Sveučilišni diplomski studij MEDIJI

Transcription

1 Sveučilišni diplomski studij MEDIJI Ovjera Pročelnika Ovjera Rektorice Potpis: Potpis: Datum: Datum: Stranica 1 od 85

2 I. godina studija Zimski semestar (I. sem.) Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS 1. dr. sc. Natalia Stagl Škaro, docent doc. dr. sc. Marijana Musladin, docent dr. sc. Irena Ipšić, docent OBVEZNI KOLEGIJ Uvod u znanstvenoistraživački rad dr. sc. Đorđe Obradović, docent Medijska kultura dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, docent Francesca Vlašić, mag., str. sur. Vizualna komunikacija dr. sc. Helena Brautović, prof., v. pred. Engleski jezik IZBORNI KOLEGIJ dr. sc. Đorđe Obradović, docent Lucija Komaić., mag. str. sur. Agencijsko novinarstvo dr. sc. Natalia Stagl Škaro, docent Književnost i popularna kultura dr. sc. Davor Ljubimir, docent Postmoderno društvo dr. sc. Davor Ljubimir, docent Nataša Ban Palunčić, mag., str. sur. Socijalna psihologija dr. sc. Irena Sever, docent Filmska umjetnost Stranica 2 od 85

3 DIPLOMSKI STUDIJ MEDIJI I. godina studija Ljetni semestar (II. sem.) Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS OBVEZNI KOLEGIJ 1. dr. sc. Đorđe Obradović, docent Komunikološki aspekti medija dr. sc. Natalia Stagl Škaro, docent Ivana Medo Bogdanović, mag., str. sur. Kulturologija dr. sc. Mato Brautović, izv. prof. Ivica Miloslavić, mag. str. sur. Online produkcija dr. sc. Marijana Musladin, docent Nacionalna i međunarodna sigurnost 5. dr. sc. Helena Brautović, prof., v. pred. Engleski jezik IZBORNI KOLEGIJ 6. dr. sc. Mato Brautović, izv. prof. Konvergencija medija dr. sc. Katja Bakija, docent Intermedijalnost književnih tekstova dr. sc. Blanka Jergović, izv. prof. Mediji i znanost dr. sc. Inoslav Bešker, red. prof. Religijska kultura Šime Zupčić, prof., str. sur Stranica 3 od 85

4 II. godina studija Zimski semestar (III. sem.) Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS 1. dr. sc. Pero Maldini, red. prof. mr. sc. Marko Potrebica, str. sur. OBVEZNI KOLEGIJ Suvremeni politički procesi dr. sc. Blanka Jergović, izv. prof. Javni mediji dr. sc. Mato Brautović, izv. prof. Teorija novih medija dr. sc. Helena Brautović, prof., v. pred. Engleski jezik IZBORNI KOLEGIJ 5. dr. sc. Đorđe Obradović, docent Etika novih medija dr. sc. Natalia Stagl Škaro, docent Romana John, mag. asistent Kulturni identitet dr. sc. Katja Bakija, docent Dubrovačka književnost dr. sc. Marijana Musladin, docent Integracijski procesi dr. sc. Ivan Tanta, izv. prof. Radionica: Glasnogovorništvo Šime Zupčić, prof., str. sur Stranica 4 od 85

5 Ljetni semestar (IV. sem.) Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS OBVEZNI KOLEGIJ 1. Izrada diplomskog rada Stranica 5 od 85

6 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u znanstveno istraživački rad Semestar I. DS Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc.dr.sc. Natalia Stagl Škaro, doc.dr.sc. Marijana Musladin Zgrada, kabinet Kampus, kabinet 156, kabinet 168 Telefon natalia@unidu.hr, marijana.musladin@unidu.hr Suradnik dr.sc. Irena Ipšić Zgrada, kabinet Kampus Telefon irena.ipsic@unidu.hr OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Povijesni razvoj i određenje pojma znanosti. Znanstveno istraživanje i djelatnost (pojam znanstvenog istraživanja; temeljna istraživanja; primjenjena istraživanja; stručna istraživanja). Znanstvena i stručna djela (monografije, doktorska disertacija, diplomski zanstveni rad, znanstveni članci, znanstvene studije; znanstvenostručna djela - udžbenici, enciklopedije, leksikoni, praktikumi, rječnici, zbornici radova, bibliografije, priručnici, ljetopisi, časopisi; stručni članak, stručni prikaz, elaborat, ekspertiza, stručni izvještaj, mišljenje, recenzija, referentne publikacije). Metodologija znanstvenog istraživanja (pojam metodologije znanstvenog istraživanja; klasifikacija metodologije znanstvenog istraživanja; pojam i klasifikacija znanstvenih metoda) Znanstvenoistraživačka etika (pojam etike u znanosti; etika u fazi prikupljanja i korištenja izvora; etika u fazi izrade nacrta istraživanja; etika u pristupanju ispitanicima; etika u fazi prikupljanja podataka; etika u fazi obrade, analize i interpretacije rezultata). Metode znanstvenog istraživanja (induktivna metoda, deduktivna metoda, metoda analize, sinteze, generalizacije, dokazivanja, opovrgavanja, klasifikacije, deskripcije, kompilacije, uzoraka, statistička metoda, delfi metoda). Faze istraživačkog rada i pisanje znanstvenog teksta (izbor teme i izrada plana istraživanja, prikupljanje i analiziranje literature, pretraživanje izvora i baza podataka, struktura rada, bilješke i citiranje, tehnička obrada teksta i objavljivanje rada). Oblici znanstvenog istraživanja i publiciranja. Teorijski pristup metodologijama koje se koriste pri istraživanju u informacijskim znanostima Metode istraživanja medijskih publika (intervju, fokus grupe, etnografski pristup istraživanju medijskih publika, anketna istraživanja, eksperiment, novi mediji i istraživanje publika). Primjeri i praktična primjena metoda koje se koriste pri istraživanjima u području informacijskih znanosti Stranica 6 od 85

7 Ishodi učenja kolegija Studenti će ovladati osnovnim načelima i metodologijom istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima (informacijskim znanostima). Studenti će biti u mogućnosti: - definirati znanstveno istraživački proces i faze znanstveno istraživačkog procesa - razvijati znanja o istraživačkim metodama, prikupljanju informacija, sređivanju i obradi podataka - razvijati znanja o tehnikama i metodama znanstvenog rada - primijeniti znanja i iskustva metodologije u znanstvenom i stručnom radu - primijeniti stečena znanja tijekom pisanja eseja, seminarskih radova, završnoga rada/diplomskog rada - razvijati svijest o važnosti etičke odgovornosti u znanstveno istraživačkom radu NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) x Predavanja x Konzultacije x Seminari i radionice Laboratorij x Vježbe x Terenska nastava x Samostalni zadaci x Mentorski rad x Multimedija i Internet x Provjere znanja x Obrazovanje na daljinu x Usmeni Pismeni x Kolokvij NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Zelenika, R. (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela.. Rijeka: Ekonomski Fakultet (odabrana poglavlja) 2. Vujević, Miroslav (2006.): Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Zagreb, Školska knjiga d.d (odabrana poglavlja) 3. Vesna Lamza-Posavec (2015): Mjerenje javnosti - Metodologijski i analitički pristupi istraživanju javnog mnijenja, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb (odabrana poglavlja) 4. Vesna Lamza-Posavec (1995): Javno mnijenje: Teorije i istraživanje, Alineja, Zagreb (odabrana poglavlja) 5. Izborna literatura 1. Eco, U. (1980): Kako se piše diplomska radnja, Zagreb. Pitanja, 5/6. 2. Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i Stranica 7 od 85

8 Red. br. 1. humanističkim znanostima. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet - Jastrebarsko: Slap Milas, G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Slap, POPIS TEMA NAZIV TEME Uvod u kolegij, bilješke - zapisnik, literatura Broj sati P V S Povijesni razvoj i određenje pojma znanosti Znanstveno istraživanje i djelatnost Znanstvena i stručna djela Metodologija znanstvenog istraživanja Znanstvenoistraživačka etika Metode znanstvenog istraživanja Kolokvij Faze istraživačkog rada i pisanje znanstvenog teksta Oblici znanstvenog istraživanja i publiciranja Teorijski pristup metodologijama koje se koriste pri istraživanju u informacijskim znanostima Metode istraživanja medijskih publika Praktična primjena metoda koje se koriste pri istraživanjima u području informacijskih znanosti Prezentacija rezultata znanstvenog rada Kolokvij 3 1 UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Studenti će tijekom vježbi napisali sinopsis diplomskog rada Stranica 8 od 85

9 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Medijska kultura Semestar I, DS Mediji Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Đorđe Obradović Zgrada, kabinet Sveučilišni Kampus, Branitelja Dubrovnika 41, kabinet 120 Telefon dorde@unidu.hr Suradnik Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Odnos kulture i medijske kulture. Pojam i sastavnice medijske kulture (studije kulture, kritička medijska pedagogija, mediji i kulturni aktivizam, mediji i politika kulture). Odgoj za medije, utjecaj suvremenih tehnologija na masovno komuniciranje i shodno tomu potrebu poznavanja medijske kulture ne samo za profesionalne komunikatore, nego i za primatelje poruka koji kad žele mogu postati i njihovim pošiljateljima. Etički prijepori i medijska odgovornost kao temelj demokratske medijske kulture. Mediji i multikulturalnost (komunikacijske kulture u tranziciji, žrtve u medijima i žrtve medija, program kompetentnosti i nužnost novih gledišta). Budućnost znanosti o komuniciranju, medijske pismenosti i obrazovanja. Ishodi učenja kolegija Studenti će steći razinu medijske kulture za odgovorno i etično komuniciranje posredstvom medija i bit će osposobljeni za analiziranje razine medijske kulture u tiskanim, elektroničkim i interaktivnim medijima. Također, znat će analizirati utjecaj medija na društvene procese. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vježbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet Provjere znanja Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: Vježba analize sadržaja POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Stranica 9 od 85

10 Obvezna literatura 1. Obradović, Đorđe: Nemedijsko zasnivanje medijske kulture, Kultura komuniciranja 1, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2011., Obradović, Đorđe: Korijeni suvremene kulture javnog govora u Ciceronovim sintezama, Medijski dijalozi 10, Elit, Podgorica, 2011., Obradović, Đorđe: Medijski prikaz zbilje, Medianali 2, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2007., Campbell, Richard et al., 2005.: Media and Culture, St. Martin's Press, New York Izborna literatura Vujević, Miroslav, 2002.: Politička i medijska kultura u Hrvatskoj, Školska knjiga, 1. Zagreb Đorđe Obradović, Tina Barbarić, Ana-Marija Dedić: Stereotipno trojstvo, Kultura 2. komuniciranja 2, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bauer, Thomas A., 2007.: Mediji za otvoreno društo, ICEJ, Zagreb 4. Bertrand, Claude-Jean, 2007.: Deontologija medija, ICEJ, Zagreb Košir, Manca, Zgrabljić, Nada, Ranfl, Rajko: Život s medijima, Doron, Zagreb, POPIS TEMA Red. br. NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Odnos kulture i medijske kulture Pojam i sastavnice medijske kulture Mediji i politika kulture Medijski prikaz zbilje Odgoj za medije Utjecaj suvremenih tehnologija na masovno komuniciranje Etički prijepori i medijska odgovornost Mediji i multikulturalnost Medijska kultura u društvima u tranziciji Žrtve u medijima i žrtve medija Mediji i stereotipi Mediji i ideologije Mediji za otvoreno društvo Nemedijsko zasnivanje medijske kulture Budućnost medijske kulture, medijske pismenosti i medijskog obrazovanja Stranica 10 od 85

11 UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 11 od 85

12 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Vizualna komunikacija Semestar I. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica Zgrada, kabinet Kampus, 58 Telefon sanja.vrbica@unidu.hr Suradnik Francesca Vlašić Zgrada, kabinet - Telefon francesca.vlasic@dubrovnik-festival.hr OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Tijekom semestra studenti se upoznavaju s povijesnim razvojem i različitim oblicima vizualnih komunikacija i njihovih elemenata, od predhistorijskih prvih tragova, Mezopotamije, egipatske umjetnosti. Potom grčke i rimske umjetnosti, srednjovjekovnih doprinosa, renesanse i baroka do modernog i suvremenog doba, razmatranih kroz likovne umjetnosti, arhitekturu, grafički dizajn, film i video. Ishodi učenja kolegija Studenti će nakon odslušanih predavanja i proučene literature poznavati termine iz oblasti vizualne komunikacije, osnovnih elemenata likovnih umjetnosti, vizualnog jezika i stilova u umjetnosti. Također će lakše determinirati vizualne kodove u svom okruženju, različitim medijima te vidovima umjetnosti, a kroz seminare će demonstrirati prepoznavanje vizualnih elemenata i formulirati stečeno znanje. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vježbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet Provjere znanja Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Stranica 12 od 85

13 Obvezna literatura 1. A. Karaman, Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, Izborna literatura Vizualni studiji, umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata, ur. Krešimir Purgar, Red. br. CVS, Zagreb, A. Karaman, Osnovni elementi, oblici i vrste likovnoga govora, Školska Knjiga, Zagreb, POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Pretpovijesna razbolja, prvi crteži i skulpture Mezopotamijske civilizacije Egipatska umjetnost, vizualni kodovi Grčka umjetnost Umjetnost Rima Srednji vijek Renesansa Barok i rokoko Klasicizam i romantizam Realizam, karikature Impresionizam, teorije boja Postimpresionizam, plakati, grafički dizajn Secesijska umjetnost i grafički dizajn Avangardni pravci prve polovine 20. st. i art déco Umjetnički pravci 2. polovine 20. st., novi mediji 2 1 UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 13 od 85

14 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik (Mediji) Semestar zimski Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija dr.sc.helena Brautović Zgrada, kabinet Ćira Carića., A32 Telefon helena.brautovic@unidu.hr Suradnik Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Magazines (covers, contents, photo shoot, true-life story) Television (pre-production, filming schedule, filming on location, editing, TV documentary) Grammar (indirect speech, prepositions) Vocabulary Business (shares, stocks, bull markets, trading, market movements) Unemployment and Welfare (ways of working, benefits, headhunters, discrimination at work, sack, redundancy) Ishodi učenja kolegija Obradom odabranih tema studenti će poboljšati komunikacijske i jezične vještine u ključnim medijskim područjima. Studenti stječu sposobnost usmenog prezentiranja, jasnog i preciznog izražavanja u okviru zadanih tema te istraživanje i argumentirano izlaganje novih tema. U ovom smislu potiče se samostalno istraživanje te PPT prezentacija što potiče i razvija sposobnost kritičkog razmišljanja ali i vještine izlaganja i diskutiranja na odeđenu temu. x Predavanja Seminari i radionice x Vježbe x Samostalni zadaci x Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) x Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad x Provjere znanja NAČIN POLAGANJA ISPITA x Usmeni Ostalo: Stranica 14 od 85

15 x Pismeni x Kolokvij POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Collins Cobuild (1995) Key Words in the Media:Harper Collins (odabrana poglavlja) 2. Nick Ceramella and Elisabeth Lee (2008) Cambridge English for the Media, Cambridge: CUP (odabrana poglavlja) Izborna literatura gramatika engleskoga jezika po izboru studenata englesko-engleski rječnik po izboru studenata autentični jezični materijali i tekstovi Red. br. POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. The Media, types of media, programmes and people, News programmes, the sound-bite and the photo-opportunity The TV diet, the ratings battle, zapping, tv violence, multimedia and virtual reality, the press Ladies and gentlemen of the press, gossip and the glitterati, suing for libel, gagging the press, political correctness Politics, the campaign trail, thee campaign platform, whistlestop tours and spin doctors, seeking nomination, the sleaze factor, dirty tricks, polls and pollsters, trailing or riding high Casting your ballot, getting elected, knocked out in the first round, electoral fraud, election results throwing the incumbents out, absolute majorities and hung parliaments, rainbow coalitions and political horse-trading Stranica 15 od 85

16 7. Honeymoons, lame ducks and political wilderness, grassroots support and votes of confidence, undemocratic regimes, toppling governments, unrest, rioting and looting, repressive measures Kolokvij The business pages, headlines, shares and the stock market, bull markets and bear markets, trading on the stock exchange, market movements Market movements 2, record highs and record lows, boom, recession and depression, people in business Corporate conflict, scandal and wrongdoing, the bottom line, sick companies, going bust Work, unemployment, welfare, ways of working, benefits and headhunters, discrimination at work Getting the sack, redundancy, redundancy pay, jobless and on the dole, industrial action Strike paralysis, strike escalation, pickets, scabs and blacklegs Kolokvij UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 16 od 85

17 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Agencijsko novinarstvo Semestar I, DS Mediji Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Đorđe Obradović Zgrada, kabinet Sveučilišni Kampus, Branitelja Dubrovnika 41, kabinet 120 Telefon dorde@unidu.hr Suradnik Lucija Komaić, str. sur. Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Osnovna načela agencijskog izvješćivanja, sažeti pregled povijesti agencijskog novinarstva i najznačajnijih svjetskih i hrvatskih novinskih agencija. Pisanje agencijskih vijesti, izvještaja, struktura i oblikovanje unaprijed pripremljenih priloga s naglaskom na pravilo embarga, struktura i oblikovanje brze dokumentacije s osnovnim vrstama B priloga, pisanje odjeka, crtica, reakcija i analiza. Posebni rodovi agencijskog izvješćivanja: ciljane vijesti, bilješke, panorame, magazinski prilozi. Prilagodba agencijskih priloga različitim medijima. Praktični dio nastave sadrži vježbe pisanja i oblikovanja agencijskih priloga. Ishodi učenja kolegija Studenti će steći potrebna znanja o agencijskom novinarstvu i osposobit će se za rad u novinskim agencijama. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vježbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet Provjere znanja Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: medijske objave POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Fjodor Polojac: Novinske agencije i agencijsko novinarstvo, Plejada, Zagreb, Branko Hebrang: Informacijske (novinske) agencije, Jarbol, Zagreb, Izborna literatura Stranica 17 od 85

18 3. AFP interni prijevod priručnika za radne potrebe Hine, Zagreb Darrell Christian, Sally Jacobsen, David Minthorn: Associated Press Stylebook and Briefing on Media Law, Basic Books, POPIS TEMA Red. Broj sati NAZIV TEME br. P V S 1. Uvod u agencijsko novinarstvo Povijest, razvoj i uloga novinskih agencija Svjetske novinske agencije Hrvatske novinske agencije Načela agencijskog izvještavanja Pisanje agencijskih vijesti i izvještaja Pisanje agencijskih prikaza Pisanje agencijskih analiza Pisanje agencijskih portreta Embargo i dokumentacija Uloga i vrste B priloga Pisanje odjeka i reakcija Pisanje crtica, bilježaka i magazinskih priloga Fotografija i video u agencijskom novinarstvu Audio i mrežno agencijsko novinarstvo 1 2 UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 18 od 85

19 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Književnost i popularna kultura Semestar zimski Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Natalia Stagl Škaro Zgrada, kabinet Kampus, kabinet 156 Telefon natalia@unidu.hr Suradnik Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Kraj našeg jezika predstavlja i kraj našeg svijeta kaže Wittgenstein. Bolji uvid u strukturu i način funkcioniranja pisanih tekstova čini nas boljim čitaocima i time i boljim piscima. Kreativno čitanje tekstova predstavlja ne samo znanstvenu aktivnost nego i osobno otkriće. Težište predmeta nije na sadržaju nego na konstrukciji teksta. Istražuje se kako su tekstovi napravljeni i kako komuniciraju sa recipijentima. Istražuje se također zašto žene pišu drugačije od muškaraca i zašto često izaberu drugi žanrovi ili manju formu. Ishodi učenja kolegija Studenti će aktivnim sudjelovanjem u analizi i slobodnim izboru tekstova, pisanjem seminarskog rada po izboru, sudjelovanjem u nastavi i čitanjem literature biti poticani na kritičko razmišljanje o pisanom riječju. Uče se također razne metode tekstualne analize. Omogućuje se izgradnja mnogostrane obrazovanosti unutar buduće profesije te osposobljenosti za samostalan spisateljski i kritičarski rad. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) x Predavanja Seminari i radionice Vježbe x Konzultacije Laboratorij Terenska nastava x Samostalni zadaci x Mentorski rad x Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu x Provjere znanja x Usmeni Pismeni Kolokvij NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Izborna literatura Stranica 19 od 85

20 6. Ian Mc Ewan: Na plaži Chesil Lev Tolstoj: Priče Charles Dickens: Božićna priča Anton Čehov: Ujak Vanja/ Otok sahalin/ Dama sa psetancetom Vladimir Nabokov: Pjesme Ivo Andrić: Pripovjetke Faruk Šehić: Hit Depo Bram Stoker: Dracula Mary Shelly: Frankenstein Spisak će se izmijeniti ovisno o interesu studenata Red. br POPIS TEMA NAZIV TEME Uvod: zašto dobri čitaoci postanu bolji pisci. Konstrukcija tekstova. Analiza tekstova. Razne metode analize tekstova: Književni utjecaj, filologija/ eksegesis, teorija recepcija, traženje moralne/ političke poruke, formalizam, biografizam, psihoanalitička interpretacija. Razne metode analize tekstova: strukturalizam, Tartu škola, komparatizam, post strukturalizam, semiotika, feministička interpretacija, teorija književnog diskursa, post modernizam 19. Popularna kultura popularna književnost Književnost i film Standardna struktura teksta. Početci, materijal priča, likovi, imena, svršetci, Tema, sižee, sadržaj, priča kolokvij. Suvremena poezija Tekstovi između žurnalistike i beletristike. (Šehić, Jergović, Huxley, Dickens ) 2 Broj sati P V S Analiza izabranog teksta. Analiza izabranog teksta. Analiza izabranog teksta. Analiza izabranog teksta. Analiza izabranog teksta. 2. kolokvij. Analiza izabranog teksta Stranica 20 od 85

21 30. Prezentacija seminarskih radova. Završna diskusija. 2 UKUPNO SATI 30 OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 21 od 85

22 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija POSTMODERNO DRUŠTVO Semestar Zimski Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija Doc. dr. Davor Ljubimir Zgrada, kabinet Kampus Telefon davor.ljubimir@unidu.hr Suradnik Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Tradicionalno, moderno i postmoderno društvo Dvojben uspjeh individualizma: izazovi izborene slobode Konzumerizam kao svjetonazor: tržišno dirigiran život Postmodernost kao kompleksan fenomen: sociopsihološki aspekti u njihovoj međuovisnosti Ishodi učenja kolegija Sposobnost vrednovanja visokospecijaliziranih znanja u području suvremena društvenosti, od kojih su neka na granicama poznatog, a koja mogu biti temelj za originalno razmišljanje i znanstveno istraživanje. - Razvijanje kreativnog mišljenja u rješavanju novih i složenih problema i u interdisciplinarnom povezivanju znanja u nepredvidivim uvjetima. - Upravljanje složenom komunikacijom, interakcijama s drugima te procesom suradnje u različitim društvenim skupinama u nepredvidivim socijalnim situacijama. - Sposobnost vođenja razvojnih aktivnosti u nepredvidivim uvjetima te donošenja odluka u Stranica 22 od 85

23 uvjetima nesigurnosti. - Preuzimanje osobne i timske odgovornosti za strateško odlučivanje i uspješno provođenje i izvršenje zadataka u nepredvidivim uvjetima te društvene i etičke odgovornosti tijekom izvršenja zadataka i posljedica rezultata tih zadataka. x Predavanja Seminari i radionice Vježbe x Samostalni zadaci x Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu x Usmeni x Pismeni Kolokvij Obvezna literatura NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) x Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad x Provjere znanja NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA 1. G. Vattimo, Transparentno društvo, Zagreb (izabrana poglavlja) 2. P. Bruckner, Napast nedužnosti, Zagreb (izabrana poglavlja) 3. G. Ritzer, McDonaldizacija društva, Zagreb Z. Bauman: Tekuća modernost, Zagreb K.P. Liessmann, Teorija neobrazovanosti, Zagreb Izborna literatura 1. J. Barzun, Od osvita do dekadencije, 500 godina zapadne kulture (od do danas), Zagreb N.P. Gardels (ur.), Na kraju stoljeća, Zagreb P. Bruckner, Bijeda blagostanja, Zagreb A. de Botton, Statusna tjeskoba, Zagreb POPIS TEMA Stranica 23 od 85

24 Red. br NAZIV TEME Uvođenje u kolegij: način rada, literatura, evaluacija aktivnosti i znanja Što je postmoderno društvo? Što je postmoderno društvo? Gianni Vattimo, Transparentno društvo Svijet poslije Dokumentarni film: Nova sloboda Analiza filma i diskusija Individualizam nasuprot tradiciji i autoritetima; 1. pogl. Pascal Bruckner, Napast nedužnosti, 5. Proturječnosti individualističkog društva 2 6. Individualizam Novi odnosi među spolovima Pascal Bruckner, Napast nedužnosti, 5. pogl. 7. Geopolitički i gospodarski aspekti postmoderne 2 8. Kolokvij 1 Uvod u konzumerizam Konzumerizam: ponovno opčaravanje svijeta Medijska promocija konzumerizma Globalizacija konzumerizma Pascal Bruckner, Napast nedužnosti, pogl. 2 Pascal Bruckner, Napast nedužnosti, pogl. 2 George Ritzer, McDonaldizacija društva Konkretni aspekti i dimenzije konzumerizma George Ritzer, McDonaldizacija društva 2 Broj sati P V S Obrazovanje u postmodernom društvu K.P. Liessmann, Teorija neobrazovanosti Izazovi postmodernom obrazovanju Barbarić (ur.), Čemu obrazovanje Kolokvij 2 Mediji i znanost u postmodernom društvu Stranica 24 od 85

25 UKUPNO SATI 30 OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 25 od 85

26 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija SOCIJALNA PSIHOLOGIJA Semestar Prvi (zimski) Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni kolegij Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Davor Ljubimir Zgrada, kabinet Sveučilišni kampus 170 Telefon davor.ljubimir@unidu.hr Suradnik Nataša Ban Palunčić mag.soc. Zgrada, kabinet Sveučilišni kampus 172 Telefon natasabanpaluncic@gmail.com OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Kolegij pruža studentima uvid u osnove socijalne psihologije znanstvene discipline koja pokušava razumjeti prirodu i uzroke individualnog ponašanja i mišljenja u socijalnim situacijama. Socijalna psihologija pretpostavlja da su čovjekove kognicije: njegovi misaoni, spoznajni procesi, afektivna stanja: doživljaji i emocije te ponašanje, povezani s njegovom socijalnom okolinom (Aronson, 1995). Ponašanje ljudi ima svoje specifičnosti i uzroke, poznavanjem specifičnosti i uzroka pomaže da bolje upoznamo i razumijemo sebe, druge, naše ponašanje te cijelokupnu socijalnu okolinu. Ishodi učenja kolegija Nakon ovog kolegija studenti će znati odrediti područje istraživanja i doprinos spoznaja iz socijalne psihologije u odnosu na sociologiju i druge društvene znanosti. Uočit će važnost razumijevanja subjektivnog tumačenja socijalne okoline i njegovog djelovanja na ponašanje. Studenti će ovladati temeljnim znanjem o univerzalnim psihološkim procesima, neophodnim za razumijevanje društvenog ponašanja pojedinaca i grupa. Uočit će značaj socijalnog utjecaja na čovjekovo kognitivno funkcioniranje, emocionalno doživljavanje i ponašanje. Razumjet će djelovanje grupe na pojedinca, kao i značajke unutargrupnih i međugrupnih odnosa i procesa. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) X Predavanja X Seminari i radionice X Vježbe X Konzultacije Laboratorij X Terenska nastava X Samostalni zadaci Mentorski rad X Multimedija i Internet X Provjere znanja Obrazovanje na daljinu NAČIN POLAGANJA ISPITA Stranica 26 od 85

27 X Usmeni Ostalo: Dva kolokvija u semestru X Pismeni X Kolokvij POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Mate, Zagreb. 2. Pennington, D.C.(1997). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko Izborna literatura 1. Nowak, Andrej and Vallacher R. Robin: Dynamical Social Psychology, The Guilford Press, London, Schneider, J. David: The psychology of stereotyping, The Guilford Press, London, Pardes, Illana: Countertraditions in the Bible A Feminist Approach, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, Fromm: Anatomija ljudske destruktivnosti, Dogma o Kristu 5. Brown, R. (2006). Grupni procesi: dinamika unutar i između grupa. Naklada Slap, Jastrebarsko.Massachusetts, POPIS TEMA Red. Broj sati NAZIV TEME br. P V S 1. Uvod u socijalnu psihologiju Metodologija socijalne psihologije Predmet socijalne psihologije Teorijski pristupi u suvremenoj socijalnoj psihologiji Kultura i socijalna psihologija Akulturacija Interkulturalni odnosi u pluralnom društvu Socijalizacija Socijalna percepcija Socijalna percepcija atribucije Zaključivanje o uzrocima (socijalnog) ponašanja Grupe Stranica 27 od 85

28 13. Rad u grupi i vodstvo Grupe i socijalni utjecaj Socijalna kognicija 1 1 UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 28 od 85

29 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filmska umjetnost Semestar 1 Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Irena Sever Globan Zgrada, kabinet Telefon Irena.sever@unicath.hr Suradnik Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Studenti se upoznaju s filmskom umjetnošću kroz tematske jedinice koje raščlanjuju medij filma od njegovog postanka. Kroz temeljna izražajna sredstva filma bit će upoznati s načinom filmske produkcije i vidjeti kako izražajna sredstva filma utječu na umjetničke procese samog filma. U raspravi o rodovima i vrstama filma, studenti će biti upoznati s razlikom između raznih filmskih rodova, a u vrstama filmova studenti će dobiti uvid u različitost koju dijele razne forme umjetničkog djelovanja u filmskoj umjetnosti. Predmet se bavi pitanjem filmske estetike kao i najaktualnijim pitanjima filmske prakse, pri čemu se ne zanemaruje kako svjetska tako ni hrvatska filmska baština koju će se obraditi kroz najznačajnija povijesna razdoblja nijemog i zvučnog filma. Ishodi učenja kolegija 1. Definirati osnovne pojmove vezane uz filmski stil i jezik. 2. Izdvojiti glavne značajke filmskih teorija i filmskih stilskih smjerova. 3. Izdvojiti glavne značajke filmskih izražajnih sredstava. 4. Objasniti ulogu filmske industrije u razvoju društva i kulture. 5. Analizirati osnovne postavke filmskih pravaca kroz povijest filmske umjetnosti. 6. Izdvojiti glavne predstavnike glavnih filmskih struja u povijesti filma. 7. Interpretirati teorijske perspektive određenih stilskih pravaca u filmskoj umjetnosti. 8. Interpretirati osnovne teme koje se pojavljuju u značajnijim filmskim ostvarenjima. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) X Predavanja Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vježbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Stranica 29 od 85

30 Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu Usmeni X Pismeni Kolokvij Provjere znanja NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Peterlić, A. (2000). Osnove teorije filma. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2. Peterlić, A. (2010). Filmska čitanka. Zagreb: Hrvatski filmski savez. (odabrani dijelovi) 3. Peterlić, A. (2009). Povijest filma. Rano i klasično razdoblje. Zagreb: Hrvatski filmski savez. 4. Mikić, K. (2001). Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa. (odabrani dijelovi) 5. Tirard, L. (2011). Filmske lekcije. Zagreb: Meandar. (odabrani dijelovi) Izborna literatura 1. Gilić, N. (2010). Uvod u povijest hrvatskog igranog filma. Zagreb: Leykam. 2. Škrabalo, I. (2008). Hrvatska filmska povijest ukratko Zagreb: V.B.Z. 3. Turković, H. (2012). Teorija filma. Zagreb: Meandarmedia. 4. Gilić, N. (2007). Uvod u teoriju filmske priče. Zagreb: Školska knjiga. 5. Turković, H. (2004). Film, zabava, žanr, stil. Zagreb: Hrvatski filmski savez. POPIS TEMA Red. br. NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Uvod u povijest i teoriju filma Filmske vrste, rodovi i žanrovi Filmska izražajna sredstva: kadar, scena, sekvenca, kadarsekvenca Filmska izražajna sredstva: plan, rakurs, pokreti kamere Filmska izražajna sredstva: boja i osvjetljenje Filmska izražajna sredstva: zvuk i glazba Nijemi film Njemački ekspresionizam Klasični Hollywood Talijanski neorealizam Francuski "Novi val" Hrvatski film i jugoslavenska kinematografija Stranica 30 od 85

31 13. Majstor napetosti: Alfred Hitchcock i stvaranje suspensa kroz filmska izražajna sredstva Novi europski film: Dogma 95 i Lars von Trier Azijski film UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 31 od 85

32 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Komunikološki aspekti medija Semestar II, DS Mediji Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Đorđe Obradović Zgrada, kabinet Kampus, 120 Telefon dorde@unidu.hr Suradnik Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Cilj kolegija jest razumijevanje pojma masovnih medija u informacijsko-komunikacijskom kontekstu. Kao uvodni dio definirat će se osnovni komunikološki pojmovi i pružiti uvid u njihovo mjesto i funkciju u kontekstu masovnih medija. Slijedi upoznavanje s vrstama masovnih medija i njihovim glavnim obilježjima kao i s razvojem novih komunikacijskih informacijskih tehnologija, te njihovim utjecajem na javno komuniciranje. Pregled i analiza teorije javnog komuniciranja i masovnih medija imaju za cilj razumijevanje povijesnog razvoja i konceptualnog okvira teorije masovnih medija, uloge masovnih medija i medijski posredovanog sadržaja u društvu, kao i razumijevanje trendova unutar medijske industrije. Najviše pažnje bit će posvećeno analizi društvene funkcije masovnih medija u okviru koje će biti obuhvaćen pregled i analiza teorija o odnosu masovnih medija i društva, analiza medijske konstrukcije stvarnosti i djelovanja medijski posredovanog sadržaja na društvo, te analiza odnosa masovnih medija i drugih sektora društvenog života. Poseban naglasak stavit će se na mogućnost manipuliranja medijskim porukama, od studije slučaja Göbbelsove galaktike (galaktike manipulacija), preko medijskog zavođenja do raskrinkavanja umreženih igara manipuliranja. Proučit će se osnovne metode analize sadržaja i praktično vježbati holističku metodu analize sadržaja teksta i konteksta medijskih poruka. Ishodi učenja kolegija Studenti će poznavati osnovne elemente i zakonitosti stvaranja, razumijevanja i analize medijskih poruka te nužnih i nenamjernih i namjernih izobličenja njihova stvarnog značenja. Znat će prepoznati manipulaciju medijskim sadržajima i moći će oblikovati medijske poruke u skladu s osnovnim značajkama pojedinih medija i društvenog konteksta te za različite potrebe provoditi holističku - kvantitativnu i kvalitativnu analizu medijskih sadržaja i njihova konteksta. Studenti će se osposobiti i za samostalno analiziranje informacijsko-komunikacijskih aspekata medija holističkom metodom analize teksta i konteksta medijskih poruka Stranica 32 od 85

33 Studenti će moći prepoznavati i odupirati se medijskoj manipulaciji, te je dokazivati kvantitativno i kvalitativno. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: Vježba analize sadržaja POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. BIAGI, Shirley, Media Impact, An Introduction to Mass Media, Thomson Wadsworth, Belmont, Alić, Sead: Mediji od zavođenja do manipuliranja, AGM, Zagreb, Obradović, Đorđe: Diskriminacija autora prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske, Medijski dijalozi 9, Elit, Podgorica, 2011., Obradović, Đorđe: Neravnopravnost glokalnih medija, Medijski dijalozi 6, Elit, Podgorica, Peruško, Zrinjka (ur.), Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, Izborna literatura 1. Alić, Sead: McLuhan Najava filozofije medija, Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, Zagreb, Ljudska prava i sloboda govora, Medijski dijalozi 4, Elit Podgorica, 2009., Reaktivnost kao odlika međuodnosa znanosti i medija, poglavlje u knjizi Mediji i znanost, PressData, HRT-HR, Zagreb, 2011., Lynette Sheridan Burns: Razumjeti novinarstvo, Naklada Medijska istraživanja, Zagreb, Kurtić, Najil: Kod novinarstva, Media Plan Institut, Sarajevo, Red. br. POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Uvod u komunikološke aspekte medija Teorija javnog komuniciranja Teorija masovnih medija Medijski modeli Unidu medijski model višesmjerne asimetrične komunikacije 2 1 Kunczik, Mi Stranica 33 od 85

34 6. Neravnopravnost glokalnih medija Metode analize sadržaja Unidu holistička metoda analize sadržaja Analiza društvene funkcije masovnih medija Medijske konstrukcije stvarnosti Medijske manipulacije Utjecaj interaktivnosti na komunikološke aspekte medija Utjecaj nelinearnosti na komunikološke aspekte medija Igre društvenog komuniciranja Medijsko zavođenje kontekstom 2 1 UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 34 od 85

35 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturologija Semestar 2. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija Natalia Stagl Škaro Zgrada, kabinet Kampus, kabinet 156 Telefon natalia@unidu.hr Suradnik Ivana Medo Bogdanović, mag. Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Kulturologija se prezentira kao kao sinteza društvenih i humanističkih znanosti danas u sve većoj mjeri zamjenjuje tradicionalne predmete i načine razmišljanja u uskim granicama struke. Što je kultura a što je civilizacija sinonim ili antonim? Temeljna kulturološka pitanja su: zašto se kulture razvijaju na razne načine? Koji su uzroci i postoji li inkoherentna struktura koja je svim kulturama zajednička? Sastavnice kulture možemo poistovjetiti sa sastavnicama društva. U modernim zajednicama ne postoji jedno sveobuhvatno društvo nego nekoliko paralelnih društava. Svaki pojedinaca je pripadnik nekoliko društava i kultura (kultura generacija, kultura spolova, elitna kultura, popularna kultura...). Pri tome je važno da li smo unutra ili vani određenih krugova. Pojedinac i zajednica individualizam ili izjednačavanje? Koristimo li potrošnju kao načelo socijalne diferencijacije? Da li se rodimo kao žena ili muškarac ili društvo formira naš rod? Ishodi učenja kolegija Stječe se znanje o uzrocima suvremenih kulturnih i društvenih procesa. Studentima se omogućuje razumijevanje uzroka i posljedica podjela društava i konkretizacije zajednica. Diskutira se organizacija i konstrukcija društvenih i kulturnih identiteta. Ujedno se stječe novi pogled na društvene i humanističke znanosti. Studenti će pisanjem seminarskog rada po izboru, diskutiranjem, sudjelovanjem u nastavi i čitanjem literature biti poticani na kritičko razmišljanje o temi i stečenom znanju. U konačnici, omogućuje se izgradnja mnogostrane obrazovanosti unutar buduće profesije te osposobljenosti za samostalan rad Stranica 35 od 85

36 NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) x Predavanja Seminari i radionice x Konzultacije Laboratorij x Vježbe x Terenska nastava x Samostalni zadaci x Mentorski rad x Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu x Provjere znanja x Usmeni Pismeni x Kolokvij NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 6. Petković, Nikola: Identitet i granica: hibridnost i jezik, kultura i građanstvo 21.stoljeća, Jesenski &Turk, Zagreb, Duda, Dean, Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi, AGM, Zagreb, Izborna literatura Eduard Kale, Uvod u znanost o kulturi, Zagreb Todorova, Marija (1999): Imaginarni Balkan, XX vek, Beograd 9. Said, Edward Kultura i imperijalizam, Beogradski krug, Beograd, Chomsky, N., (2002), Mediji, propaganda i sistem, Tri-dva-jedan, Zagreb 11. POPIS TEMA Red. br. 31. NAZIV TEME Uvod. Što je kultura? Što je civilizacija? Kultura = civilizacija!?. Broj sati P V S Kultura značenje i funkcija Povijest kulturologije Kultura i hegemonija Kultura i društvo 2 1 Čovjek i kultura. Kulturna stvarnost. Simbol, riječ, govor, kulturni 36. uzorak, Kolokvij. Kulturni procesi Stranica 36 od 85

37 38. Kulturni oblici (svjetonazor, vrednote, institucije, statusi, pravila, znanje, razne kulture) Mitologija i kulturalizacija Promjene kulture (obogaćivanje, širenje, izbor, akulturacija, trajnost, razvoj) Kulturološke discipline Kulturološka pitanja Kulturološke metode Kolokvij. Kulturološki aspekti u komunikacijskim znanostima. Analiza sadržaja, analiza medija Prezentacije seminarskih radova. Završna diskusija. 2 1 UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 37 od 85

38 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Online produkcija Semestar 2 Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Mato Brautović Zgrada, kabinet Novi kampus, 125 Telefon mbraut@unidu.hr Suradnik Ivica Miloslavić, mag. medior.publ. Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Produkcija / preprodukcija, produkcija i postprodukcija; Timski rad; Planiranje; Sustavi za upravljanje sadržajem - Blogger.com; Infografike tekstualne i grafikoni; Infografike mape; Multimedijski specijali; Interakcija s korisnicima korisnički sadržaj, komentari i forumi; Interakcija s korisnicima ankete, chat, online baze podataka, društveni mediji i mreže; Izvještavanje o udarnim događajima; Druge platforme - Facebook; Twitter; Tableti... Facebook fan stranica; Virtualna realnost i 360 video; Specijalne teme i projekti; Ishodi učenja kolegija Nakon uspješnog savladavanja predmeta studeni će moći: Definirati i objasniti ključne faze multimedijalne produkcije Primjenjivati sustave za upravljanje sadržajem Ostvarivati interakciju s korisnicima Pripremati i objavljivati sadržaje za druge platforme Facebook, Twitter Kreirati interaktivni sadržaj NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vježbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet Provjere znanja Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: Praktični zadaci POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Brautović, Mato. Online novinarstvo. Školska knjiga, Stranica 38 od 85

39 2. Richard Koci Hernandez, Jeremy Rue. The Principles of Multimedia Journalism: Packaging Digital News. Routledge, Izborna literatura 1. Thornburg, Ryan M. Producing Online News: Digital Skills, Stronger Stories. CQ Press, Bull, Andy. Multimedia Journalism: A Practical Guide. Routledge, Jones, Janet; Salter, Lee. Digital Journalism. Sage, Grupa autora. Principles of Convergent Journalism. Oxford University Press,2010. Red. br. POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Produkcija / preprodukcija, produkcija i postprodukcija; Timski rad; Planiranje; Sustavi za upravljanje sadržajem - Blogger.com; Infografike tekstualne i grafikoni; Infografike mape; Multimedijski specijali; VR VR 2 1 Interakcija s korisnicima korisnički sadržaj, komentari i forumi; Interakcija s korisnicima ankete, chat, online baze podataka, društveni mediji i mreže; 10. Izvještavanje o udarnim događajima; Specijalne teme i projekti; Specijalne teme i projekti; Specijalne teme i projekti; Specijalne teme i projekti; Specijalne teme i projekti; 2 1 UKUPNO SATI OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Stranica 39 od 85

40 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija NACIONALNA I MEĐUNARODNA SIGURNOST Semestar II. DS Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc.dr.sc. Marijana Musladin Zgrada, kabinet Kampus, kabinet 168 Telefon 020/ marijana.musladin@unidu.hr Suradnik Zgrada, kabinet Telefon OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Uvod u kolegij (osnovne informacije o kolegiju; sadržaj kolegija; struktura kolegija; izvedba kolegija, nastavne metode, seminarski radovi, kolokviji i studentske obveze, literatura, konzultacije) Pojam, sadržaj i vrste sigurnosti (teorijski pristupi izučavanju sigurnosti, podjela sigurnosti prema posebnim obilježjima, globalna sigurnost) Nacionalna sigurnost (pojam, sustav nacionalne sigurnosti, politika nacionalne sigurnosti) Sustav nacionalne sigurnosti RH (sigurnosna politika RH, organizacija sustava nacionalne sigurnosti RH, komponente sustava nacionalne sigurnosti) Međunarodna sigurnost (pojam, institucije: UN - skupine sigurnosnih mehanizama; NATO - nastanak i transformacija, organizacijska struktura, akcijski plan za članstvo; OESS - pristup sigurnosti kroz tri dimenzije) Sustav nacionalne sigurnosti SAD-a (državna tijela koja upravljaju sustavom nacionalne sigurnosti, politički sustav, komponente sustava nacionalne sigurnosti, obavještajnosigurnosni sustav CIA, NSA) Mediji i sigurnost: utjecaj društvenih mreža na nacionalnu sigurnost Ugrožavanje nacionalne i međunarodne sigurnosti terorizam (pojam, osnovne značajke, terorizam u Europi, Islamski terorizam, obilježja suvremenog terorizma, posljedice terorizma) Ugrožavanje nacionalne i međunarodne sigurnosti etnički sukobi (uzroci etničkih sukoba, politike reguliranja etničkih sukoba) Ugrožavanje nacionalne i međunarodne sigurnosti ilegalne migracije (suvremene sigurnosne prijetnje, pojam migracije: emigracija, imigracija, migracije kao globalni izazov sigurnosti: ilegalne migracije) Ugrožavanje nacionalne i međunarodne sigurnosti organizirani kriminal i trgovina ljudima (kršenje prava, razvoj trgovine ljudima, faktori rizika, najčešći oblici; mehanizmi suzbijanja trgovine ljudima) Europska sigurnost i suradnja (europska sigurnosna arhitektura i prve institucije europske sigurnosti, stvaranje i implementacija Zajedničke vanjske i sigurnosne politike) Film/ studija slučaja Stranica 40 od 85

41 Ishodi učenja kolegija Studenti stječu osnovna znanja o pojmu, sadržaju i vrstama sigurnosti. Kolegij je usredotočen na suvremeni sadržaj sigurnosti, kojim više ne dominiraju iskljucivo pitanja vojne sile, nego i podrucja kao što su ekologija, ljudska prava, socijalna sigurnost, ekonomska sigurnost i dr. Studenti razvijaju sposobnost razumijevanja osnovnih pojmova koji dominiraju suvremenim sadržajem sigurnosti, kao i znanja potrebna za analizu specifičnih podrucja nacionalne sigurnosti. Pored toga, razvijaju shvačanje o mjestu i važnosti sustava nacionalne sigurnosti u cjelokupnom političkom sustavu države. Studenti dobivaju pregled suvremenih problema u međunarodnoj sigurnosti, kao i recentnih znanstvenih istraživanja i interpretacija problema u međunarodnom prostoru. Razvijaju sposobnost razumijevanja sigurnosne problematike, posebice u kontekstu pojave novih ugroza sigurnosti, koje se javljaju u obliku terorizma, etničkih sukoba, nevojnih izvora ugrožavanja, koji su u međunarodnom prostoru sve prisutniji. Studentima se omogucuje i razumijevanje međunarodnih sigurnosnih institucija i njihovoga djelovanja u suzbijanju navedenih prijetnji, s obzirom na činjenicu da su sve te prijetnje u odredenoj mjeri zajedničke većini država. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) x Predavanja Seminari i radionice Vježbe x Samostalni zadaci x Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu x Usmeni Pismeni x Kolokvij x Konzultacije Laboratorij Terenska nastava x Mentorski rad x Provjere znanja NAČIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Collins, Alan (ur.), 2010.: Suvremene sigurnosne studije Zagreb : Politička kultura : Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti, (odabrana poglavlja) 2. Tatalovic, S., Grizold, A., Cvrtila, V., 2008.: Suvremene sigurnosne politike, Golden Marketing (odabrana poglavlja) 3. Tatalovic, S., 2006.: Nacionalna i medunarodna sigurnost, Politicka kultura, Zagreb (odabrana poglavlja) 4. Tatalović, S., Globalna sigurnost i etnicki sukobi, Politicka kultura, Zagreb, 2010., str Hrabar, Sandra, 2012.: Politički terorizam i ekstremizam u Europi u drugoj polovici 20. Stoljeća, Rostra : Vol.5. No.5. Izborna literatura 1. Dragović, F., Nezakonite migracije sigurnosni fenomen kraja 20. stoljeca, Medunarodne studije, vol. 3, broj 4/2003., str Hough, P.; Malik, S.; Moran, A.; Pilbeam, B : International Security Studies: Stranica 41 od 85