IZVEDBENI PLAN NASTAVE

Transcription

1 IZVEDBENI PLAN NASTAVE RPOO 1 1. GODINA Rani i predškolski odgoj i obrazovanje - 2. semestar Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilište u Zadru Franje Tuđmana 24i Zadar

2 IZVEDBENI PLAN NASTAVE 1. G O D I N A R A N I I P R E D Š K O L S K I O DGO J I O B R A Z O VA N J E - 1. S E M E S T A R Voditelj studijske grupe RPOO1: dr.sc. Donata Vidaković Samaržija ured 2, prizemlje termini mjesečnih sastanaka : ; ; ; u 10 sati individualne konzultacije: srijeda 10:30-12:00 kontakti: dovidak@unizd.hr, 023/ Poštovane studentice i studenti, Na početku ste studiranja i sigurno imate brojna pitanja i nejasnoće. Stoga vam stojim na raspolaganju kao voditelj vaše studijske grupe. Planirano je da se voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje sa studentima radi informiranja o tekućim događajima. Osim grupnih sastanaka imate mogućnost individualnih konzultacija vezano za pitanja o studiranju, studijskom programu i odabiru izbornih kolegija. U ovom dokumentu naveden je slijedom kalendar nastavnih aktivnosti za akademsku godinu 2017/18, popis ureda i učionica, obavijest o vježbaonicama, raspored sati za tekući semestar i nastavni planovi pojedinih kolegija. Srdačno, Donata Vidaković Samaržija 1

3 Kalendar nastavnih aktivnosti Nedjelja Početak akademske godine 2017./ Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog studija Utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine 2017./ Nedjelja Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime Srijeda Blagdan Svih svetih neradni dan Petak Blagdan sv. Krševana dan Grada Zadra neradni dan Izvanredni ispitni rok Apsolventski ispitni rok Božićni i novogodišnji blagdani Subota Sv. tri kralja Ponedjeljak Blagdan sv. Stošije nenastavni dan Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad. god 2017./ Zimski ispitni rok ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god 2017./ Apsolventski ispitni rok Redoviti ispitni rok za vezane kolegije Nedjelja Dan sveučilišta Uskrsni blagdani Izvanredni ispitni rok Redoviti ispitni rok za vezane kolegije Utorak Međunarodni praznik rada neradni dan Četvrtak Tijelovo neradni dan Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad. god / Ljetni ispitni rok Petak Dan antifašističke borbe neradni dan Ponedjeljak Dan državnosti neradni dan Godišnji odmor nastavnika Jesenski ispitni rok Nedjelja Završetak akademske godine 2017./18. zimski semestar ljetni semestar 2

4 Uredi i učionice: IZVEDBENI PLAN NASTAVE Br. prostorije Vrsta prostorije Ured nastavnika Ured nastavnika Ured nastavnika Ured nastavnika Ured nastavnika Ured nastavnika Ured nastavnika Smještaj prostorije Prizemlje Prizemlje Prizemlje Prizemlje Prizemlje Prizemlje Prizemlje 11 Tajništvo Prizemlje Djelatnici Doc.dr.sc. Saša Živković Karmen Travirka Marčina, prof. Doc.dr.sc. Marina Đira Doc.dr.sc. Jelena Alić Mr.sc. Predrag Saratlija Dr.sc. Donata Vidaković Samaržija Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan Doc.dr.sc. Zorak Škoda Dr.sc. Tomislav Košta Josip Cindrić, prof. Prof.dr.sc. Mira Klarin Izv.prof.dr.sc. Teodora Vigato Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda Mr.sc. Milena Radovan Burja Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić Doc.dr.sc. Marija Musa Emilija Matassi Botunac Martina Šestan Telefon Ured pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić učionica Prizemlje / / 35 Informatički kabinet Prizemlje / / 103 Učionica 1. kat / / 103B Ured Snježana Habuš Rončević,prof. 1. kat nastavnika Ured nastavnika 1. kat Izv.prof.dr.sc. Ivica Vigato Doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić Dr.sc. Ante Delić Učionica 1. kat / / 107 Učionica 1. kat / / 109 Učionica 1. kat / / 114 Ured nastavnika 1. kat Doc.dr.sc. Katarina Ivon Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko

5 Vježbaonice: DV Radost objekti mentori 4

6 Red predavanja IZVEDBENI PLAN NASTAVE Šifra predmet a Ime i prezime nastavnika Naziv predmeta A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA: Ukupno sati (semestralno) Predavanja Seminara Vježbi RPO112 Ime naknadno Strani jezik II RPO113 Doc. dr. sc. Slavica Hrvatski jezik II Vrsaljko Izv. prof. dr. sc. Ivica Dijete i jezik RPO114 Vigato RPO115 Mr. sc. Predrag Saratlija Kineziološka kultura II Izv. prof. dr. sc. Smiljana Obiteljska pedagogija RPO116 Zrilić RPO117 Prof. dr. sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva Doc. dr. sc. Diana Pedagogija ranog i RPO118 Nenadić -Bilan predškolskog odgoja i obrazovanja II RPO119 Dr. sc. Tomislav Košta Notno pismo Doc. dr. sc. Violeta Valjan Stručna praksa I RPO120 Vukić Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija. B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*: Doc. dr. sc. Diana Obitelj u riziku RPO121 Nenadić-Bilan RPO122 RPO123 Karmen Travirka Marčina, prof. Vizualna pismenost Doc. dr. sc. Tamara Kisovar Ivanda ECTS bodovi Baština i predškolsko dijete Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s matičnog studija kojim/a se stječe najmanje 3 boda. C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH PREDDIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA, CENTRA STJEPAN MATIČEVIĆ, CENTRA ZA STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**: Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s drugih studija kojim/a se stječe najmanje... boda/ova. Student/ica pod A), B) i C) mora upisati, slušati i polagati predmete kojim/a se stječe najmanje 30 bodova*** D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, INTEGRIRANIH I STRUČNIH STUDIJA ****: Doc. dr. sc. Diana Obitelj u riziku RPO121 Nenadić-Bilan RPO122 RPO123 Karmen Travirka Marčina, prof. Doc. dr. sc. Tamara Kisovar Ivanda Vizualna pismenost Baština i predškolsko dijete Predmeti se upisuju u Upisni list po redu predavanja kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, prvo svi obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na kraju određeni broj izbornih predmeta s drugih studija. 5

7 * Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota. ** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce drugih odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota. *** Studenti/ce jednopredmetnih studija upisuju najmanje 30 bodova semestralno. **** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce ovoga odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota. Raspored sati Sat Predavač Kolegij DVORANA PONEDJELJAK 10,00-11,30 11,30-12,30 13,00-14,30 14,30-16,00 doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan doc.dr.sc.. Diana Nenadić Bilan Karmen Travirka Marčina, prof. Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II (P) Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II (S) Obitelj u riziku (IZBORNI) 105 Vizualna pismenost (IZBORNI) 109 UTORAK 8,00-9,30 doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko Hrvatski jezik II (P) 109 9,30-10,30 doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko Hrvatski jezik II (S) ,30-12,00 izv. prof.dr.sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva (P) ,00-13,30 izv. prof.dr.sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva (S) 109 SRIJEDA 8,00-9,30 izv. prof. dr. sc. Smiljana Zrilić Obiteljska pedagogija (P) 103 9,30-10,30 izv. prof. dr. sc. Smiljana Zrilić Obiteljska pedagogija (S) ,00-13,00 mr.sc. Predrag Saratlija Kineziološka kultura II S.C. Višnjik ČETVRTAK 12,30-14,00 izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato Dijete i jezik ,30-16,00 dr.sc. Tomislav Košta Notno pismo ,00-17,30 doc.dr.sc. Tamara Kisovar Baština i predškolsko dijete Ivanda (IZBORNI) 37 PETAK 9,00-11,00 Doc. dr.sc. Violeta Valjan STRUČNA PRAKSA I Vukić 11,00-13,30 Ime naknadno Strani jezik II 103 6

8 Nastavni plan kolegija IZVEDBENI PLAN NASTAVE Naziv studija Sveučilišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje Naziv kolegija HRVATSKI JEZIK 2. Status kolegija obvezni Godina 1 Semestar 2 ECTS bodovi 5 Nastavnik Doc.dr.sc Slavica Vrsaljko slavicav@unizd.hr vrijeme konzultacija Četvrtkom od 8.30 do Suradnik / asistent / / vrijeme konzultacija / Mjesto izvođenja nastave učionica Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja i polaganja ispita Početak nastave Kolokviji Ispitni rokovi Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj kolegija Vrednuje se uspješno napisan seminarski rad, kolokviji te pismeni i usmeni ispit. Završetak nastave 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin Po dogovoru Po dogovoru 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin Pratiti službene Pratiti službene Pratiti službene Pratiti službene rokove rokove rokove rokove Student će razumjeti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora, sintakse i leksikologije hrvatskoga standardnog jezika. Steći će kompetentnost gramatičke analize teksta, sudjelovanja u različitim komunikacijskim situacijama sa sposobnošću uočavanja kršenja standardnojezičnih norma u govoru i pismu. Koristit će temeljne normativne priručnike iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku razvit će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju. Razumjet će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja. U svoju profesiju će uključiti kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezično-komunikacijskog s drugim razvojnim područjima. Promicat će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada. Položen kolegij Hrvatski jezik 1. Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme. Članovi rečeničnoga ustrojstva. Vrste 7

9 rečenica prema sastavu. Red riječi. Semantika - značenje, pojam i smisao. Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica. Značenje riječi. Tipovi značenja monosemija i polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija; metafora i metonimija. Leksičko raslojavanje (vremensko, područno, funkcionalno i individualno). Termin terminologija. Frazem frazeologija. Onomastika. Osnove teorije standardnoga jezika jezični i izvanjezični utjecaji. Lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički, etnolingvistički. Jezična kultura. Pisani i govorni žanrovi Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš Milan Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga (i novija izdanja). Barić, Eugenija i drugi Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. Obvezna literatura Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada. Jozić i ostali Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. - Novija izdanja gimnazijskih udžbenika iz jezika za treći i četvrti razred bilo kojeg autora. Samardžija, Marko Norme i normiranje hrvatskoga jezika. Zagreb.: MH Dopunska literatura Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena Katičić, Radoslav Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Globus, HAZU. Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura. Redovito pohađanje i sudjelovanje na nastavi. Nakon uspješno položenih kolokvija, pismenog i usmenog ispita te izvršenih ostalih obveza formira se konačna ocjena 8

10 Studij Studij za odgojitelje Naziv kolegija Dijete i jezik Metodičke osnove razvijanja jezičnih sposobnosti predškolske djece Status kolegija obvezni Godina 1. Semestar 2. ECTS Nastavnici i/ili suradnici Ishodi učenja Izv. prof.. dr. sc. Ivica Vigato Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: razumjeti procese usvajanja djetetova jezika kako bi stvorili uvjete za razvoj komunikacijskih sposobnosti predškolske djece na razini svih priopćajnih idioma materinskog jezika; prepoznati osnovne jezične osobitosti svih hrvatskih narječja kako bi kroz cjeloživotno obrazovanje mogli produbiti dijalektološko znanje zavičajnog idioma kraja gdje se vrtić nalazi; kontrastivno pristupiti različitim jezičnim sustavima kojima se dijete koristi; prema jezičnim osobitostima zavičajnoga idioma planirati obrazovne sadržaje; pozitivno se odnositi prema zavičajnom idiomu uvažavajući njihove osobitosti i pridonositi čuvanju jezične zavičajne baštine; prepoznati i njegovati djetetovu kreativnu uporabu jezika i razlikovati je od dijalektalnih pogrešaka; individualno pristupiti djeci s poteškoćama u govoru. Preduvjeti za upis Sadržaj Ispitna literatura Dopunska literatura Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Način praćenja kvalitete nema Jezik, govor, mišljenje, teorije o usvajanju jezika, procesi usvajanja materinjskog jezika, nejezični sustav govora, mjesni govor, interdijalekt, standardni jezik, hrvatska narječja, komunikacijska kompetencija i priopćajni idiom hrvatskoga jezika, dvijezičnost i odgojiteljevo poznavanje zavičajnog govora, planiranjje obrazovnih sadržaja koji uključuju zavičajni idiom Mirjana Prebek-Vilke (1991)Vaše dijete i jezik, Zagreb: Školska knjiga. Pavličević Franić (2005) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa. Pavličević Franić, Jezik i nejezični sustav govora, Jezik, 55 (2008/2) str Zrinka Jelaska (2005 ) Hrvatski kao drugi i strani jezik, zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Ivo Škarić (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: Školska knjiga SN Liber. Dubravko Škijan (1987) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga. Teodora Vigato i Ivica Vigato (2010) Zavičajni govor i dramska igra. Školski vjesnik, vol. 62., br. 1, str Pavličević, Franić, Paralelni jezični kodovi, Napredak, 148 (2007/23) str predavanje, vježbe, radionice praktični rad, pismeni ispit, usmeni ispit hrvatski standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitat će se stavovi studenata o kvaliteti nastave Pokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnost na ispitu 9

11 Naziv kolegija Kineziološka kultura II ECTS 1 Nastavnici i/ili Mr.sc. Predrag Saratlija suradnici Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: -razviti kritički i stvaralački odnos prema kineziološkoj znanosti i odgojno-obrazovnom području tjelesne i zdravstvene kulture; -razvijati sposobnosti analize i sinteze primjene kinezioloških operatora -razvijati interese i osjećaje za angažirano i kreativno izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih, izvanškolskih i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada -razlikovati, opisati i realizirati sat tjelesne i zdravstvene kulture i njegove pojedine dijelove; -definirati i prenijeti motoričke informacije; -opisati i analizirati metodičke postupke i metodičke organizacijske oblike rada: -razlikovati i opisati doziranje i distribuciju opterećenja na satu tjelesne i zdravstvene kulture; Preduvjeti za upis Ispitna literatura Nema 1.Bovverman, W.J., Freeman, W.H. i V. Gambeta (1999): Atletika, Gopal, Zagreb, 2. Despot, N. (1960): Atletika u školama, Zagreb 3.Milanović, D. i suradnici (1986): Atletika - znanstvene osnove, Zagreb Dopunska literatura Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Vježbe Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave Hrvatski 10

12 Naziv kolegija ECTS Nastavnici i/ili suradnici Ishodi učenja OBITELJSKA PEDAGOGIJA Izv.prof.dr.sc. SMILJANA ZRILIĆ Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: 1. Razumjeti psihodinamike odnosa medu članovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj; 2. Prepoznati i utvrditi uzroke odgojnih problema u obitelji te djelovanje u skladu s kompetencijama odgojitelja na njihovu uklanjanju. 3. Kvalitetno i učinkovito surađivati s roditeljima. 4. Prepoznati zlostavljano, zapušteno i zanemareno dijete. 5. Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje. 6. Razumijevanje strukture suvremene obitelji kao pretpostavke za njenu odgojnu funkciju. 7. Definirati, elaborirati, interpretirati i usporediti različita teorijska gledišta kojima se tumače posebnosti odgojnog djelovanja u suvremenoj obitelji. 8. Znati zakonski okvir. Preduvjeti za upis Ispitna 9. Ljubetić, M. (2007): Biti kompetentan roditelj. Mali profesor, Zagreb. 10. Previšić, V. (2003): Obitelj kao odgojno-socijalna zajednica: U: Puljiz, V. i Bouillet, D. literatura (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži ( ). 11. Rosić, V. (1998): Obiteljska pedagogija. Sveučiliše u Rijeci 12. Rosić, V., Zloković, J. (2002): Prilozi obiteljskoj pedagogiji Dopunska literatura Ajduković, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao faktor delikventnog ponašanja djece. Zagreb: Primijenjena psihologija, br. 11(1)., (str ) Ajduković, M. (ur), (2001): Nasilje nad djecom u obitelji. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Ajduković, M. (2001: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, Ajduković, M. (2001) : Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb. Ajduković, M. (2003.): Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, (str ). Buljan Flander Gordana, Karlović Ana: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, Buljan-Flander, G.; Bilić, V. i Znaor, M. (2003.): Nastavnikova uloga u prepoznavanju zlostavljanog i zanemarenog djeteta. U: Vrgoč, H. (ur.): Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zbornik radova Sabora pedagoga hrvatske. Zagreb: HPKZ (str ). Dulčić, A. (2001): Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb. Hrabar, D. (2001): Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb. Juul Jesper: Vaše kompetentno dijete, Naklada Pelago, Tisak Gipa, Zagreb, Killen, K. (2001): Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za 11

13 psihološku pomoć, Zagreb. Klarin Mira: Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, Sveučilište u Zadru, Maleš, D. (1999.): Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: Čikeš, J. (ur.): Obitelj u suvremenom društvu. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (str ) Pečnik, N (2001).: Teorijski pristupi objašnjenju zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb. Raboteg-Šarić, Z., Sakoman, S., Brajša-Žganec, A. (2002): Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Zagreb, Društvena istraživanja 11, 2-3, ( ). Rosić Vladimir: Odgoj, obitelj, škola, Žagar d.o.o., Rijeka, Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., broj 1. Zagreb, (str ). Zrilić, S. (2006): Roditeljski stil odgoja i rizično ponašanje u školi.. Zrno, br (99-100), časopis za obitelj, vrtić i školu. Zagreb. (str ). Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, Ajduković M.: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, Ajduković Marina: Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb, Buljan Flander, G. Karlović, A.: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, Dulčić, A.: Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb, Hrabar, D.: Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb, Killen, K.: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, Obiteljski zakon NN 103/15 - na snazi od Konvencija o pravima djeteta Kovačević, A., Petric, P. (2007). Uloga oca u prosocijalnom ponašanju djece. Partnerstvo s roditeljima. Zbornik radova Mirisi djetinjstva. 13. dani predškolskog odgoja Županije Splitsko- dalmatinske. Omiš. Maleš, D. (2003). Afirmacija roditeljstva.u: Nacionalna obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, Zagreb, Buljan,G. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete?, Ljevak, Zagreb Raboteg-Šarić, Z.,Sakoman,S., Brajša-Žganec,A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društveno istraživanje (58-59), Biti roditelj (2003). Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži,zagreb Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., Zagreb, 2(1): Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar: Zrilić, S. (2007): Analiza školskih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja. 12

14 Magistra Jadertina. Zadar: Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Naziv kolegija Psihologija djetinjstva ECTS 4 Nastavnici i/ili Prof.dr.sc. Mira Klarin suradnici Ishodi učenja - Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz Psihologije djetinjstva. - Nabrojati zakonitosti razvoja. - Prepoznati i izreći razvojne promjene na tjelesnom, motoričkom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu tijekom djetinjstvu. - Identificirati, razlikovati, usporediti i objasniti razvojne promjene u različitim aspektima razvoja. - Protumačiti i povezati promjene koje se događaju u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva. - Identificirati i procijeniti različite razvojne promjene u različitim razvojnim razdobljima i u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva. Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode. Preduvjeti za upis Ispitna literatura Položen kolegij Uvod u razvojnu psihologiju Vasta, R. i suradnici (2001): Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana područja) Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana područja) 13

15 Dopunska literatura Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap. Bukatko,D., Daehler, M.W. (2001). Child development. New York: Houghton Mifflin Company. Thomas, R.M. (2001). Recent theories of human development, London: Sage Publications, Inc. Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. Boston: McGraw Hill Collage. Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nastava se provodi putem predavanja, seminara te rasprava na zadanu temu. Provjera znanja provodi se putem pismenog i na zahtjev usmenog ispita. Tijekom semestra provode se dva kolokvija i/ili na kraju semestra 4 ispitna roka. Također, udio u konačnoj ocjeni čini seminar kojega studenti realiziraju u manjim skupinama. Hrvatski PREDAVANJA TERMIN SATI SADRŽAJ Uvod u kolegij, sadržaj, ciljevi Prenatalni razvojni period Teratologija Razvoj osjeta i percepcije Razvoj pažnje kod djece Razvoj pamćenja kod djece Razvoj govora kod djece Socioemocionalni razvoj djeteta Temperament Privrženost i teorija privrženosti Uloga roditelja u razvoju Uloga vršnjaka u razvoju Uloga odgajatelja/nastavnika u razvoju Slika o sebi - Selmanov model razvoja Teorijski pristupi o razvoju slike o sebi Samoregulacija, znanje o sebi, samovrednovanje 14

16 SEMINAR TERMIN SATI SADRŽAJ Roditeljstvo i razvoj Uloga oca u razvoju Razvoj samopoimanja Vršnjački odnosi i razvoj Razvoj radnih uloga Emocije i njihov razvoj Inteligencija i školsko postignuće Uloga odgojiteljice u razvoju Privrženost kroz životni vijek Problemi u ponašanju kod djece Motivacija i učenje Darovitost Metode učenja kod djece Samoregulacija ponašanja 15

17 Naziv kolegija Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II ECTS 4 Nastavnici i/ili Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan suradnici Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: Prepoznati primjenu različitih pristupa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s obzirom na posebnosti odgojnog konteksta: obitelj predškolska ustanova. Razviti kritičko promišljanje aktualnih dosega teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i na toj osnovi razvojno djelovanje. Stvarati osobne teorije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te izgradnja refleksivne prakse. Definirati i objasniti igre, učenja i obrazovanja u ranom djetinjstvu te ih interpretirati u odgojno-obrazovnom kontekstu. Razviti sposobnosti kreiranja razvojno optimalnog institucionalnog konteksta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju djetinjstvu. Demonstrirati tehnike i metode izrade predložaka za dizajniranje suvremenih kurikuluma. Preduvjeti za upis Ispitna literatura Nema. - Šagud, M. ( 2002 ). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb: Školske novine (odabrana poglavlja) - Maleš, D. (ur.) (2011). Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet (odabrana poglavlja) -Šagud, M.(2006).Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Visoka učiteljska škola u Petrinji, Petrinja. - Duran, M. ( 2001 ). Dijete i igra. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja) - Nenadić-Bilan, D. ( 2000 ). Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2/2000.,Zagreb, Dopunska literatura - Woolfson C.R. (2004). Razumjevanje i poticanje razvoja vašeg djeteta.educa. Zagreb - Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor.(odabrana poglavlja) - Duran, M. ( 2003 ). Simbolička igra i stvaralaštvo. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja) - Bredekamp, S. ( 1996 ). Kako odgajati djecu: Odgojno primjerena praksa za djecu od rođenja do osme godine. Zagreb: Educa. -Sullo, R. ( 1995 ): Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea. - Nenadić-Bilan,D. (2002), Mogućnosti procjene igre djeteta, Zbornik Mirisi djetinjstva - 9.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str Nenadić-Bilan, D. (2003). Igra u mješovitoj skupini djece, Zbornik radova Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, sv. 3., Zadar: Sveučilište u Zadru, str Oblici provođenja nastave Predavanja i seminari. 16

18 Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad. Hrvatski. PREDAVANJA TERMIN SATI SADRŽAJ ,30 - Temeljne odrednice predškolskog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja- humanističko-razvojni pristup i sukonstrukcija kurikuluma Orijentacijsko planiranje i programiranje djelatnosti Teorijski pristupu fenomenu dječje igre. Klasifikacija dječje igre Komponente dječje igre Uloga odgojitelja u dječjoj igri Kolokvij Funkcija simboličke igre Materijalno-prostorna dimenzija u organizaciji dječje igre Obitelj i institucionalni rani i predškolski odgoj i obrazovanje Partnerstvo obitelji i ustanove za rani i predšk.odgoj i obrazovanje Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u ranom i predšk.odgoju i obrazovanju Različite suvremene uloge odgojitelja Odgojitelj kao refleksivni praktičar Kolokvij - SEMINAR TERMIN SATI SADRŽAJ ,30-12,30 - Karakteristike humanističke koncepcije Orijentacijski, tjedni i dnevni plan rada Primjeri simboličkih i funkcionalnih igara te igara s pravilima Analiza dječje igre Prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja odraslih u dječjoj igri. 17

19 Kolokvij Edukacijska dobrobit igre Igra i igračka Suvremena obitelj kao odgojni čimbenik Oblici partnerstva obitelji i predšk.ustanove Kompetencije odgojitelja Cjeloživotno obrazovanje odgojitelja Timski rad odgojitelja Kolokvij - 18

20 Naziv kolegija Notno pismo ECTS 2 Nastavnici i/ili Dr. sc. Tomislav Košta suradnici Ishodi učenja Primijeniti praktična znanja i vještine u realizaciji glazbenih aktivnosti (pjevanje, sviranje, slušanje glazbe i glazbeno stvaralaštvo) Protumačiti osnove glazbenog pisma, Protumačiti osnove glazbene teorije, Razvijati sposobnost čitanja i analiziranja notnog materijala, Razvijati sposobnost prepoznavanja i reproduciranja glazbenih sadržaja, Razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada Preduvjeti za upis Ispitna literatura Dopunska literatura Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nema T. Petrović (2010): Osnove teorije glazbe Završki J. (1979): Teorija glazbe Njirić N. (1994): Pjevanka priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb. Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci. Usmeni i pismeni Hrvatski i engleski SADRŽAJ Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog) Karakteristike tona Notno crtovlje, ključevi, pauze. Note u crtvolju i njihovi nazivi Glazbena abeceda i solmiizacija Ritam i mjera Barok Durske i molske ljestvice Intervali Akordi (kvintakord i njegovi obrati) UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni ispit Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova). 19

21 Naziv kolegija ECTS Nastavnici i/ili suradnici Ishodi učenja Stručna praksa I 2 ECTS Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić razviti sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitoga rada; posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije; vrednovati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju; opravdati stalnu brigu o kvaliteti; procijeniti djetetove aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavke konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njihove razvojne i odgojno obrazovne potrebe Preduvjeti za upis Ispitna literatura Dopunska literatura Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nema. Szanton Stokes, E. (2000) Kurikulum za jaslice: razvojno-primjereni program za djecu od rođenja do 3 godine: priručnik br. 2 / Zagreb: Udruga roditelja "Korak po korak" za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji, Zagreb: Grafa. Hansen, K. A.; Kaufman, R. K.; Walsh, K. B.(2004) Kurikulum za vrtiće. Zagreb: Pučko otvoreno učilište korak po korak. Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum. Zagreb: Mali profesor. Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko. Praktični rad u vježbaonici. Rad studenta na kolegiju Stručna praksa V vrednovati će se na temelju sljedećih kriterija: redovitog pohađanja prakse, praktičnog rada u vježbaonici, te pisanja dnevnika stručne prakse. Hrvatski VJEŽBE TERMIN SATI SADRŽAJ 1. 2 Program dječjeg vrtića/jaslica Plan i program za odgojnu skupinu Dokumentacija odgojitelja Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica unutarnji prostor 5. 2 Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica vanjski prostor 20

22 6. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti dolazak u vrtić 7. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti 8. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti 9. 2 Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima planiranje, vrste, načini ostvarivanja Suradnja vrtića/jaslica s lokalnom zajednicom - planiranje, vrste, načini ostvarivanja Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice Analiza dječje igre UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA Student stručnu praksu ostvaruje u predškolskoj ustanovi gdje mu se dodjeljuje mentor /odgojitelj. Obveze studenata su redovno pohađanje vježbi (stručne prakse). O realiziranoj stručnoj praksi student vodi dnevnik stručne prakse u koji bilježi realizirani sadržaj predviđen programom kolegija. 21

23 Naziv kolegija ECTS 3 Nastavnici i/ili suradnici Ishodi učenja Obitelj u riziku Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: - Identificirati i objasniti rizikeu obiteljskom kontekstu. - Vrednovati profesionalno, odgovorno i etičko ponašanje. - Razviti otvorenost novim problemima te sposobnost njihovog rješavanja. Klasificirati i interpretirati znanstveno utvrđene karakteristike obitelji u riziku. Prepoznati i objasniti rizične i zaštitne čimbenike na osobnoj, obiteljskoj i društvenoj razini. - Procjenjivati i određivati primjerene metode i sadržaje postupanja na razini primarne prevencije. Preduvjeti za upis Ispitna literatura Nema. - Bilić,V., Zloković,J. (2004). Fenomen maltretiranja djece: prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Ljevak. - Zloković, J. (2000). Prinos istraživanju profila rizične obitelji. Zagreb: Previšić, V. (ur.), Napredak, HPKZ, br.1, (141), str Zloković, J., Nenadić-Bilan, D. (2009). Primarna prevencija ovisnosti djece uloga roditelja, odgajatelja i socijalne okoline tijekom (pred)školskog perioda. Iskanja, 27, Hrabar,D.(2001).Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji pravni aspekti, Dijete i društvo, 3,1-2, Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima - Obiteljska tajna?. Rijeka: Zambelli. Dopunska literatura - Bašić, J. (2009). Teorije prevencije. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja) - Forward, S., Buck, C. (2002). Otrovni roditelji. BIOS - Društvo roditelja. Zagreb: Hrvatska udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, Biblioteka ANIMA. - Karlović, A., Buljan-Flander, G., Vranić, A. (2001). Validacija Upitnika o zlostavljanju u djetinstvu. Suvremena psihologija, Vol. 4, br Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Predavanja i seminari. Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad. Hrvatski. PREDAVANJA TERMIN SATI SADRŽAJ ,45 - Obitelji u riziku i vrste rizika. Uzroci i posljedice rizika Egzistencijalni problemi. Bolesti i izloženost stresovima. 22

24 Konzumenti alkohola i droga Neprimjereno postupanje roditelja Nasilje u obitelji Kolokvij Interakcija različitih oblika nasilja Prepoznavanje obitelji u riziku Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije Suvremeni modeli prevencije (odgojnoobrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.). - Primarna prevencija i odgojno-obrazovni modeli. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa Obitelj i preventivni programi Uspostavljanje mreže prevencije Kolokvij SEMINAR TERMIN SATI SADRŽAJ ,45-14,30 - Vježba Stablo rizika Hospitalizacija djece Tjelesno zlostavljanje djece Psihološko zlostavljanje djece Spolno zlostavljanje djece Kolokvij Pedagoško zanemarivanje djece Rizični čimbenici Zaštitni čimbenici Koncept otpornosti Partnerstvo obitelji i odgojno-obrazovne ustanove u prevenciji. 23

25 Partnerstvo s lokalnom zajednicom Analiza slučaja Kolokvij - UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA Redovita nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka. 24

26 Naziv kolegija ECTS 3 Nastavnici i/ili suradnici Ishodi učenja VIZUALNA PISMENOST Karmen Travirka Marčina, prof. Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: IZVEDBENI PLAN NASTAVE Objasniti temeljne spoznaje iz vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih komunikacija potrebno za profesionalni rad s djecom. Uvažavati različitosti i multikulturalnosti Promatrati i vrednovati djetetove kreativne mogućnosti i aktivnosti. Surađivati s kulturnim ustanovama lokalne zajednice Razvijati vizualno i estetsko opažanje. Kritički vrednovati oblike vizualnih komunikacija Preduvjeti za upis Ispitna literatura Dopunska literatura Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nema ih Karaman, A., (2005.) Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Zagreb, Školska knjiga, Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga Paić Ž. (2008.) Vizualne komunikacije - uvod, Zagreb, CVS Ivančević, R., (1996) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, Vukić, F., (1996) Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, Meandar J.M.Floch, (2000) Visual Identities, London and New York, Continum Predavanje i vježbe Praktični dio vježbe i pismeni ispit Hrvatski i engleski PREDAVANJA TERMIN SATI SADRŽAJ Ponedjeljkom 14 i Uvod u kolegij Fiziologija gledanja Pojedinac i okolina Pojedinac i okolina Vizualne komunikacije Grafički dizajn Grafički dizajn 25

27 Plakat Fotografija Fotografija Strip Film Film Televizija Muzeji kao oblik komunikacije Vježbe TERMIN SATI SADRŽAJ 26

28 Studij Studij za odgojitelje Naziv kolegija Baština i predškolsko dijete Status kolegija izborni Satnično 1+1 opterećenje Semestar 2. ECTS 3 Nastavnici i/ili suradnici Preporučena literatura Dopunska literatura Oblici provođenja nastave Termini kolokvija i ispita Doc. dr. sc. Tamara Kisovar-Ivanda IZVEDBENI PLAN NASTAVE 1. Igra i učenje djeteta u kulturološkom okružju vrtića, Od baštine za baštinu, 4. dani predškolskog odgoja, Split, Baština kao poticaj, Od baštine za baštinu, 3. dani predškolskog odgoja, Split, Kisovar-Ivanda, T.; Batarelo Kokić, I. (2012.) Povezanost zavičajnog identiteta i muzejskog iskustva učenika. Magistra Iadertina, 7(1), Zadar, str Kisovar-Ivanda,T. (2014.), Modeliranje muzejskih sadržaja i interakcijske aktivnosti učenika u muzejskom okruženju. Školski vjesnik, 63(1-2), Split, str Kisovar-Ivanda, T. (2013.), Dimenzije učeničke percepcije muzejskih sadržaja i dob učenika. Pedagogijska istraživanja, 10 (2), Zagreb, str Suradnja dječjeg vrtića i muzeja u upoznavanju baštine, Od baštine za baštinu, 2. dani predškolskog odgoja, Split, Predavanja, seminari. Nastavne jedinice Trajanje 1. Baština-određenje pojma, materijalna i nematerijalna baština UNESCO i zaštita hrvatske kulturne i prirodne baštine Identitet i imidž Komunikacijski aspekti kurikula u dječjem vrtiću u odnosu na baštinu Pravo djeteta na njegovanje kulturnog nasljeđa Suradnja dječjeg vrtića i muzeja u upoznavanju baštine Tradicijske igre u odgoju djece Igračka i kultura Etno projekti u funkciji čuvanja kulturne baštine Baština kao poticaj (uspavanke, brojalice) Integrirani pristup izučavanju baštine u području umjetničkog izričaja Odgojni projekti u vrtiću vezani za baštinske sadržaje Etnografska zbirka kao izvor likovnog stvaralaštva djece Temeljne vrijednosti baštine u odgoju i obrazovanju Zavičajna baština u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta

29 NASLOVI SEMINARA I PROJEKATA 1. Igra i učenje djece u kulturološkom okruženju vrtića 2. Zadar i njegova kulturna baština 3. Muzeji grada Zadra Naslove seminara prilagođavamo zavičaju iz kojeg student dolazi kako bi zavičajno porijeklo studenta iskoristiliza sadržajno obogaćivanje kolegija. 28