoline i pamćenje. Metode računarstva temeljenog na biološkim sustavima: Sustavi temeljeni na modelu evolucije; Ćelijskih sustavi; Sustavi temeljeni na modelu neurona i neuronskih mreža; Računalom modelirani imunološki sustavi; Sustavi temeljeni na modelu ponašanja; Sustavi temeljeni na modelu kolektiva. Modeliranje, teorija kompleksnosti i apstrahiranje pojednostavljenog modela bioloških sustava. Primjeri: suradnja u grupi, inteligentni transportni sustavi 1. D. Floreano; C. Mattiussi; Bio-Inspired Artificial Intelligence: Theories, Methods, and Technologies, The MIT Press, S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence:A Modern Approach, Prent. Hall, 2nd Ed ) N. Forbes, Imitation of Life: How Biology is Inspiring Computing, The MIT Press, ) M. Mitchell, Complexity: A Guided Tour, Oxford University Press, 2009 Predavanja. Seminarski rad je model inteligentnog sustava temeljen na biološkom sustavu. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od alata ili programskih jezika umjetne ili računske inteligencije. Hrvatski, nastavni materijali većim dijelom na engleskom. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 114

116 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Signali i sustavi u biomedicinskoj tehnici FELT16 Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Tamara Grujić, doc. Stjecanje naprednih znanja iz područja obrade i analize signala dobivenih mjerenjima vezanim sa biološkim sustavima. Uvod u analizu tehničkih i bioloških sustava. Kontinuirani i diskretni sustavi i signali općenito. Ilustracija na primjerima iz bioloških sustava. Primjena Fourierove i wavelet analize, te statističke analize na signale u medicini. Povratna veza u biološkim sustavima. Modeliranje fizioloških cjelina. Modeliranje mišićno skeletnog sustava. Prepoznavanje slike u medicinske svrhe. Telemetrija općenito i primjena na čovjeka u kretanju. Telemedicina. Medicinska informatika. 1. S.R. Devesahayam, Signals and System in Biomedical Engineering, Kluwer Academic, Netherland, L. Vodovnik, D. Miklavčić, T. Kotnik, Biološki sistemi, Založba FE in FRI, Ljubljana, Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 115

117 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Sustavi učenja na daljinu FEVT06 Predavanja Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere Jezik poduke Način praćenja 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Marko Rosić, red. prof. Cilj predmeta je omogućiti polaznicima temeljiti pregled područja učenja i poučavanja na daljinu. Po završetku pohađanja student je kompetentan vrednovati ponuđene sustave poučavanja na daljinu u odnosu na iskazane potrebe ciljanih grupacija potencijalnih korisnika.. Također je student u mogućnosti pristupiti timskom radu u svim fazama izgradnje sustava poučavanja na daljinu. Ovi se ciljevi unutar predmeta ostvaruju upoznavanjem studenta s temeljnim značajkama sustava poučavanja na daljinu i kroz praktični rad na projektiranju ovakvih sustava. Studenti ovog predmeta mogu u nastavku svog profesionalnog rada preuzeti ulogu vođenja sustava poučavanja na daljinu Uvodna razmatranja, povijesni prikaz tehnologija učenja i poučavanja na daljinu, usluge sustava poučavanja na daljinu, analiza korisnika i prikladnosti metoda poučavanja na daljinu ciljanim skupinama korisnika, sustavi poučavanja na daljinu zasnovani na informacijskom prostoru Web-a, inteligentni tutorski sustavi, Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi, vrednovanje sustava poučavanja na daljinu, faze izgradnje sustava poučavanja na daljinu, primjena semantičkog Web-a, Web usluga i osobnih agenata u sustavima poučavanja na daljinu, izgradnja pedagoških agenata, načini prikaza podataka i izgradnja baza područnih znanja, sustavi poučavanja na daljinu zasnovani na sustavima prividne stvarnosti, simulacije, primjeri sustava poučavanja na daljinu. 1. M. Rosić: Sustavi poučavanja na daljinu interni skript 2. W. Chan: "Artificial Agents in Distance Learning", International Journal of Educational Telecommunications, Vol. 1, No. 2-3, pp , A. Kassiml, K. Sabbir, S. Ranganath: "A Web-based intelligent approach to tutoring", Proc. of Conf. on Engineering Education ICEE 2001, Oslo, Norway, August 6-10, S. Stankov, V. Glavinić, A. Granić, M. Rosić: "Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena", Časopis Edupoint; I dio: godište II, broj 1, Zagreb; , II dio: godište II, broj 2, Zagreb, , III dio: godište II, broj 3, Zagreb, , J. Rickel, W. L. Johnson: "Intelligent Tutoring in Virtual Reality: A Preliminary Report", Proceedings of 8th World Conference on AI in Education, August, J. Vassileva: "Dynamic Course Generation", Proceedings of 8th World Conference on Artificial Intelligence In Education, Knowledge And Media In Learning Systems, Kobe, Japan, August 18-22, K. Yacef: "Some thoughts on the synergetic effects of combining ITS and LMS technologies for the service of Education", Proceedings of the AIED workshop: Towards IntelligentLearning Management Systems, pp , Predavanja Praktični ispit, usmeni ispit i seminarski radovi. Hrvatski / Engleski Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja. 116

118 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Elektronički sustavi za upravljanje dokumentacijom FELT17 Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. Poznavanje arhitekture, načina rada, specifičnosti elektroničkih sustava za upravljanje dokumentacijom. Ovladavanje tehnikama projektiranja i implementacije svih faza elektroničkih sustava za upravljanje dokumentacijom Baze podataka, Distribuirani sustavi, Operacijski sustavi Općenito o sustavima za upravljanje dokumentacijom. Metode zahvata dokumenata u sustav. Upravljanje životnim ciklusom dokumenata. Arhitektura sustava za elektroničko upravljanje dokumentacijom. Sigurnost, autorizacija i autentifikacija. Standardi. Programska podrška. Amita Bhandari, Munwar Shariff, Pallika Majumdar, Vinita Choudhary Alfresco 3 Enterprise Content Management Implementation, Packt publishing, Miles L. Mathieu, Ernest A. Capozzoli (2002) (PDF). The Paperless Office: Accepting Digitized data Troy State University. Predavanja/ Praktični rad Usmeni ispit i seminar Hrvatski Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 117

119 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Širokopojasne pristupne tehnologije FELT18 Predavanja / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Milutin Kapov, izv. prof. Prihvaćanje koncepcija rada i principa širokopojasnih pristupnih tehnologija. Razumijevanje logičkih rješenja i postupaka u radu pristupnih mreža Uvod: širokopojasna pristupna tehnologija, prijenosna i pristupna mreža, sadašnje pristupne mreže, razvoj pristupnih mreža. Referentni modeli pristupnih mreža: ITUmodel, model ATM foruma, DAVIC-model. Zahtjevi za širokopojasnu pristupnu mrežu. Ekonomska opravdanost uvođenja širokopojasnih pristupnih mreža. SDH/SONET: okvirna struktura, multipleksna struktura, sinkronizacija. ATM mreže: okvirna struktura, komutiranje, mrežni elementi i sučelja, protokoli, rad i održavanje mreža, signalizacija, nadzor gomilanja u mrežama. xdsl tehnologije: simetrične - HDSL, HDSL2, SDSL, IDSL, asimetrične - ADSL, RADSL, G.Lite, VDSL. Nove metode u DSL mreži. FITL tehnologije: FTTCab, FTTC, FTTH. Hibridna pristupna mreža HFC. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete 1. Alex Gillespie: Broadband Access Technology Interfaces and Managament, Artech House, Boston, London Jose.M. Caballero i drugi, "SDH/SONET, ATM, xdsl and Synchronization Networks", Artech House, Boston, London Alen Bažant i drugi: "Osnovne arhitekture mreža", ELEMENT, Zagreb Annabel Z. Dodd:"Telekomunikacije", Algoritam, Zagreb Alex Gillespie: Access Network, Technology and V5 Interfacing, Artech House, Boston, London Maurice Gagnaire: Broadband Local loops for High-Speed InternetAccess, Artech House, Boston, London Grupa autora: Nove komunikacijske tehnologije, FESB Split, HT-TKC Split, SOFTCom biblioteka Split Predavanja Seminarski radovi, završni ispit: usmeni Hrvatski Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 118

120 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Teorija igara i optimizacije FELT19 Predavanja / Seminar Izborni Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. Ostvaruju se nužna teorijska znanja o primjeni teorije igara kod strateškog pristupa optimalnom odlučivanju. Ostvaruju se osnovna praktična znanja, korisnički usmjerena, o organizaciji korisničkog sučelja i samog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja. Uvod: kvantitativni i kvalitativni modeli. Teorija grafova i modeliranje: matrice, stabla. Povijesni i filozofski motivi za primjenu teorije igara kod optimalnog odlučivanja. Ograničenja strateškog odlučivanja: racionalna, moralna i ljudska. Cijena igre: deterministička, stohastička. Teorija igara i linearno programiranje. Strategija i metode optimizacije kod problema lokacija i upravljanja zalihama. Primjena metoda optimizacije kod tehničkih, ekonomskih, društvenih i bioloških sustava i upotreba računala pri rješavanju. Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 1. A. Dixit, B. Nalebuf: "Thinking Strategically", Norton, H.A. Taha: Operations Research: An Introduction, Prentice Hall, R. Bronson, G. Naadimuthu: Operations Research, Schaum s Outline of Operations Research, McGraw Hill, J.Marasović: Uvod u operacijska istraživanja, Interna skripta, FESB, Split, T.B. Boffey: Graph Theory in Operations Research, McMillan Press, Hong Kong, Predavanja. Interaktivan rad na digitalnom računalu u manjim grupama. Auditorne vježbe. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: test zadataka, test teorije, seminarski radovi. Ispit: usmeni. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku. 119

121 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Upravljanje poslovnim procesima FELT43 Predavanja / Vježbe / Seminar / Izborni / Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar/trimestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Ivan Zoraja, doc. Kolegij pruža teoretska i praktična znanja iz područja implementacije raspodijeljenih računarskih sustava temeljenih na uslugama kao osnovnim jedinicama za raspodjelu funkcionalnosti. Osnove poslovnih procesa. BEPL. Reaktivni programi. Aktivnosti i Događaji. Složene aktivnosti.modeliranje stanja. Deklarativno modeliranje.izvršitelji poslovnih procesa. Poslovni procesi i servisi. Agregacija i korelacija. Dizajn poslovnih procesa. Spremanje poslovnih procesa. Pasivacija i aktivacija. Praćenje procesa. Portali poslovnih procesa. 1. Predavanja na Web Portalu. 2. Business Process Management: Concepts, Languages, Architectures: Mathias Weske Workflow Management: Models, Methods, and Systems: Wil van der Aalst, Kees van Hee Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Ispit: prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku i engleskome jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd. 120

122 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Zaštita od groma FENT18 Predavanja Izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1. Semestar 2. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof. Poznavanje postupka određivanja zaštitne zone gromobrana. Završeni diplomski studij elektrotehnike. Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Ugroženost područja od udara groma. Modeliranje kanala groma primjenom teorije antena. Parametri atmosferskog pražnjenja amplituda i strmina struje groma. Određivanje zaštitne zone i predviđanje mjesta udara groma. Simulacija Monte Carlo metodom. 1. D. Pranjičević: Sustavi zaštite od munje, Kigen - Zagreb, Predavanja. Konzultacije. Pismeni ispit. Seminarski radovi. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre. 121

123 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Teorija igara u komunikacijskim mrežama FELT39 Predavanja / Vježbe Izborni Predmet postdiplomske razine Godina 1. Semestar/trimestar 2. ECTS Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dop. Provođenje nast. Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta 6 ECTS,45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Teorija igara je disciplina koja se koristi za modeliranje situacija u kojima (sebični) agenti (ljudi) moraju napraviti određene akcije (poteze) koji kao posljedicu imaju potencijalno konfliktne posljedice. Teorija igara je primarno korištena u ekonomiji za modeliranje tržišnog natjecanja između kompanija. Nadalje, teorija igara se također koristila u drugim područjima kao što su politika i biologija, a od nedavno je primjenjena i na probleme iz područja računalnih mreža i komunikacijskih sustava. U području računalnih mreža, teorija igara se koristi(la) za rješavanje problema optimalnog usmjeravanja paketa i alokacije mrežnih resursa u kompetitivnim okrzuženjima. Postoji značajna količina radova i rezultata proizašlih iz primjene teorije igara na žičane i bežične komunikacijske sustave. U kontekstu komunikacijskih mreža i sustava, ponašanje jednog komunikacijskog uređaja može i utječe na komunikacijske mogućnosti drugih uređaja (npr., bežični uređaj proizvodi interferenciju susjednim uređajima koji rade u istom frekvencijskom području ili koji koriste isti komunikacijski kanal). U okviru ovog predmeta studenti će naučiti kako se ovakve situacije u komunikacijskim sustavima (mrežama) mogu modelirati koristeći teoriju igara. Studenti će steći znanja koja će im pomoći u samostalnom modeliranju (primjenom teorije igara) sličnih problema. Osnove iz računalnih mreža i komunikacijskih sustava. Uvod u teoriju igara. Matematičke osnove teorije igara. Definicija igre, igrača, strategija, akcija i ravnotežnih stanja. Nekooperativne i kooperativne igre. Igre u normalnom obliku i ekstenzivne igre. Igre s potpunom informacijom i igre s nepotpunom informacijom. Statičke i dinamičke igre. Nash ravnotežno stanje (Nash equilibrium). Stackelberg ravnotežno stanje. Dominantne strategije. Nash bargaining framework za kooperativne igre. Shaply-eva vrijednost. Folk theorem. Dilema zatvorenika. El-Farol bar problem. Primjena teorije igara za modeliranje problema iz područja komunikacijskih mreža: alokacija snage, kontrola pristupa kanalu (Aloha, CSMA/CA, IEEE ), problem usmjeravanja paketa u mrežama, kognitivni radio sustavi, sustavi za detekciju napada na mrežu, dinamičko upravljanje i management raspoloživog radio spektra, pricing, peer-2-peer mreže. 1. Security and Cooperation in Wireless Networks: Thwarting Malicious and Selfish Behavior in the Age of Ubiquitous Computing. Levente Buttyan and Jean-Pierre Hubaux (on-line) 2. Game Theory. D. Fudenberg and J. Tirole, MIT Press, A Primer in Game Theory. R. Gibbons, Prentice Hall, Game Theory for Wireless Engineers. A. B. MacKenzie, L. Dasilva, and W. Tranter, Morgan and Claypool Publishers, A Course in Game Theory. M. J. Osborne and A. Rubinstein, Cambridge, MA: The MIT Press, Znanstveni radovi na temu primjene teorije igara u računalnim mrežama. Predavanja. Seminarski radovi. Mini-projekti. Konzultacije. Uz aktivno sudjelovanje u nastavi (pitanja, komentari), studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema. Seminarski rad uključuje: pisani izvještaj, te prezentaciju. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom (po dogovoru). Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda. 122

124 Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Upravljanje fleksibilnim proizvodnim sustavima FELT47 Predavanja, vježbe. Doktorski studij Godina 1. Semestar/trimestar 2. ECTS (uz obrazloženje) Nastavnik Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula 6 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 135 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 4.5 ECTS Prof. dr. sc. Danko Kezić - Pomorski fakultet Kolegij osigurava odgovarajuća temeljna znanja iz područja upravljanja fleksibilnim proizvodnim sustavima. Studenti će biti osposobljeni za analizu fleksibilnih proizvodnih sustava i projektiranje upravljačkih algoritama kojima se povećava iskoristivost i učinkovitost proizvodnih resursa, a primjenom teorije sustava s diskretnim događajima. Posebna pažnja posvećena je praktičnim vježbama na maketi proizvodne linije (zasada simulacije a maketa u perspektivi). Strukture fleksibilnih proizvodnih sustava. Ilustrativni primjeri transportnih, skladišnih i proizvodnih sustava. Statičko i dinamičko modeliranje i simuliranje fleksibilnih proizvodnih sustava primjenom teorije automata, matrične algebre, max-plus algebre i Petrijevih mreža. Analiza stabilnosti u smislu ograničenosti spremnika, zaglavljenja i beskonačnog čekanja. Analiza iskoristivosti i učinkovitosti resursa. Postupci projektiranja i primjene algoritama upravljanja sustavima s diskretnim događajima u svrhu sprečavanje konfliktnih situacija i zaglavljenja, te povećanja iskoristivosti resursa 1. Z. Kovačić, S. Bogdan, V. Krajči: Osnove robotike, Graphis, Zagreb, S. Bogdan, F. Lewis, Z. Kovačić, J. Mireles: Manufacturing Systems Control Design: A matrix based approach, Springer, London, A.A. Desrochers, R.Y.Al-Yaar: Applications of Petri Nets in Manufacturing Systems Modeling, Control and Performance Analysis, IEEE Press, Y. Koren: Computer Control of Manufacturing Systems, McGraw-Hill, New York.,1983. Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe. Kontinuirana provjera znanja (domaće zadaće i seminari) i pismeni ispit. Hrvatski ili po potrebi engleski. Statistička obrada uspješnosti studenata i ankete. 123

125 3.4. Opis seminara Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar I SEM01 Seminar obvezatan Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1 Semestar 1 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Nositelj odabranog kolegija Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - osposobljenost za pretraživanje izvora znanstvenih i stručnih infomacija iz područja odabranog predmeta, - osposobljenost za pripremu, pisanje stručnog/preglednog/znanstvenog rada, - osposobljenost za objavljivanje i prezentaciju rada. - pretraživanje izvora znanstvenih i stručnih infomacija iz područja odabranog predmeta u dogovoru s nositeljem predmeta, - priprema, pisanje, grafička obradba i formatiranje stručnog/preglednog/znanstvenog rada. - objavljivanje i prezentacija rada. 1. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, FOI, Varaždin, Baze znanstvenih i stručnih radova dostupne putem interneta 1. Mike Markel Writing in the Technical Fields, IEEE Press, Seminar Priprema rada za objavu i prezentacija rada Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 124

126 Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar II SEM02 Seminar obvezatan Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 1 Semestar 2 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Nositelj odabranog kolegija Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - osposobljenost za pretraživanje izvora znanstvenih i stručnih infomacija iz područja odabranog predmeta, - osposobljenost za pripremu, pisanje stručnog/preglednog/znanstvenog rada, - osposobljenost za objavljivanje i prezentaciju rada. - pretraživanje izvora znanstvenih i stručnih infomacija iz područja odabranog predmeta u dogovoru s nositeljem predmeta, - priprema, pisanje, grafička obradba i formatiranje stručnog/preglednog/znanstvenog rada. - objavljivanje i prezentacija rada. 1. R. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, FOI, Varaždin, Baze znanstvenih i stručnih radova dostupne putem interneta 1. Mike Markel Writing in the Technical Fields, IEEE Press, Seminar Priprema rada za objavu i prezentacija rada Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 125

127 Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar III SEM03 Seminar obvezatan Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 2 Semestar 3 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Povjerenstvo koje imenuje Odbor za poslijediplomski studij za određenu znanstvenu granu Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - osposobljenost za provođenje istraživanja u odabranom području, - osposobljenost za prezentaciju rezultata istraživanja, - osposobljenost za sudjelovanje u raspravi o rezultatima istraživanja, - pozvana predavanja u organizaciji Povjerenstva, - tutorijali iz područja istraživanja, - kvalifikacijski ispiti, - prezentacija istraživačkih postignuća, - javni razgovori o doktorskim temama i izvornim znanstvenim doprinosima (u okviru grane obvezni, iz drugih grana po izboru Povjerenstva), - druge aktivnosti u skladu s izvedbenim planom 1. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, FOI, Varaždin, Baze znanstvenih i stručnih radova dostupne putem interneta 1. M. Markel Writing and Speaking in the Technology Professions: A Practical Guide, 2nd Edition, Wiley-IEEE Press, Seminar Sudjelovanje u aktivnostima u skladu s izvedbenim planom Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 126

128 Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar IV-A SEM04A Seminar izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 2 Semestar 4 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Povjerenstvo koje imenuje Odbor za poslijediplomski studij Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - znanja u području inovacija i poduzetništva u visokim tehnologijama, - znanja u području poslovnog planiranja u visokim tehnologijama, - znanja iz izrade i vođenja projekata te studija izvodljivosti, - poznavanje koncepata ustrojavanja i vođenja start-up i spin-off tvrtki. - inovacije u visokim tehnologijama, - poduzetništvo u visokim tehnologijama, - poslovno planiranje u visokim tehnologijama, - osnove izrade projekata i studija izvodljivosti, - osnove ustrojavanja i vođenja start-up i spin-off tvrtki. 1. P. F. Drucker: Inovacije i poduzetništvo - praksa i načela, Globus, Zagreb 1992/ 2. M. Morgan: Making Inovation Happen, The Sunday Times, B. Finch: How to Write a Business Plan, The Sunday Times, J. Westwood: How to Write a Marketing Plan, The Sunday Times, Seminar Sudjelovanje u aktivnostima u skladu s izvedbenim planom Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 127

129 Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar IV-B SEM04B Seminar izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 2 Semestar 3 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Povjerenstvo koje imenuje Odbor za poslijediplomski studij za određenu znanstvenu granu Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - osposobljenost za provođenje istraživanja u odabranom području, - osposobljenost za prezentaciju rezultata istraživanja, - osposobljenost za sudjelovanje u raspravi o rezultatima istraživanja, - pozvana predavanja u organizaciji Povjerenstva, - tutorijali iz područja istraživanja, - kvalifikacijski ispiti, - prezentacija istraživačkih postignuća, - javni razgovori o doktorskim temama i izvornim znanstvenim doprinosima (u okviru grane obvezni, iz drugih grana po izboru Povjerenstva), - druge aktivnosti u skladu s izvedbenim planom 1. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, FOI, Varaždin, Baze znanstvenih i stručnih radova dostupne putem interneta 1. M. Markel Writing and Speaking in the Technology Professions: A Practical Guide, 2nd Edition, Wiley-IEEE Press, Seminar Sudjelovanje u aktivnostima u skladu s izvedbenim planom Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 128

130 Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar V-A SEM05A Seminar izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 3 Semestar 5 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Povjerenstvo koje imenuje Odbor za poslijediplomski studij Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - poznavanje ciljeva i prioriteta Europske Unije u znanosti i visokim tehnologijama, - poznavanje Programa i akcijskih planova u znanosti i visokim tehnologijama, - poznavanje transnacionalnih aktivnosti i parnerstva, - poznavanje temeljnih postupaka u pripremi i prijavi projekata. - Ciljevi i prioriteti Europske Unije u znanosti i visokim tehnologijama, - Programi, Bijela knjiga i akcijski planovi, - Transnacionalne aktivnosti i partnerstva, - Inovativne akcije, razvoj novih proizvoda, nove metode, novi oblici partnerstva, - Izrada nacrta projekta i proces ishodovanja sredstava, - Kontaktiranje relevantnih institucija, potencijalnih partnera i sponzora, - Integracija ciljeva i prioriteta EU u projekt Seminar Sudjelovanje u aktivnostima u skladu s izvedbenim planom Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 129

131 Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar V-B SEM05B Seminar izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 2 Semestar 3 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Povjerenstvo koje imenuje Odbor za poslijediplomski studij za određenu znanstvenu granu Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - osposobljenost za provođenje istraživanja u odabranom području, - osposobljenost za prezentaciju rezultata istraživanja, - osposobljenost za sudjelovanje u raspravi o rezultatima istraživanja, - pozvana predavanja u organizaciji Povjerenstva, - tutorijali iz područja istraživanja, - kvalifikacijski ispiti, - prezentacija istraživačkih postignuća, - javni razgovori o doktorskim temama i izvornim znanstvenim doprinosima (u okviru grane obvezni, iz drugih grana po izboru Povjerenstva), - druge aktivnosti u skladu s izvedbenim planom 1. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, FOI, Varaždin, Baze znanstvenih i stručnih radova dostupne putem interneta 1. M. Markel Writing and Speaking in the Technology Professions: A Practical Guide, 2nd Edition, Wiley-IEEE Press, Seminar Sudjelovanje u aktivnostima u skladu s izvedbenim planom Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 130

132 Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar VI-A SEM06A Seminar izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 3 Semestar 6 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Povjerenstvo koje imenuje Odbor za poslijediplomski studij Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - znanja u području upravljanja i zaštite intelektualnog vlasništva temeljem rezultata istraživanja, - osposobljenost za pretraživanje baza patenata u području istraživanja, - osposobljenost za pripremu patentne prijave temeljem rezultata istraživanja, - pojam intelektualnog vlasništva i sustava za upravljanje i zaštitu, - pregled primjera patentnih prijava u području teme istraživanja, - izrada teksta konsezualnog patenta temeljenog na rezultatima istraživanja (nužno ne podrazumijeva formalnu prijavu patenta) 1. T. Katulić, Zaštita intelektualnog vlasništva u RH, CARNet, Patentne baze podataka dostupne putem interneta 3. Primjeri patentnih prijava iz područja istraživanja 1. Guy Tritton at al., Intellectual Property in Europe, Amazon, International Journal of Intellectual Property Management (IJIPM), InderScience Publishers Seminar Sudjelovanje u aktivnostima u skladu s izvedbenim planom Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 131

133 Naziv seminara Kod Vrsta Razina Seminar VI-B SEM06B Seminar izborni Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području] Godina 2 Semestar 3 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) Nastavnik 2 ECTS Povjerenstvo koje imenuje Odbor za poslijediplomski studij za određenu znanstvenu granu Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena Dopunska Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete - osposobljenost za provođenje istraživanja u odabranom području, - osposobljenost za prezentaciju rezultata istraživanja, - osposobljenost za sudjelovanje u raspravi o rezultatima istraživanja, - pozvana predavanja u organizaciji Povjerenstva, - tutorijali iz područja istraživanja, - kvalifikacijski ispiti, - prezentacija istraživačkih postignuća, - javni razgovori o doktorskim temama i izvornim znanstvenim doprinosima (u okviru grane obvezni, iz drugih grana po izboru Povjerenstva), - druge aktivnosti u skladu s izvedbenim planom 1. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, FOI, Varaždin, Baze znanstvenih i stručnih radova dostupne putem interneta 1. M. Markel Writing and Speaking in the Technology Professions: A Practical Guide, 2nd Edition, Wiley-IEEE Press, Seminar Sudjelovanje u aktivnostima u skladu s izvedbenim planom Nastava se izvodi na hrvatskom Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 132

134 3.5. Uvjeti i način studiranja Nastava na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijske tehnologije započinje početkom akademske godine uz uvjet da se po raspisanom natječaju za njega prijavi dovoljan broj studenata. Studij se izvodi sistemom godina za godinu, uz obvezu studenata da redovito pohađaju nastavu, te ispunjavaju sve postavljene im obveze u obliku seminarskih radova, znanstvenog istraživanja i objavljivanja rezultata svojih istraživanja. Shematski prikaz tijeka studija dan je na slici

135 Slika 1. Shematski prikaz studiranja na doktorskom studiju 134