POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ NA FAKULTETU ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA U ZAGREBU

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAGREB POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ NA FAKULTETU ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA U ZAGREBU ZAGREB, studeni 2008.

2 Priredili i uredili: Prof.dr.sc. Adrijan Barić i prof.dr.sc. Ignac Lovrek II

3 SADRŽAJ 1. OPĆI PODACI O POSLIJEDIPLOMSKOM DOKTORSKOM STUDIJU FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Uvjeti upisa Bodovni sustav Tijek studija Prihvaćanje teme doktorskog rada Završetak studija ZNANSTVENA POLJA POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA POPIS KOLEGIJA Kolegiji tematski povezani s područjima istraživanja u polju Elektrotehnika... primarno preporučeni kolegiji Automatika primarno preporučeni kolegiji Električna mjerna tehnika primarno preporučeni kolegiji Elektronika primarno preporučeni kolegiji Elektrostrojarstvo primarno preporučeni kolegiji Elektroenergetika primarno preporučeni kolegiji Radiokomunikacije primarno preporučeni kolegiji Telekomunikacije i informatika primarno preporučeni kolegiji Kolegiji tematski povezani s istraživanja u polju Računarstvo primarno preporučeni kolegiji Fizika Matematika Svi preporučeni kolegiji tematski povezani s područjima istraživanja... u polju Elektrotehnika Automatika svi preporučeni kolegiji Električna mjerna tehnika svi preporučeni kolegiji Elektroenergetika svi preporučeni kolegiji Elektronika svi preporučeni kolegiji Elektrostrojarstvo svi preporučeni kolegiji Radiokomunikacije svi preporučeni kolegiji Telekomunikacije i informatika svi preporučeni kolegiji Svi preporučeni kolegiji tematski povezani s istraživanjima u polju Računarstvo OPIS ABECEDNO POREDANIH KOLEGIJA semestar semestar III

4 1. OPĆI PODACI O POSLIJEDIPLOMSKOM DOKTORSKOM STUDIJU FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) ustrojava i izvodi poslijediplomski doktorski studij iz područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja elektrotehnike i znanstvenog polja računarstva, te provodi postupak za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz tih polja. Poslijediplomski doktorski studij se provodi kroz istraživački rad i nastavu, a organiziran je u ECTS bodovnom sustavu koji se temelji na sljedećim načelima: Za stupanj doktora znanosti treba prikupiti 480 ECTS bodova tijekom visokog obrazovanja; Temeljem pohađanja nastave i polaganjem ispita može se prikupiti 20% - 30% ECTS bodova na poslijediplomskom studiju; Istraživački rad donosi 70% - 80% ECTS bodova temeljem objavljenih radova, podnesenih izvješća (plan istraživanja i godišnja izvješća) i izrade disertacije. Poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti traje 3 godine, a završava izradbom i obranom doktorske disertacije. Studenti koji istražuju u punom radnom vremenu na FER-u ili drugim visokoškolskim ili znanstvenoistraživačkim institucijama (redovni studenti) upisuju studij u trajanju od 3 godine. Studenti koji ne istražuju u punom radnom vremenu (izvanredni studenti) mogu upisati studij s produženim trajanjem istraživačkog rada, najdulje godina. Pravila studiranja i završetka poslijediplomskog doktorskog studija utvrđena su Pravilnikom o poslijediplomskom sveučilišnom studiju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva koji je dostupan na stranicama weba Uvjeti upisa Na poslijediplomski doktorski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti može se izravno upisati pristupnik koji je s izvrsnim ili vrlo dobrim uspjehom završio diplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (Elektrotehničkom fakultetu) u Zagrebu, ili na ostalim fakultetima elektrotehnike i/ili računarstva hrvatskih sveučilišta. Fakultetsko vijeće, na prijedlog Odbora za poslijediplomski sveučilišni studij, može iznimno odobriti upis i pristupniku koji je završio diplomski studij s dobrim uspjehom na temelju rezultata rada nakon završetka diplomskog studija. Za pristupnika koji je s izvrsnim ili vrlo dobrim uspjehom završio sveučilišni diplomski studij matematike, fizike, informatike ili drugi srodni studij na nekome od hrvatskih sveučilišta, prikladnost za prijam na poslijediplomski studij utvrđuje Odbor. Za takvog pristupnika Odbor određuje prijamni ispit i/ili diferencijske ispite s diplomskog studija FER-a. Za pristupnika koji je završio sveučilišni diplomski studij na stranim sveučilištima, prikladnost za prijam na poslijediplomski studij utvrđuje Odbor. Za takvog pristupnika Odbor može odrediti prijamni ispit i/ili diferencijske ispite s diplomskog studija FER-a. Na poslijediplomski sveučilišni studij mogu se upisati magistri znanosti iz polja elektrotehnike i računarstva. Pristupnici koji su ostvarili značajna znanstvena dostignuća i koji ispunjavaju uvjete iz članka 73. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju upisuju poslijediplomski studij, ali ne pohađaju nastavu i ne polažu ispite. Prijavi na natječaj za upis na poslijediplomski znanstveni studij treba priložiti: 1. ovjerene prijepise (preslike) diplome i svjedodžbe dodiplomskog studija; 2. ovjereni prijepis (presliku) diplome o stečenom stupnju magistra znanosti (samo magistri znanosti); 1

5 3. ovjereni izvod iz indeksa dodiplomskog studija s navedenim ocjenama iz svih predmeta (samo pristupnici koji nisu završili diplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, odnosno Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu); 4. indeks u izvorniku ili ovjereni izvod iz indeksa poslijediplomskog studija (samo magistri znanosti); 5. životopis te popis znanstvenih i stručnih radova,. prijedlog područja rada, prijedlog mentora i obrazloženje znanstvenog polja, te popis kolegija koje pristupnik želi upisati; 7. rodni list i dokaz o državljanstvu. 8. Pristupnici koji su ostvarili značajna znanstvena dostignuća i koji ispunjavaju uvjete iz članka 73. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prijavi na natječaj za upis prilažu i dokaze o ostvarenju značajnih znanstvenih dostignuća. Odluku o ispunjavanju uvjeta za upis poslijediplomskoga sveučilišnog studija i stjecanje doktorata znanosti bez pohađanja nastave i polaganja ispita donosi Fakultetsko vijeće. Konačnu odluku o održavanju poslijediplomskog studija za koji je raspisan natječaj donosi FER, ako se utvrdi da ima dovoljan broj pristupnika koji ispunjavaju uvjete za upis. Kandidat koji udovolji uvjetima upisa bit će pozvan na upis poslijediplomskog studija. Odbor imenuje studentu mentora iz redova nastavnika Fakulteta izabranih u znanstvenonastavna zvanja. Kandidatu se može za mentora iznimno odrediti znanstvenik izvan Fakulteta izabran u znanstvenonastavno ili znanstveno zvanje. Svoj program poslijediplomskog studija oblikuje student, odabirući i upisujući kolegije na način i u opsegu propisanom nastavnim programom poslijediplomskog sveučilišnog studija. Najmanje 0% upisanih predmeta mora biti iz područja istraživanja. Suglasnost za odabir kolegija daje mentor Bodovni sustav Za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti potrebno je tijekom visokog obrazovanja steći najmanje 480 ECTS bodova. Temeljem prethodnog školovanja priznaju se ECTS bodovi: Studentima koji su završili FER (ETF) priznaje se za: Program FER-1: 270 ECTS Programi ETF 1-4: 240 ECTS Magistri znanosti FER (ETF): 390 ECTS Studentima koji su završili ostale fakultete elektrotehnike i/ili računarstva hrvatskih sveučilišta broj ECTS bodova određuje Odbor temeljem broja semestara diplomskog studija (u pravilu, broj semestara * 30) Studentima koji su završili matematiku, fiziku. informatiku ili neki drugi srodni studij na hrvatskim sveučilištima broj ECTS bodova određuje Odbor temeljem broja semestara diplomskog studija (u pravilu, broj semestara * 30). Studentima koji su završili studij na stranim sveučilištima broj ECTS bodova određuje Odbor temeljem broja semestara sveučilišnog studija (u pravilu, broj semestara * 30). Pristupnicima koji su ostvarili značajna znanstvena dostignuća i koji ispunjavaju uvjete iz članka 73. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju se priznaju 4 ECTS boda Tijekom poslijediplomskog sveučilišnog studija student mora postići bodove do ukupno barem 480 ECTS bodova kroz polaganje ispita i znanstvenoistraživački rad: upisom kolegija i polaganjem ispita može se postići najviše 30% od potrebnih dodatnih ECTS bodova. temeljem znanstvenoistraživačkog rada može se postići najviše 80% od potrebnih dodatnih ECTS bodova i to uz uvjete: 12 ECTS bodova student dobiva za rad iz područja teme doktorske disertacije objavljen na znanstvenom skupu Na taj se način ne može dobiti više od 12 ECTS bodova, bez obzira na broj takovih radova. 18 ECTS bodova student dobiva za rad iz područja teme doktorske disertacije objavljen u časopisu. Na taj se način ne može dobiti više od 18 ECTS bodova, bez obzira na broj takovih radova. 2

6 po 24 ECTS boda student dobiva za svaki rad iz područja teme doktorske disertacije objavljen na znanstvenostručnom skupu s međunarodnom recenzijom, po 48 ECTS bodova student dobiva za svaki rad iz područja teme doktorske disertacije objavljen u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom; Za svako podneseno godišnje izvješće o radu, odobreno od mentora i prihvaćeno od Odbora, student dobiva po ECTS bodova. Na taj se način ne može dobiti više od 12 ECTS bodova. Za javno objavljene radove s ukupno 1-3 autora, pristupnik dobiva puni broj ECTS bodova; za radove s ukupno 4-5 autora, pristupnik dobiva 50% navedenih ECTS bodova; za radove s ukupno n = ili više autora, pristupnik dobiva 100/n % navedenih ECTS bodova. S naslova dodatnih aktivnosti iz područja teme doktorske disertacije, Odbor može pristupniku na temelju prijedloga mentora i priložene dokumentacije priznati do ECTS bodova Položeni kvalifikacijski doktorski ispit donosi 8 ECTS bodova. Obavljeni javni razgovor s prihvatom teme i očekivanog znanstvenog doprinosa vrednuje se s 24 ECTS boda. Uspješna obrana doktorske disertacije donosi 42 ECTS boda. Predmeti koje upiše šest i više studenata izvode se u obliku predavanja i njihovim polaganjem student ostvaruje ECTS bodova. Predmeti koje upiše pet i manje studenata izvode se u obliku konzultacija i njihovim polaganjem student ostvaruje ECTS bodova Tijek studija Student je dužan izvještavati o rezultatima svog znanstvenoistraživačkog rada tijekom studija. U prvoj godini studija student mora napraviti Plan istraživanja koji zajednički potpisuju student i mentor, a prihvaća ga Odbor. Na kraju svake godine studija student mora Odboru podnijeti Godišnje izvješće o sadržaju i rezultatima istraživanja te objavljenim radovima (potpisuje student). Student je dužan položiti Kvalifikacijski doktorski ispit. Nastava se održava koncentrirano i to tri tjedna u zimskom i tri tjedna u ljetnom semestru od 8:00 do 14:00 sati i od 15:00 do 21:00 sati. Tjedni u kojima se održava nastava objavljuju se na stranicama weba najkasnije mjesec dana prije početka semestra. Za kolegije s većim brojem upisanih slušača detaljna satnica bit će objavljena prije početka predavanja u svakom semestru. Za sve ostale kolegije vrijeme predavanja ili konzultacija dogovorit će slušač s nastavnikom prvog dana prvog tjedna nastave u dotičnom semestru. Ukupno nastavno opterećenje pojedinog kolegija u pravilu iznosi ECTS bodova u vidu predavanja, konzultacija, seminara, domaćih zadaća, laboratorijskog rada i drugih oblika nastave Prihvaćanje teme doktorskog rada Postupak za prihvaćanje teme doktorske disertacije pristupnik može pokrenuti kada stekne najmanje 370 ECTS bodova i položi kvalifikacijski doktorski ispit. Student pokreće postupak prihvaćanja teme doktorske disertacije podnošenjem prijave Fakultetskom vijeću u kojoj predlaže temu disertacije. Prijava mora sadržavati: prijedlog naslova disertacije na hrvatskom i na engleskom jeziku, obrazloženje teme, temeljni cilj i plan istraživanja, metodologiju istraživanja, očekivani izvorni znanstveni doprinos disertacije. Pristupnik prijavi prilaže: indeks; popis i primjerke objavljenih radova; kratki životopis s opisom znanstvenog i stručnog djelovanja; 3

7 izjavu da postupak stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti nije pokrenuo ni u jednoj drugoj ustanovi. Ispunjenje uvjeta za pokretanje postupka prihvaćanja teme doktorske disertacije utvrđuje Odbor. S pristupnikom koji ispunjava uvjete za pokretanje postupka prihvaćanja teme doktorske disertacije vodi se javni razgovor o očekivanom izvornom znanstvenom doprinosu disertacije na kojem se pobliže ocjenjuje realnost postizanja očekivanoga znanstvenog doprinosa. Javni se razgovor mora održati u roku 3 mjeseca od podnošenja prijave pristupnika za prihvaćanje teme doktorske disertacije. Vrijeme od 1. srpnja do 31. kolovoza se ne računa u navedeni rok. Mentor pristupnika obavještava studentsku službu o mjestu i nadnevku održavanja javnog razgovora najmanje 7 dana prije održavanja razgovora. Studentska služba javno objavljuje termin javnog razgovora te predvidivi naslov disertacije i o tome obavješćuje pristupnika i članove Povjerenstva za disertaciju. O mjestu i vremenu održavanja javnog razgovora te predvidivoj temi disertacije studentska služba elektroničkom poštom obavješćuje sve zavode Fakulteta i članove Odbora. Javni razgovor vodi Povjerenstvo za disertaciju. Odbor može odlučiti da se javni razgovor održi pred Povjerenstvom za disertaciju proširenom na ukupno najviše 5 (pet) članova. Povjerenstvo koje vodi javni razgovor o temi doktorske disertacije posebno će razmotriti zahtjev pristupnika za pisanjem i obranom disertacije na stranom jeziku i svoj obrazloženi prijedlog iznijeti u okviru zapisnika o održanome javnom razgovoru. O odobrenju pisanja i obrane disertacije na stranom jeziku odlučuje Fakultetsko vijeće prilikom prihvaćanja teme doktorske disertacije. Povjerenstvo koje je vodilo javni razgovor, dostavlja Odboru zapisnik o održanome javnom razgovoru s prijedlogom za prihvaćanje ili odbijanje teme doktorske disertacije u pisanom obliku, a Studentskoj službi elektroničkom poštom, najkasnije 30 dana od održavanja javnog razgovora. Zapisnik o održanome javnom razgovoru temeljem kojeg se predlaže prihvaćanje teme doktorske disertacije obvezno sadrži: prijedlog naslova doktorske disertacije na hrvatskom i na engleskom jeziku, popis očekivanih izvornih znanstvenih doprinosa, prijedlog da se ne mijenja mentor studentu ili prijedlog za imenovanje novog mentora, znanstveno područje i polje kojem pripada predložena tema doktorske disertacije, jezik na kojem će se disertacija pisati. Prijedlog u kojem se odbija predložena tema disertacije mora biti obrazložen. Konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju teme doktorske disertacije donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora. Mentor usmeno obrazlaže Fakultetskom vijeću predloženu temu i očekivani izvorni znanstveni doprinos, ili prijedlog za odbijanje teme disertacije. Na obrazloženi prijedlog Povjerenstva koje je vodilo javni razgovor i Odbora, Fakultetsko vijeće može u postupku odobravanja teme doktorske disertacije pristupniku uz mentora imenovati i komentora. Pristupnik kojemu je prihvaćena tema doktorske disertacije može doktorsku disertaciju predati na ocjenu kad prikupi najmanje 438 ECTS bodova. Doktorska disertacija se oblikuje i oprema u skladu s javno objavljenim naputkom koji donosi Odbor Završetak studija Pristupnik mora doktorsku disertaciju predati na ocjenu u roku od najviše 5 godina od dana prihvaćanja teme doktorske disertacije na Fakultetskom vijeću. Teme doktorskih disertacija koje nisu predane na ocjenu u roku iz stavka 1 ovog članka podliježu ponovnom postupku prihvaćanja. Postupak ponovnog prihvaćanja teme doktorske disertacije pokreće se na zahtjev pristupnika. Zahtjev mora sadržavati: 4

8 prijedlog da se naslov i znanstveni doprinosi doktorske disertacije ne mijenjaju, ili prijedlog da se promjene naslov i/ili znanstveni doprinosi doktorske disertacije, obrazloženje prijedloga. Postupak ponovnog prihvaćanja teme doktorske disertacije provodi se na jednaki način kao i postupak prvog prihvaćanja teme doktorske disertacije. Studenti kojima je ponovno prihvaćena tema doktorske disertacije plaćaju dodatne troškove produljenja studija. Pristupnik pokreće postupak za ocjenu doktorske disertacije podnošenjem zahtjeva u pisanom obliku koji supotpisuje mentor. Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu doktorske disertacije, pristupnik predaje Fakultetu dovršenu disertaciju u pisanom obliku, 7 primjeraka, neuvezano, popis objavljenih radova i po jedan primjerak svakog rada. Na prijedlog Odbora Fakultetsko vijeće izabire Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije od najmanje 3 člana (neparni broj). Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije mogu biti samo znanstvenici u zvanju docenta (znanstvenog suradnika) ili u višem zvanju. Najmanje dva člana Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije moraju biti u zvanju redovitog ili izvanrednog profesora, odnosno odgovarajućem znanstvenom zvanju. Mentor pristupnika ne može biti predsjednikom Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije niti Povjerenstva za obranu doktorske disertacije. Najmanje jedan član Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije mora biti izvan Fakulteta. Tijekom postupka ocjene i obrane, do predaje uvezanih primjeraka disertacije, jedan primjerak neuvezane doktorske disertacije nalazi se u Studentskoj službi Fakulteta radi uvida javnosti. Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije podnose svoje izvješće najkasnije u roku od 3 mjeseca od primitka rada. Vrijeme od 1. srpnja do 31. kolovoza ne računa se u navedeni rok. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije dostavlja Odboru izvješće o ocjeni doktorske disertacije u pisanom obliku. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije u svom izvješću može predložiti: prihvaćanje doktorske disertacije; doradu doktorske disertacije i ponovnu ocjenu disertacije; odbijanje disertacije. U sva tri slučaja Povjerenstvo mora obrazložiti svoju odluku. U zaključku pozitivne ocjene mora postojati eksplicitna izjava o postignutom izvornom znanstvenom doprinosu i znanstvenom polju kojem pripada doktorska disertacija. Pozitivnoj ocjeni doktorske disertacije mentor prilaže i izvješće o doktorskoj disertaciji (do 900 znakova). Izvješće o doktorskoj disertaciji dostavlja se Odboru u pisanom obliku zajedno s pozitivnom ocjenom doktorske disertacije, a Studentskoj službi elektroničkom poštom. Na sjednici Fakultetskog vijeća mentor pristupnika podnosi skraćeno usmeno izvješće o ocjeni doktorske disertacije uz eksplicitno navođenje postignutoga izvornog znanstvenog doprinosa. Ako Fakultetsko vijeće zaključi da izvješće Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije ne pruža sigurnu osnovu za donošenje odluke o ocjeni disertacije, može u Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije uključiti nove članove i zatražiti da oni podnesu odvojena izvješća ili imenovati novo Povjerenstvo te zatražiti da ono ponovno razmotri i ocijeni doktorsku disertaciju i da podnese izvješće Fakultetskom vijeću. Ako Fakultetsko vijeće prihvati pozitivnu ocjenu doktorske disertacije, u pravilu na istoj sjednici imenuje, na prijedlog Odbora, Povjerenstvo za obranu disertacije od 5 članova i 2 zamjenika. Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije mogu biti i članovi Povjerenstva za obranu doktorske disertacije. Najmanje 2 člana Povjerenstva za obranu doktorske disertacije moraju biti u zvanju redovitog profesora odnosno znanstvenog savjetnika. Najmanje jedan član Povjerenstva za obranu doktorske disertacije mora biti izvan Fakulteta. Ako je ocjena doktorske disertacije u izvješću Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije negativna, Fakultetsko vijeće može donijeti odluku o proširenju sastava Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije, odluku o imenovanju novog Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije radi nove ocjene i prijedloga, ili odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti. Obrana doktorske disertacije je javna. Datum obrane doktorske disertacije dogovara mentor s Povjerenstvom za obranu doktorske disertacije i s pristupnikom. 5

9 Dekan Fakulteta obavješćuje pristupnika o datumu i mjestu obrane doktorske disertacije najmanje 7 dana prije dana obrane. Obavijest o održavanju obrane doktorske disertacije oglašava se u pisanom i elektroničkom obliku najmanje 7 dana prije dana obrane. Nakon obrane doktorske disertacije Povjerenstvo objavljuje uspjeh pristupnika. Rezultat obrane može biti: obranio jednoglasnom odlukom Povjerenstva; obranio većinom glasova Povjerenstva; nije obranio. Doktorska disertacija brani se samo jednom. O obrani disertacije vodi se zapisnik. Zapisničara određuje tajnik Fakulteta. Nakon uspješno obranjene doktorske disertacije pristupnik u disertaciju dodaje list sa sastavom Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije, Povjerenstva za obranu doktorske disertacije i nadnevkom obrane. Pristupnik predaje Tajništvu Fakulteta 7 uvezanih primjerka disertacije u roku mjesec dana od dana obrane disertacije. Tajništvo Fakulteta dostavlja po jedan primjerak disertacije: Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Sveučilištu u Zagrebu, zavodu Fakulteta, odnosno instituciji u kojoj je disertacija izrađena, mentoru, pismohrani Fakulteta te dva primjerka knjižnici Fakulteta. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije sastavlja svoje izvješće na jeziku disertacije. Mentor izrađuje prijevod izvješća o ocjeni doktorske disertacije i svojim potpisom ovjerava da taj prijevod u potpunosti odgovara izvorniku koji je sastavljen na stranom jeziku. Disertacija se brani na jeziku na kojem je napisana. Zapisnik o obrani doktorske disertacije vodi se na jeziku na kojem se brani doktorska disertacija. Uz izvornik Zapisnika o obrani doktorske disertacije, koji je na stranom jeziku, izrađuje se i prijevod na hrvatski jezik kojeg potpisuju samo oni članovi Povjerenstva za obranu doktorske disertacije koji vladaju hrvatskim jezikom. Na temelju odluke Povjerenstva za obranu doktorske disertacije, Sveučilište u Zagrebu izdaje diplomu o akademskom stupnju doktora znanosti. Diplomu uručuje rektor na svečanoj promociji. O oduzimanju akademskog stupnja doktora znanosti odlučuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora. Potrebnu administraciju u svim fazama studija, postupaka prihvaćanja teme, ocjene i obrane doktorske disertacije vodi Studentska služba Fakulteta.

10 2. ZNANSTVENA POLJA POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA Poslijediplomski doktorski studiji iz polja elektrotehnike i računarstva svrstavaju se u studije iz grupacije tehničkih znanosti. Ovi studiji obrazuju mlade znanstvenike za važna područja koja se vrlo brzo razvijaju i imaju odlučujuću ulogu u tehnološkom i svekolikom razvoju. Treba naglasiti da se danas napredak u tehnici ne postiže samo vještim domišljanjem novih rješenja, nego je rezultat ozbiljnih istraživanja i razvoja. Elektrotehnika i elektrotehničke znanosti imaju korijene u matematici i prirodnim znanostima, poglavito fizici. Elektrotehnika čini most između matematike i prirodnih znanosti s jedne, i praktičnih ostvarenja s druge strane. Računarstvo i računarske znanosti obuhvaćaju teoriju, metode analize i sinteze, projektiranje i konstrukciju, primjenu i djelovanje računalnih sustava, te razradu temelja za raznolike primjene u svim područjima ljudske djelatnosti. Poslijediplomski doktorski studij Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER-a) Sveučilišta u Zagrebu ustrojava se i izvodi iz sljedećih znanstvenih polja: Elektrotehnika; Računarstvo. U okviru poslijediplomskog doktorskog studija studenti se uvode u znanstvenoistraživački rad i razvijaju kao znanstvenoistraživački djelatnici. 7

11 8

12 3. POPIS KOLEGIJA U popisu su navedeni kolegiji tematski povezani s područjima istraživanja u polju Elektrrotehnika i polju Računarstvo te fizike i matematike. Navedeni su primarno preporučeni kolegiji te svi preporučeni kolegiji. Studenti trebaju upisati preporučene kolegije prvenstveno iz polja u kojem će provoditi istraživanja. Magistri znanosti ne mogu ponovno upisati kolegije položene tijekom poslijediplomskog studija za stjecanje magisterija znanosti. Opis kolegija nalazi se u četvrtom poglavlju Kolegiji tematski povezani s područjima istraživanja u polju Elektrotehnika primarno preporučeni kolegiji Automatika primarno preporučeni kolegiji PREDMET NOSITELJI ECTS Digitalni slijedni sustavi Prof.dr.sc. Nedjeljko Perić, Prof.dr.sc. Zdenko Kovačić Inteligentni proizvodni sustavi Prof.dr.sc. Franjo Jović, Prof.dr.sc. Stjepan Bogdan Matematičko modeliranje Doc.dr.sc. Muharem Mehmedović elektroenergetskih sustava Metode adaptivnog upravljanja s Prof.dr.sc. Željko Ban referentnim modelom Modelsko prediktivno i optimalno Doc.dr.sc. Mato Baotić upravljanje Prof.dr.sc. Manfred Morari Nelinearni sustavi upravljanja Prof.dr.sc. Ljubomir Kuljača Odabrana poglavlja adaptivnog i Prof.dr.sc. Zoran Vukić robusnog upravljanja Prof.dr.sc. Ljubomir Kuljača Odabrana poglavlja automatizacije Prof.dr.sc. Nedjeljko Perić procesa Primijenjene tehnike estimacije Prof.dr.sc. Ivan Petrović, Prof.emer.dr.sc. Dali Đonlagić Projektiranje multivarijabilnih sustava Prof.dr.sc. Zoran Vukić upravljanja Upravljanje autonomnim sustavima Prof.dr.sc. Ivan Petrović Upravljanje robotiziranim postrojenjima Upravljanje sustavima s diskretnim događajima Prof.dr.sc. Zdenko Kovačić Prof.dr.sc. Stjepan Bogdan Električna mjerna tehnika primarno preporučeni kolegiji PREDMET NOSITELJI ECTS Digitalni mjerni uređaji i mjerni sustavi Prof.dr.sc. Damir Ilić, Prof.dr.sc. Roman Malarić Električno mjerenje neelektričnih veličina Prof.dr.sc. Josip Butorac, Prof.dr.sc. Roman Malarić Elektromagnetsko onečišćenje Prof.dr.sc. Armin Pavić 9

13 PREDMET NOSITELJI ECTS Međunarodna mjeriteljska sljedivost Prof.dr.sc. Josip Butorac Mjeriteljstvo i precizna mjerenja Prof.dr.sc. Damir Ilić Nadzor kakvoće i mjeriteljstvo Prof.dr.sc. Mladen Boršić, Doc.dr.sc. Nikica Hlupić Ovjera programske opreme laboratorija Prof.dr.sc. Mladen Boršić Elektronika primarno preporučeni kolegiji PREDMET NOSITELJI ECTS Biomonitoring sustavi Prof.dr.sc. Mario Cifrek, Prof.dr.sc. Vedran Bilas Biomehanički i neurofiziološki mehanizmi Prof.dr.sc. Vladimir Medved, Doc.dr.sc. Velimir Išgum Digitalna analiza slike Prof.dr.sc. Sven Lončarić, Prof.dr.sc. Bart Bijnens Električki filtri - odabrana poglavlja Prof.dr.sc. Neven Mijat Električni filtri u elektroenergetskom sustavu Prof.dr.sc. Neven Mijat, Doc.dr.sc. Dražen Jurišić Elektronički uređaji za dobivanje Doc.dr.sc. Igor Lacković medicinskih slika Grafovi i mreže Prof.dr.sc.Vladimir Naglić Instrumentacija u zaštiti okoliša Prof.dr.sc. Ratko Magjarević, Prof.dr.sc. Stanko Tonković Integrirani sklopovi za velike brzine rada Prof.dr.sc. Adrijan Barić, Prof.dr.sc. Branimir Pejčinović Mikroelektronika računarskih i komunikacijskih sustava Prof.dr.sc. Petar Biljanović, Doc.dr.sc. Tomislav Suligoj Mjerna pojačala Prof.dr.sc. Zoran Stare Mreže inteligentnih osjetila Prof.dr.sc. Vedran Bilas Nelinearni sustavi Prof.dr.sc. Mladen Vučić, Doc.dr.sc. Dražen Jurišić Odabrana poglavlja digitalne obrade slike Prof.dr.sc. Sven Lončarić, Prof.dr.sc. Davor Petrinović Primjena obradbe signala Akademik prof.emer.dr.sc. Hrvoje Babić, Prof.dr.sc. Branko Jeren, Prof.dr.sc. Davor Petrinović Primjena računala u medicini Prof.dr.sc. Stanko Tonković, Dr.sc. Milan Majetić Programirljivi logički sustavi Prof.dr.sc. Karolj Skala, Prof.dr.sc. Željko Butković Projektiranje mikroelektroničkih Prof.dr.sc. Željko Butković sklopova Sklopovlje i arhitektura procesora za Prof.dr.sc. Branko Jeren obradbu signala Slijepo razdvajanje signala i analiza nezavisnih komponenata Prof.dr.sc. Damir Seršić Doc.dr.sc. Ivica Kopriva Sustavi za mjerenje neelektričkih Prof.dr.sc. Zoran Stare veličina Teorija signala Akademik prof.emer.dr.sc. Hrvoje Babić, Prof.dr.sc. Damir Seršić 10

14 Elektrostrojarstvo primarno preporučeni kolegiji PREDMET NOSITELJI ECTS Automatizirana ispitivanja električnih strojeva Prof.dr.sc. Ivan Gašparac, Doc.dr.sc. Mario Vražić Digitalne simulacije u stvarnom vremenu Prof.dr.sc Krešimir Ćosić, Doc.dr.sc. Miroslav Slamić Dinamika izmjeničnih strojeva Prof.dr.sc. Zlatko Maljković Elektromotorni pogoni posebne namjene Prof.dr.sc. Drago Ban, Prof.dr.sc. Ivan Gašparac Industrijska postrojenja Prof.emer.dr.sc. Ivan Ilić, Prof.dr.sc. Borivoje Rajković Inteligentni sustavi u industrijskim postrojenjima Prof.dr.sc. Gorislav Erceg, Doc.dr.sc. Alojz Slutej Poremećaji i zaštita sinkronih strojeva Prof.dr.sc. Zlatko Maljković, Prof.dr.sc. Ante Marušić Projektiranje podržano računalom Prof.dr.sc. Sead Berberović, Prof.dr.sc. Željko Štih Sinergistička intergracija u mehatroničkim sustavima Prof.dr.sc. Fetah Kolonić, Doc.dr.sc. Jadranko Matuško Sustavi energetske elektronike Prof.dr.sc. Zvonko Benčić, Prof.dr.sc. Željko Jakopović Sustavi upravljanja elektromotornim Prof.dr.sc. Gorislav Erceg pogonima Suvremene metode projektiranja u elektrostrojarstvu Prof.dr.sc. Drago Ban, Doc.dr.sc. Damir Žarko Teorija sklopnih aparata Doc.dr.sc. Stjepan Štefan, Doc.dr.sc. Nikola Švigir Elektroenergetika primarno preporučeni kolegiji PREDMET NOSITELJI ECTS Analiza primjenom računala u elektromagnetskoj teoriji Prof.emer.dr.sc. Zijad Haznadar, Prof.dr.sc. Sead Berberović Analiza rizika Prof.dr.sc. Nenad Debrecin, Dr.sc. Dejan Škanata Analiza visokonaponskih mreža Prof.dr.sc. Ivica Pavić Dijagnostika u održavanju Doc.dr.sc. Igor Kuzle elektroenergetskih postrojenja Dinamika pogona elektrana Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak Električne željeznice Prof.dr.sc. Ivo Uglešić Inteligentni sustavi u elektroenergetici Doc.dr.sc. Marko Delimar Kvaliteta opskrbe električnom energijom Prof.dr.sc. Tomislav Tomiša, Dr.sc. Juraj Havelka Mjerenja u elektroenergetskim mrežama Prof.dr.sc. Stanko Milun, Prof.dr.sc. Armin Pavić Modeliranje odnosa na tržištu Prof.dr.sc. Slavko Krajcar električne energije Nadzemni vodovi i kabeli Prof.dr.sc. Zdravko Hebel, Prof.dr.sc. Ivica Pavić 11

15 PREDMET NOSITELJI ECTS Napredni nuklearni reaktorski sustavi za održivi razvoj Prof.emer.dr.sc. Danilo Feretić, Prof.dr.sc. Nikola Čavlina Novi izvori energije Prof.dr.sc. Vladimir Knapp, Prof.dr.sc. Mile Baće Numerički proračuni elektromagnetske kompatibilnosti Prof.dr.sc. Željko Štih, prof.dr.sc. Zijad Haznadar Odabrana poglavlja nuklearne fizike i tehnike Prof.dr.sc. Dubravko Pevec, Prof.dr.sc. Mile Baće Optimizacijski postupci u elektroenergetskim mrežama Prof.dr.sc. Davor Škrlec, Dr.sc. Minea Skok Planiranje distribucijskih sustava Prof.dr.sc. Slavko Krajcar, Dr.sc. Minea Skok Planiranje proizvodnih postrojenja Doc.dr.sc. Željko Tomšić električne energije u uvjetima nesigurnosti Pogon elektroenergetskog sustava Prof.dr.sc. Tomislav Tomiša Prenaponi u mrežama Prof.dr.sc. Ivo Uglešić, Doc.dr.sc. Viktor Milardić Proračun elektroeneregtskih mreža Prof.dr.sc. Zdravko Hebel Raspoloživost elektroenergetskih podsustava Prof.dr.sc. Vladimir Mikuličić, Doc.dr.sc. Zdenko Šimić Regulacija u energetici Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak, Doc.dr.sc. Igor Kuzle Relejna zaštita Prof.dr.sc. Ante Marušić, Doc.dr.sc. Srđan Skok Sigurnosne analize nuklearnih elektrana Prof.dr.sc. Nikola Čavlina, Prof.dr.sc. Davor Grgić Teorija nuklearnog reaktora Prof.dr.sc. Dubravko Pevec Transformatori Prof.dr.sc. Tomislav Kelemen, Prof.dr.sc. Zvonimir Valković Utjecaj elektroenergetskog sustava na okoliš Prof.emer dr.sc. Danilo Feretić, Doc.dr.sc. Željko Tomšić Vjerojatnosna procjena tehnološkog rizika Prof.dr.sc. Vladimir Mikuličić, Doc.dr.sc. Zdenko Šimić 3.1. Radiokomunikacije primarno preporučeni kolegiji PREDMET NOSITELJI ECTS Aktivne antene Prof.dr.sc.Ervin Zentner, Prof.dr.sc. Davor Bonefačić Akustičko projektiranje Doc.dr.sc. Ivan Đurek Audiokomunikacije Prof.dr.sc. Siniša Fajt Biomedicinski učinci elekromagnetskih polja Prof.dr.sc. Dina Šimunić, Prof.dr.sc. Krešimir Malarić Buka i vibracije Doc.dr.sc. Kristian Jambrošić Elektroakustička mjerenja Prof.dr.sc. Siniša Fajt, Doc.dr.sc. Ivan Đurek Elektroakustički pretvarači i sustavi Prof.dr.sc. Branko Somek Elektronički sustavi za praćenje cilja Prof.dr.sc. Davor Bonefačić Forenzička analiza audio signala Prof.dr.sc. Hrvoje Domitrović 12

16 PREDMET NOSITELJI ECTS Komunikacije za multimedijske usluge Prof.dr.sc. Branka Zovko-Cihlar, Prof.dr.sc. Tomislav Kos Kvaliteta slike u digitalnim Prof.dr.sc. Sonja Grgić videokomunikacijama Kvaliteta usluge u radijskim sustavima Prof.dr.sc. Borivoj Modlic, Prof.dr.sc. Vladimir Lipovac Mikrovalna instrumentacija i mjerne Prof.dr.sc. Silvio Hrabar metode Navigacijski sustavi Prof.dr.sc. Tomislav Kos Optičke svjetlovodne komunikacije i senzori Prof.dr.sc. Boris Kviz, Prof.dr.sc. Zvonimir Šipuš Postupci rješavanja elektromagnetskih problema Prof.dr.sc. Zvonimir Šipuš, Prof.dr.sc. Silvio Hrabar Pretraživanje multimedijskih sadržaja Prof.dr.sc. Mislav Grgić Prijemna tehnika u digitalnom prijenosu Prof.dr.sc. Ivan Jelenčić Projektiranje radiofrekvencijskih Prof.dr.sc. Juraj Bartolić sustava Satelitski komunikacijski sustavi Prof.dr.sc. Krešimir Malarić Složeni modulacijski postupci Prof.dr.sc. Borivoj Modlic Slušna akustika Prof.dr.sc. Bojan Ivančević, Doc.dr.sc. Kristian Jambrošić Sustavi s proširenim spektrom Prof.dr.sc. Robert Nađ Širokopojasne mreže za distribuciju televizijskog signala Prof.dr.sc. Branka Zovko-Cihlar, Prof.dr.sc. Sonja Grgić Teorija bežičnih komunikacijskih Prof.dr.sc. Dina Šimunić sustava Tehnologija akustičkog prostora Prof.dr.sc. Mladen Maletić Ujednačavanje signala u radio prijenosu Prof.dr.sc. Ervin Zentner, Prof.dr.sc. Robert Nađ Ultrazvučni sustavi Prof.dr.sc. Branko Somek, Prof.dr.sc. Mladen Maletć Zvuk u arhitekturi Prof.dr.sc. Bojan Ivančević Zvuk u multimedijskim sustavima Prof.dr.sc. Ivan Jelenčić, Prof.dr.sc. Hrvoje Domitrović Telekomunikacije i informatika primarno preporučeni kolegiji PREDMET NOSITELJI ECTS Analiza i sinteza sustava u stvarnom Prof.dr.sc. Bruno Blašković vremenu Analiza informacijskih procesa Prof.dr.sc. Vjekoslav Sinković Distribuirani informacijski sustavi Prof.dr.sc. Petar Knežević Formalizmi u telekomunikacijama Prof.dr.sc. Marijan Kunštić, Prof.dr.sc. Miljenko Mikuc Informacije i komunikacije Prof.dr.sc. Vjekoslav Sinković, Prof.dr.sc. Igor Sunday Pandžić Inteligentno upravljanje i igre automata Prof.dr.sc. Mladen Tkalić, Prof.dr.sc. Šandor Dembitz Komunikacije u virtualnim okruženjima Prof.dr.sc. Maja Matijašević, Prof.dr.sc. Igor Sunday Pandžić, Prof.dr sc. Denis Gračanin 13

17 PREDMET NOSITELJI ECTS Konkurentni sustavi Prof.dr.sc. Ignac Lovrek, Doc.dr.sc. Željka Car, Prof.dr.sc. Gordan Ježić Metode i modeli teorije automata Prof.dr.sc. Mladen Tkalić, Doc.dr.sc. Ivana Podnar Žarko Oblikovanje skladišta podataka Prof.dr.sc. Zoran Skočir, Doc.dr.sc. Boris Vrdoljak Odabrana područja iz organizacije obrade podataka Prof.dr.sc. Zoran Skočir, Doc.dr.sc. Jadranka Pečar-Ilić Odabrana poglavlja komunikacijskih protokola Prof.dr.sc. Miljenko Mikuc, Doc.dr.sc. Gordan Gledec Odabrane teme iz tehnologija i primjena World Wide Weba Prof.dr.sc. Maja Matijašević, Doc.dr.sc. Gordan Gledec Optička transmisijska mreža Prof.dr.sc. Branko Mikac, Prof.dr.sc. Michael John O Mahony, Prof.dr.sc. Admela Jukan Optimizacije u telekomunikacijama Prof.dr.sc. Mladen Kos, Prof.dr.sc. Luka Neralić Otvorene mrežne arhitekture Prof.dr.sc. Antun Carić, Doc.dr.sc. Darko Huljenić Petrijeve mreže i distribuirani sustavi Prof.dr.sc. Dragan Jevtić, Prof.dr.sc. Kimon P. Valavanis Procesi životnog ciklusa programskog proizvoda Prof.dr.sc. Ivica Crnković, Doc.dr.sc. Željka Car, Doc.dr.sc. Mario Kušek Programski agenti za elektroničko tržište Doc.dr.sc. Gordan Ježić, Dr.sc. Krunoslav Tržec Projektiranje telekomunikacijskih sustava Prof.dr.sc. Ignac Lovrek, Prof.dr.sc. Gabor Nemeth Raspoloživost mreže Prof.dr.sc. Branko Mikac, dr.sc. Robert Inkret, dr.sc. Marko Lacković Širokopojasne mreže Prof.dr.sc. Mladen Kos, Prof.dr.sc. Alan Bažant Tržište pokretnih telekomunikacija Dr.sc. Boris Nemšić, Upravljanje telekomunikacijskim mrežama Doc.dr.sc. Ivana Podnar Žarko Prof.dr.sc. Marijan Kunštić, Doc.dr.sc. Mirko Randić 3.2. Kolegiji tematski povezani s istraživanjima u polju Računarstvo primarno preporučeni kolegiji PREDMET NOSITELJI ECTS Algoritmi u bioinformatici Dr.sc. Strahil Ristov, Prof.dr.sc. Mirta Baranović Algoritmi za ugrađene računalne sustave Akademik prof.emer.dr.sc. Leo Budin, Doc.dr.sc. Marin Golub Analiza dinamičkih scena Prof.dr.sc. Zoran Kalafatić, Doc.dr.sc. Siniša Šegvić Baze podataka Prof.dr.sc. Mirta Baranović, Doc.dr.sc. Slaven Zakošek Biometrijski sigurnosni sustavi Prof.dr.sc. Slobodan Ribarić Elektroničko poslovanje Prof.dr.sc. Vedran Batoš, Doc.dr.sc. Boris Vrdoljak 14

18 PREDMET NOSITELJI ECTS Geoinformacijski sustavi Prof.dr.sc. Davor Škrlec Kvantitativne metode upravljanje rizicima Dr.sc. Zoran Bohaček, Prof.dr.sc. Damir Kalpić Metode i tehnike razvoja programske podrške Prof.dr.sc. Krešimir Fertalj, Prof.dr.sc. Marijan Đurek Mikroračunala Prof.dr.sc. Mario Žagar Multimedijski računalni sustavi Prof.dr.sc. Mario Kovač Napredne i inteligentne tehnologije Prof.dr.sc. Vlado Glavinić Interneta Oblikovanje sustava na čipu Prof.dr.sc. Joško Radej, Dr.sc. Žarko Nožica Oblikovanje sustava za e-učenje Prof.dr.sc. Slavomir Stankov Odabrana poglavlja modeliranja i Prof.dr.sc. Danko Basch simuliranja Operacijska istraživanja Prof.dr.sc. Damir Kalpić, Prof.dr.sc. Vedran Mornar Otkrivanje znanja u skupovima podataka Prof.dr.sc. Nikola Bogunović, Prof.dr.sc Bojana Dalbelo Bašić Postupci raspoređivanja Prof.dr.sc. Joško Radej Postupci vizualizacije Prof.dr.sc. Željka Mihajlović Pouzdanost i neosjetljivost na pogreške računalnih sustava Prof.dr.sc. Uroš Peruško, Prof.dr.sc. Vlado Sruk Predstavljanje znanja u informacijskim Prof.dr.sc. Nikola Bogunović sustavima Prevođenje programskih jezika u raspodijeljenim sustavima Prof.dr.sc. Siniša Srbljić, Prof.dr.sc. Dalibor Vrsalović Primjena numeričkih postupaka Prof.dr.sc. Marijan Đurek Primjena računala u humanitarnom Prof.dr.sc. Davor Antonić razminiranju Procesi u računalnim sustavima Akademik prof.emer.dr.sc. Leo Budin Računarska grafika Prof.dr.sc. Nikola Guid, Prof.dr.sc. Željka Mihajlović Računarski i robotski vid Prof.dr.sc. Slobodan Ribarić, Prof.dr.sc. Nikola Pavešić Raspodijeljeni računalni sustavi Prof.dr.sc. Siniša Srbljić, Prof.dr.sc. Dalibor Vrsalović Sigurnost računalnih sustava Doc.dr.sc. Marin Golub Spremnici podataka Prof.dr.sc. Uroš Peruško, Prof.dr.sc. Vlado Sruk Statističke metode za dubinsku obradu podataka Prof.dr.sc. Bojana Dalbelo Bašić, Doc.dr.sc. Dunja Mladenić Strukture podataka i algoritmi Prof.dr.sc.Vedran Mornar Upravljanje informacijskim sustavima Prof.dr.sc. Krešimir Fertalj Višeprocesorski i paralelni sustavi Prof.dr.sc. Zoran Kalafatić Vrednovanje računalnih sustava Prof.dr.sc. Nikola Hadjina 3.3. Fizika PREDMET NOSITELJI ECTS 15

19 PREDMET NOSITELJI ECTS Detektori i elektronička instrumentacija Prof.dr.sc. Tomislav Petković u fizici čestica Eksperimentalne tehnike nano- i znanosti o materijalima Doc.dr.sc. Vesna Borjanovic, Prof.dr.sc. Gary E. McGuire Fizika impulsnih plazmi s primjenama Dr.sc. Sanda Pleslić, doc.dr.sc. Zoran Narančić Fizika lasera i elektro-optika Doc.dr.sc. Lahorija Bistričić, dr.sc. Goran Pichler, prof.dr.sc. Hans Joachim Kunze Odabrana poglavlja fizike poluvodiča Dr.sc. Branko Pivac, doc.dr.sc. Vesna Borjanović Odabrana poglavlja kvantne fizike Prof.dr.sc. Dubravko Horvat Supravodljivost - fizikalne osnove i Prof.dr.sc. Amir Hamzić primjene 3.4. Matematika PREDMET NOSITELJI ECTS Diferencijalne jednadžbe i dinamički sustavi Prof.dr.sc. Mervan Pašić, prof.dr.sc. Vesna Županović Diskretni matematički modeli Prof.dr.sc. Mario Osvin Pavčević Integralne i diskretne transformacije s Prof.dr.sc. Mervan Pašić teorijom valića Jednadžbe matematičke fizike Prof.dr.sc. Luka Korkut Kombinatorički algoritmi Prof.dr.sc. Mario Osvin Pavčević Konačna matematika Prof.dr.sc. Vladimir Ćepulić Linearna algebra i primjene Prof.dr.sc. Darko Žubrinić Matematičke metode u teoriji upravljanja Prof.dr.sc. Davor Butković Odabrana poglavlja matematičke analize Prof.dr.sc. Neven Elezović Osnove teorije strategijskih igara Prof.dr.sc. Ljubo Marangunić Teorija čekanja i posluživanja Prof.dr.sc. Ilko Brnetić 3.5. Svi preporučeni kolegiji tematski povezani s područjima istraživanja u polju Elektrotehnika Automatika svi preporučeni kolegiji Aktivne antene Algoritmi u bioinformatici Algoritmi za ugrađene računalne sustave Analiza dinamičkih scena Analiza i sinteza sustava u stvarnom vremenu Analiza primjenom računala u elektromagnetskoj teoriji Analiza visokonaponskih mreža Automatizirana ispitivanja električnih strojeva Baze podataka Biomehanički i neurofiziološki mehanizmi Biometrijski sigurnosni sustavi 1

20 Biomedicinski učinci elektromagnetskih polja Biomonitoring sustavi Detektori i elektronička instrumentacija u fizici čestica Diferencijalne jedandžbe i dinamički sustavi Digitalna analiza slike Digitalne simulacije u stvarnom vremenu Digitalni mjerni uređaji i mjerni sustavi Digitalni slijedni sustavi Dijagnostika u održavanju elektroenergetskih postrojenja Dinamika izmjeničnih strojeva Dinamika pogona elektrana Električki filtri odabrana poglavlja Električno mjerenje neelktričnih veličina Elektromotorni pogoni posebne namjene Elektronički uređaji za dobivanje medicinskih slika Fizika lasera i elektro-optika Grafovi i mreže Industrijska postrojenja Instrumentacija u zaštiti okoliša Integralne i diskretne transformacije s teorijom valića Inteligentni proizvodni sustavi Inteligentni sustavi u elektroenergetici Inteligentni sustavi u industrijskim postrojenjima Kombinatorički algoritmi Komunikacije u virtualnim okruženjima Komunikacije za multimedijske usluge Konačna matematika Kvaliteta opskrbe električnom energijom Kvaliteta slike u digitalnim videokomunikacijama Linearna algebra i primjene Matematičke metode u teoriji upravljanja Matematičko modeliranje elektroenergetskih sustava Međunarodna mjeriteljska sljedivost Metode adaptivnog upravljanja s referentnim modelom Mikroelektronika računarskih i komunikacijskih sustava Mikroračunala Mjeriteljstvo i precizna mjerenja Mjerna pojačala Modelsko prediktivno i optimalno upravljanje Mreže inteligentnih osjetila Nadzemni vodovi i kabeli Nadzor kakvoće i mjeriteljstvo Nelinearni sustavi Nelinearni sustavi upravljanja Novi izvori energije Numerički proračuni elektromagnetske kompatibilnosti Oblikovanje sustava na čipu Odabrana područja iz organizacije obrade podataka Odabrana poglavlja adaptivnog i robusnog upravljanja Odabrana poglavlja automatizacije procesa Odabrana poglavlja digitalne obrade slike Odabrana poglavlja kvantne fizike Odabrana poglavlja matematičke analize Operacijska istraživanja Optičke svjetlovodne komunikacije i senzori Osnove teorije strategijskih igara Otkrivanje znanja u skupovima podataka Ovjera programske opreme laboratorija Petrijeve mreže i distribuirani sustavi Pogon elektroenergetskog sustava Poremećaji i zaštita sinkronih strojeva Postupci raspoređivanja Predstavljanje znanja u informacijskim sustavima Pretraživanje multimedijskih sadržaja Prevođenje programskih jezika u raspodijeljenim sustavima Primijenjene tehnike estimacije Primjena numeričkih postupaka 17

21 Primjena obradbe signala Primjena računala u humanitarnom razminiranju Procesi u računalnim sustavima Programirljivi logički sustavi Projektiranje mikroelektroničkih sklopova Projektiranje multivarijabilnih sustava upravljanja Projektiranje podržano računalom Projektiranje radiofrekvencijskih sustava Proračun elektroenergetskih mreža Računarski i robotski vid Raspodijeljeni računalni sustavi Raspoloživost elektroenergetskih podsustava Regulacija u energetici Relejna zaštita Satelitski komunikacijski sustavi Sinergistička integracija u mehatroničkim sustavima Sklopovlje i arhitektura procesora za obradbu signala Slijepo razdvajanje signala i analiza nezavisnih komponenata Statističke metode za dubinsku obradu podataka Sustavi energetske elektronike Sustavi upravljanja elektromotornim pogonima Sustavi za mjerenje neelektričkih veličina Suvremene metode projektiranja u elektrostrojarstvu Širokopojasne mreže za distribucija televizijskog signala Teorija bežičnih komunikacijskih sustava Teorija signala Ujednačavanje signala u radioprijenosu Ultrazvučni sustavi Upravljanje autonomnim sustavima Upravljanje robotiziranim postrojenjima Upravljanje sustavima s diskretnim događajima Vjerojatnosna procjena tehnološkog rizika Električna mjerna tehnika svi preporučeni kolegiji Aktivne antene Akustičko projektiranje Algoritmi za ugrađene računalne sustave Analiza primjenom računala u elektromagnetskoj teoriji AAudiokomunikacije Biomedicinski učinci elektromagnetskih polja Buka i vibracije Detektori i elektronička instrumentacija u fizici čestica Diferencijalne jedandžbe i dinamički sustavi Digitalna analiza slike Digitalni mjerni uređaji i mjerni sustavi Električki filtri - odabrana poglavlja Električno mjerenje neelktričnih veličina Elektroakustička mjerenja Elektromagnetsko onečišćenje Elektronički uređaji za dobivanje medicinskih slika Fizika impulsnih plazmi s primjenama Fizika lasera i elektro-optika Grafovi i mreže Instrumentacija u zaštiti okoliša Integralne i diskretne transformacije s teorijom valića Međunarodna mjeriteljska sljedivost Mjerenja u elektroenergetskim mrežama Mjeriteljstvo i precizna mjerenja Mjerna pojačala Nadzor kakvoće i mjeriteljstvo Navigacijski sustavi Nelinearni sustavi Numerički proračuni elektromagnetske kompatibilnosti 18

22 Oblikovanje sustava na čipu Odabrana poglavlja digitalne obrade slike Odabrana poglavlja kvantne fizike Odabrana poglavlja matematičke analize Ovjera programske opreme laboratorija Prijemna tehnika u digitalnom prijenosu Primijenjene tehnike estimacije Primjena numeričkih postupaka Primjena obradbe signala Programirljivi logički sustavi Projektiranje podržano računalom Sklopovlje i arhitektura procesora za obradbu signala Suprovodljivost - fizikalne osnove i primjene Sustavi za mjerenje neelektričkih veličina Tehnologija akustičkog prostora Ujednačavanje signala u radioprijenosu Ultrazvučni sustavi Elektroenergetika svi preporučeni kolegiji Algoritmi za ugrađene računalne sustave Analiza primjenom računala u elektromagnetskoj teoriji Analiza rizika Analiza visokonaponskih mreža Automatizirana ispitivanja električnih strojeva Baze podataka Biomedicinski učinci elektromagnetskih polja Diferencijalne jednadžbe i dinamički sustavi Digitalni slijedni sustavi Dijagnostika u održavanju elektroenergetskih postrojenja Dinamika izmjeničnih strojeva Dinamika pogona elektrana Električne željeznice Električni filtri u elektroenergetskom sustavu Električno mjerenje neelektričnih veličina Elektromagnetsko onečišćenje Elektromotorni pogoni posebne namjene Elektronički uređaji za dobivanje medicinskih slika Geoinformacijski sustavi Grafovi i mreže Industrijska postrojenja Instrumentacija u zaštiti okoliša Integralne i diskretne transformacije s teorijom valića Inteligentni proizvodni sustavi Inteligentni sustavi u elektroenergetici Inteligentni sustavi u industrijskim postrojenjima Jednadžbe matematičke fizike Kvaliteta opskrbe električnom energijom Linearna algebra i primjene Matematičke metode u teoriji upravljanja Matematičko modeliranje elektroenergetskih sustava Međunarodna mjeriteljska sljedivost Mjerenja u elektroenergetskim mrežama Modeliranje odnosa na tržištu električne energije Modelsko prediktivno i optimalno upravljanje Nadzemni vodovi i kabeli Nadzor kakvoće i mjeriteljstvo Napredni nuklearni reaktorski sustavi za održivi razvoj Nelinearni sustavi Nelinearni sustavi upravljanja Novi izvori energije Numerički proračuni elektromagnetske kompatibilnosti Odabrana područja iz organizacije obrade podataka Odabrana poglavlja adaptivnog i robusnog upravljanja Odabrana poglavlja automatizacije procesa 19

23 Odabrana poglavlja fizike poluvodiča Odabrana poglavlja kvantne fizike Odabrana poglavlja nuklearne fizike i tehnike Operacijska istraživanja Optičke svjetlovodne komunikacije i senzori Optimizacijski postupci u elektroenergetskim mrežama Osnove teorije strategijskih igara Otkrivanje znanja u skupovima podataka Ovjera programske opreme laboratorija Planiranje distribucijskih sustava Planiranje proizvodnih postrojenja električne energije u uvjetima nesigurnosti Pogon elektroenergetskog sustava Poremećaji i zaštita sinkronih strojeva Postupci vizualizacije Predstavljanje znanja u informacijskim sustavima Prenaponi u mrežama Prevođenje programskih jezika u raspodijeljenim sustavima Primjena numeričkih postupaka Primjena obradbe signala Procesi u računalnim sustavima Programirljivi logički sustavi Projektiranje multivarijabilnih sustava upravljanja Projektiranje podržano računalom Proračun elektroenergetskih mreža Raspodijeljeni računalni sustavi Raspoloživost elektroenergetskih podsustava Regulacija u energetici Relejna zaštita Sigurnosne analize nuklearnih elektrana Sinergistička integracija u mehatroničkim sustavima Sklopovlje i arhitektura procesora za obradbu signala Složeni modulacijski postupci Statističke metode za dubinsku obradu podataka Supravodljivost - fizikalne osnove i primjene Sustavi energetske elektronike Sustavi upravljanja elektromotornim pogonima Suvremene metode projektiranja u elektrostrojarstvu Teorija bežičnih komunikacijskih sustava Teorija nuklearnog reaktora Teorija signala Teorija sklopnih aparata Transformatori Ultrazvučni sustavi Upravljanje sustavima s diskretnim događajima Utjecaj elektroenergetskog sustava na okoliš Vjerojatnosna procjena tehnološkog rizika Elektronika svi preporučeni kolegiji Aktivne antene Algoritmi u bioinformatici Algoritmi za ugrađene računalne sustave Analiza dinamičkih scena Analiza primjenom računala u elektromagnetskoj teoriji Baze podataka Biomehanički i neurofiziološki mehanizmi Biometrijski sigurnosni sustavi Biomedicinski učinci elektromagnetskih polja Biomonitoring sustavi Detektori i elektronička instrumentacija u fizici čestica Digitalna analiza slike Digitalne simulacije u stvarnom vremenu Digitalni slijedni sustavi Diskretni matematički modeli Eksperimentalne tehnike nano- i znanosti o materijalima 20