Sveuĉilište u Dubrovniku Odjel za umjetnost i restauraciju IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU 2018./2019. GODINU

Transcription

1 Ovjera Proĉelnice Potpis: Datum: Ovjera Rektora Potpis: Datum:

2 Preddiplomski studij: Restauracija i konzervacija; smjerovi: drvo, papir, tekstil, metal i keramika II. godina studija Zimski semestar (III. sem.) Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS OBVEZNI KOLEGIJ 1. izv. prof. dr. sc. Mario Miliĉević Sistemi obrade podataka I izv. prof. dr.sc. Lucia Emanuele Organska i primijenjena kemija I izv. prof. dr. sc. Denis Vokić Povijest tehnologije materijala i umjetniĉkih tehnika I 4. prof. dr. sc. Damir Hasenay Tehnologija materijala (papir) * doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Tehnologija materijala (drvo) * dr. sc. Margarita Bego, poslijedoktorandica 6. prof. dr. sc. Ţeljko Penava Tehnologija materijala (tekstil) * Mateo Miguel Kodriĉ Kesovia, mag.art., asistent 7. prof. dr. sc. Stanislav Kurajica Tehnologija materijala (keramika i metal) * 8. doc. dr. art. Iris Lobaš Kukaviĉić Slikanje I ** red. prof. Anto Kajinić, ak. slikar, vanjski suradnik mr. art. Ivan Perak, struĉni suradnik 9. doc. dr. art. Iris Lobaš Kukaviĉić Reljef I ** izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković Umjetnost renesanse i baroka doc. dr. sc. Josip Mikuš Biologija i primijenjena biologija dr. sc. Lucijana Leoni, viša Talijanski jezik II/ predavaĉica 13. doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Restauriranje i konzerviranje drva Joško Bogdanović, mag. art., asistent Vjeran Duvnjak, mag. art., struĉni suradnik II * 14. doc. dr. sc. Danijela Jemo Restauriranje i konzerviranje Tanja Dujaković, mag. art., asistentica 15. doc.dr.sc. Danijela Jemo Mateo Miguel Kodriĉ Kesovia, mag. art., asistent 16. doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Marta Kotlar, mag. art. asistentica Jelena Tomasović Grbić, dipl.konz.- rest., struĉna suradnica papira II * Restauriranje i konzerviranje tekstila II * Restauriranje i konzerviranje metala II* doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Restauriranje i konzerviranje keramike II * IZBORNI KOLEGIJ 18. Jelena Dubĉić, viša predavaĉica Engleski jezik II/

3 Napomena: * Svaki student upisuje samo jednu specijalnost Restauriranje i konzerviranjeili drva ili papira ili tekstila i samo jedan kolegij Tehnologije materijala iz odnosnog smjera kojeg pohaċa. ** Svaki student upisuje obavezno jedan, a moţe upisati i oba kolegija (Slikanje i Reljef). Preporuĉa se da Slikanje upišu studenti koji su odabrali papir i tekstil za struku, a Reljef studenti koji su za struku odabrali drvo, metal i keramiku.

4 Ljetni semestar (IV. sem.) Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS OBVEZNI KOLEGIJ 1. izv. prof. dr. sc. Mario Miliĉević Sistemi obrade podataka II izv. prof. dr.sc. Lucia Emanuele Organska i primijenjena kemija II mr. sc. Slavka Vuletić Šagarjelo, struĉna suradnica 3. izv. prof. dr. sc. Denis Vokić Povijest tehnologije materijala i doc. dr. art. Iris Lobaš Kukaviĉić red. prof. Anto Kajinić, ak. slikar, vanjski suradnik mr. art. Ivan Perak, struĉni suradnik umjetniĉkih tehnika II Slikanje II ** doc. dr. art. Iris Lobaš Kukaviĉić Reljef II ** doc. dr. sc. Sanja Ţaja Vrbica Povijest moderne i suvremene umjetnosti 7. dr. sc. Lucijana Leoni, viša Talijanski jezik II/ predavaĉica 8. izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković Povijest arhitekture doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Joško Bogdanović, mag. art., asistent Vjeran Duvnjak, mag. art., struĉni suradnik Restauriranje i konzerviranje drva III * doc. dr. sc. Danijela Jemo Tanja Dujaković, mag. art., asistentica 11. doc.dr.sc. Danijela Jemo Mateo Miguel Kodriĉ Kesovia, mag. art., asistent 12 doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Marta Kotlar, mag. art. asistentica Jelena Tomasović Grbić, dipl.konz.- rest., struĉna suradnica Restauriranje i konzerviranje papira III * Restauriranje i konzerviranje tekstila III * Restauriranje i konzerviranje metala III* doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Restauriranje i konzerviranje keramike III* IZBORNI KOLEGIJ 14. Proĉelnik Odjela Praksa u Firenci (4 tjedna) 180 sati Jelena Dubĉić, viša predavaĉica Engleski jezik II/ Napomena: * Svaki student upisuje samo jednu specijalnost Restauriranje i konzerviranjeili drva ili papira ili tekstila ili metala ili keramike. ** Svaki student upisuje obavezno jedan, a moţe upisati i oba kolegija (Slikanje i Reljef). Preporuĉa se da Slikanje upišu studenti koji su odabrali papir i tekstil za struku, a Reljef studenti koji su za struku odabrali drvo, metal i keramiku.

5 III. godina studija Zimski semestar (V. sem.) Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS OBVEZNI KOLEGIJ 1. izv. prof. dr. sc. Mario Miliĉević Stvaranje baza podataka izv. prof. dr. sc. Mario Miliĉević Katalogiziranje i konzervatorsko Tomo Sjekavica, mag.ing.comp. dokumentiranje AutoCad 3. izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković Opća teorija baštine izv. prof. dr. sc. Denis Vokić Konzervacija i klimatologija prof. dr. sc. Marko Petrak Pravo kulturnih dobara doc. dr. sc. Iris Mihajlović Upravljanje kulturnim dobrima I dr. sc. Lucijana Leoni, viša Talijanski jezik III/ predavaĉica 8. doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Joško Bogdanović, mag. art., asistent Vjeran Duvnjak, mag. art., struĉni suradnik 9. doc. dr. sc. Danijela Jemo Tanja Dujaković, mag. art., asistentica 10. doc.dr.sc. Danijela Jemo Mateo Miguel Kodriĉ Kesovia, mag. art., asistent 11. doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Marta Kotlar, mag. art. asistentica Jelena Tomasović Grbić, dipl.konz.- rest., struĉna suradnica Restauriranje i konzerviranje drva IV * Restauriranje i konzerviranje papira IV * Restauriranje i konzerviranje tekstila IV * Restauriranje i konzerviranje metala IV* doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Restauriranje i konzerviranje keramike IV* IZBORNI KOLEGIJ 13. Jelena Dubĉić, viša predavaĉica Engleski jezik III/ Napomena: * Svaki student upisuje samo jednu specijalnost Restauriranje i konzerviranjeili drva ili papira ili tekstila ili metala ili keramike.

6 Ljetni semestar (VI. sem.) Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS OBVEZNI KOLEGIJ 1. doc. dr. sc. Iris Mihajlović Upravljanje kulturnim dobrima II doc. dr. sc. Katja Bakija Sociologija kulturnih procesa dr. sc. Lucijana Leoni, viša Talijanski jezik III/ predavaĉica 4. doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Restauriranje i konzerviranje drva Joško Bogdanović, mag. art., asistent Vjeran Duvnjak, mag. art., struĉni suradnik V * 5. doc. dr. sc. Danijela Jemo Tanja Dujaković, mag. art., asistentica Restauriranje i konzerviranje papira V * doc.dr.sc. Danijela Jemo Mateo Miguel Kodriĉ Kesovia, mag. art., asistent 7. doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Marta Kotlar, mag. art. asistentica Jelena Tomasović Grbić, dipl.konz.- rest., struĉna suradnica Restauriranje i konzerviranje tekstila V * Restauriranje i konzerviranje metala V* doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Restauriranje i konzerviranje keramike V* 9. Mentor nastavnik odnosnog usmjerenja Izrada završnog rada 100 sati 18 IZBORNI KOLEGIJ 10. Proĉelnik Odjela Praksa u Firenci (4 tjedna) 180 sati Jelena Dubĉić, viša predavaĉica Engleski jezik III/ doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa dr. sc. Margarita Bego, poslijedoktorandica Tehnologija materijala (drvo) II Napomena: * Svaki student upisuje samo jednu specijalnost Restauriranje i konzerviranjeili drva ili papira ili tekstila ili metala ili keramike. Studenti za završetak preddiplomskog studija (3+0) trebaju ostvariti minimalno 180 ECTS bodova.

7 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Sistemi obrade podataka I Semestar III. Broj ECTS bodova 2 Status kolegija obavezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Mario Miliĉević Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D22 Telefon mario.milicevic@unidu.hr Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - - OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija Osnovni pojmovi informacijsko-komunikacijske tehnologije. Sklopovska oprema raĉunala. Ulazno/izlazne jedinice. Memorija. Procesor. Programska podrška raĉunala. Operacijski sustav. Programi za razvoj programske podrške. Pomoćni programi. Aplikacijska programska podrška. Komunikacije: lokalne mreţe, globalne mreţe, Internet. Sigurnost pri radu s informacijskokomunikacijskom tehnologijom. Zakonske regulative u podruĉju korištenja informacijskokomunikacijske tehnologije. Korištenje raĉunala i upravljanje datotekama. Obrada teksta. Ishodi uĉenja kolegija Studenti će nakon uspješno završenog kolegija moći: 1. prepoznati i opisati osnovne pojmove informacijsko-komunikacijsketehnologije. 2. opisati naĉin funkcioniranja osnovnih dijelova raĉunala. 3. razlikovati operacijski sustav i namjenski program. 4. primijeniti najĉešće tehnike zaštite raĉunala i podataka. 5. koristiti osnovne operacije Windows operacijskog sustava te upravljati mapama idatotekama. 6.koristiti program za obradu teksta za unos i oblikovanje teksta. NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) Predavanja Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vjeţbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet Provjere znanja Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo:

8 POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. D. Grundler, Kako radi raĉunalo, PRO-MIL, Varaţdin, Dostupno na: 2. D. Grundler, T. Gvozdanović, Z. Ikica, I. Kos, Lj. Milijaš, T. Srnec, Ţ. Širanović, Lj. Zvonarek. ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010), PRO-MIL, Varaţdin, Dostupno na: Izborna literatura 1. B. Vukšić, V. M. Pejić Bach (ur.): Poslovna informatika, Element, Zagreb, POPIS TEMA Red. br. 1. NAZIV TEME Uvod u kolegij. Osnovni pojmovi informacijsko-komunikacijske tehnologije. Broj sati P V S Povijest raĉunala. Raĉunalno sklopovlje GraĊa raĉunala. Vrste raĉunala. Središnja jedinica Ulazni ureċaji. Izlazni ureċaji. Ulazno/izlazni ureċaji Memorija. Podjela memorija. Vrste medija za pohranu podataka. UreĊaji za pohranu Raĉunalni programi. Operacijski sustavi. Namjenski programi Raĉunalne mreţe. Prijenos podataka. Vrste raĉunalnih mreţa Sigurnost korisnika pri korištenju raĉunala. Sigurnost podataka. Priĉuvne kopije podataka Zaštita raĉunala. Raĉunalni virusi. Antivirus. Vatrozid Autorska prava. Licenca. Vrste i distribucija programa sa stajališta autorskih prava Upotreba informacijskih tehnologija. Ergonomija pri korištenju raĉunala. Zaštita okoliša Osnovne operacije operacijskog sustava. Osnovni programi raĉunala Upravljanje mapama i datotekama. Arhiviranje podataka Osnove rada s aplikacijom za obradu teksta. Rad s blokovima teksta. Oblikovanje teksta i odlomaka, stranica, zaglavlja i podnoţja stranice. 15. Obrada teksta. Rad s tablicama, slikama i drugim objektima. Izrada popisa sadrţaja, tablica i slika. Provjera pravopisa. Ispis sadrţaja UKUPNO SATI

9 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Organska i primijenjena kemija I Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Lucia Emanuele Zgrada, kabinet Branitelja Dubrovnika 41, kabinet 72 Telefon lucia.emanuele@unidu.hr Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - - OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija Kemija ugljika, vrste organskih spojeva i osnovne funkcionalne skupine (alkoholi, aldehidi, kiseline, esteri amini, itd.) Ishodi uĉenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će znati imenovanje vrste organskih spojeva. Prepoznavanje svojstva, dobivanje i reaktivnost organskih spojeva. NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) X Predavanja X Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij X Vjeţbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet X Provjere znanja Obrazovanje na daljinu Usmeni X Pismeni X Kolokvij NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Sikirica, M., Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, Pine, S. H., Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, Izborna literatura 1. Matteini, M., Moles A., La chimica del restauro, Firenze, Nardini Editore, 1989.

10 Red. br. 1. POPIS TEMA NAZIV TEME Vezanje u organskim spojevima. Pregled ugljikovodika i funkcionalnih skupina Broj sati P V S Alkani i cikloalkani: nomenklatura i struktura Alkani i cikloalkani: reaktivnost Alkilhalogenidi Alkeni: nomenklatura i struktura Alkini: nomenklatura i struktura Adicijske reakcije na alkene i alkine Alkoholi: nomenklatura i struktura Alkoholi: reaktivnost Eteri Amini Aromatski spojevi: nomenklatura i struktura Mehanizam elektrofilne aromatske supstitucije Mehanizam elektrofilne aromatske supstitucije Karbonilni spojevi i reakcije na karbonilnu skupinu UKUPNO SATI OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest tehnologije materijala i umjetniĉkih tehnika I Semestar III. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Denis Vokić Zgrada, kabinet Branitelja Dubrovnika 41, kabinet 72 Telefon denis.vokic@unidu.hr Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - -

11 OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija Kolegij se sastoji od dvije cjeline. Prva cjelina je tehnologija ĉišćenja s naglaskom na bojane i lakirane površine. Druga cjelina je tehnologija pozlaćivanja na svim podlogama i svim postojećim metodama ukljuĉujući i metode imitacije pozlate i metode posrebrenja. Ishodi uĉenja kolegija Nakon uspješno završenog kolegija, student će moći: - steĉenim teorijskim znanjem uspješno se ukljuĉiti u izvoċenje praktiĉne nastave - na teoriskoj razini poznavati materijale, tehnike i terminologiju iz podruĉja ĉišćenja i pozlaćivanja baštine NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) x Predavanja x Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vjeţbe x Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet x Provjere znanja Obrazovanje na daljinu x Usmeni x Pismeni Kolokvij NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: Ostalo: Ostalo: 60% ocjene zasluţuje se uspjehom na pismenom ispitu. 40 % ocjene - prosudba aktivnosti na nastavi. Usmeni ispit - iznimno samo u sluĉaju graniĉne ocjene iz pismenog POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Denis Vokić, Tehnologija ĉišćenja lakiranih ili bojanih površina, skripta 2. Denis Vokić, Tehnologija pozlaćivanja, skripta Izborna literatura 1. Richard Wolbers, Cleaning Painted Surfaces: Aqueous Methods, Archetype Paolo Cremonesi, Materiali e Metodi per la Pulitura di Opere Policrome, Phase Red. br. G. Torraca, Topljivost i otapala u konzervatorsko-restauratorskoj problematici, K-R centar Gilding, approaches to treatment, James&James, (zbornik simpozija) 5. Gilded Wood, Conservation & History, Sound View Press, (zbornik simpozija) POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Neĉistoće Procesi donosa i privlaĉenja ĉestica Sile adhezije Adhezija u odnosu na fizikalne i kemijske osobine površina 0 2 0

12 5. Suho ĉišćenje Tekuća sredstva za ĉišćenje Vaţni ĉimbenici koji utjeĉu na efikasnost sredstav za ĉišćenje Sredstva za ĉišćenje na bazi vode Sredstava za ĉišćenje na bazi organskih otapala Doprinosi Richardsa Wolbersa Pozlaćivanje osnovni pojmovi Polimentno pozlaćivanje Varijacije polimentni pozlata Uljno pozlaćivanje Ostale metode pozlaćivanja i imitacije UKUPNO SATI OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehnologija materijala (papir) Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezni za studente smjera papir Nositelj kolegija prof. dr. sc. Damir Hasenay Zgrada, kabinet Filozofski fakultet u Osijeku Telefon dhasenay ffos.hr Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - - OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija Uvod u sadrţaj kolegija, osnovne definicije i pojmovi. Terminološko i tipološko odreċenje sadrţaja kolegija. Povijest papirnih materijala, povijest proizvodnje papira. Svojstva papira bitna sa stanovišta njegove upotrebe kao materijala za umjetnine na papiru i pisanu baštinu vrste i sastav papira; kemijska, fizikalna i mehaniĉka svojstva papira; vrste i uzroĉnici propadanja papira. Tehnologija proizvodnje papira sirovine; tehniĉki i tehnološki aspekti proizvodnje; opis,

13 specifiĉnosti i vrste tehnoloških procesa proizvodnje. Zaštita papirnih materijala u kontekstu njihove namjene, upotrebe, oblika i pristupa zaštiti. Ishodi uĉenja kolegija Po završetku nastave iz kolegija, studenti će moći: - prepoznati vaţnost poznavanja tehnologije pojedinog materijala, poglavito u odnosu na zaštitu kulturne baštine - opisati svojstva papira bitna sa stanovišta njegove upotrebe kao materijala za umjetnine na papiru i pisanu baštinu - opisati uzroke propadanja papirne graċe - razlikovati osnovne specifiĉnosti i vrste tehnoloških procesa proizvodnje papira - usporediti i argumentirati optimalne metode zaštite u odreċenim okolnostima NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) XPredavanja Seminari i radionice Vjeţbe XSamostalni zadaci Multimedija i Internet XObrazovanje na daljinu XUsmeni XPismeni Kolokvij XKonzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Laszlo, Ţelimir; Dragojević, Andreja. Priruĉnik preventivne zaštite umjetnina na papiru. Zagreb: Crescat, Enciklopedijske natuknice u izdanjima enciklopedija (Hrvatska enciklopedija, Opća enciklopedija, Tehniĉka enciklopedija, Grafiĉka enciklopedija, EncyclopediaBritannica i sl.) pod naslovima natuknica: papir, proizvodnja papira, papirus, pergament i sl. 3. Recollections. URL: 4. IFLA-ina naĉela za skrb i rukovanje knjiţniĉnom graċom / sastavio i uredio Edward P. Adcock u suradnji s Marie-TheresomVarlamoff i VirginiomKremp. Zagreb: Hrvatsko knjiţniĉarsko društvo, Izborna literatura 1. Kljajić, Filip. Kemijska prerada drva. Zagreb: Školska knjiga, Kljajić, Filip. Tehnologija celuloze i drvenjaĉe Zagreb: Školska knjiga, Conservationscience: heritagematerials. / ed. by E. May, M. Jones. Cambridge: The Royal SocietyofChemistry, Giardullo, Antonio. Zaštita i konzervacija knjiga: materijali, tehnike i infrastruktura. Beograd: Narodna biblioteka Srbije; Clio, Hasenay, Damir; Krtalić, Maja. Terminološki i metodološki aspekti u prouĉavanju zaštite stare knjiţniĉne graċe. // Libellarium 1, 2 (2008), Mušnjak T. Arhivi: IzmeĊu digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja zapisa na kiselom papiru. // Arhivski vjesnik, 44, 2001, str

14 7. Pravilnik o zaštiti knjiţniĉne graċe. // Narodne novine 52 (2005) URL: Nastava se izvodi kumulativno. Red. br. POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Uvod u sadrţaj kolegija, osnovne definicije i pojmovi Terminološko i tipološko odreċenje sadrţaja kolegija Povijest papirnih materijala, povijest proizvodnje papira Vrste i sastav papira Kemijska, fizikalna i mehaniĉka svojstva papira Vrste i uzroĉnici propadanja papira Tehnologija proizvodnje papira sirovine Tehniĉki i tehnološki aspekti proizvodnje papira Opis, specifiĉnosti i vrste tehnoloških procesa proizvodnje papira Zaštita papirnih materijala u kontekstu njihove namjene i upotrebe Zaštita papirnih materijala u kontekstu njihovih oblika i pristupa zaštiti UKUPNO SATI Nastava se izvodi kumulativno. OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehnologija materijala (drvo) Semestar III. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obavezni za studente smjera drvo Nositelj kolegija doc. dr. art. Kristina Kojan Goluţa Zgrada, kabinet Branitelja Dubrovnika 41, ured 51 Telefon kkojan@unidu.hr Suradnik dr. sc. Margarita Bego, poslijedoktorandica Zgrada, kabinet Branitelja Dubrovnika 41, ured 75 Telefon margarita.bego@unidu.hr OPIS KOLEGIJA

15 Sadrţaj kolegija: Upoznavanje materijala i tehnologija u obradi predmeta od drva Ishodi uĉenja kolegija: Primjena znanja o materijalima i tehnologijama u obradi predmeta od drva NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) Predavanja Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vjeţbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet Provjere znanja Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: Fotodokumentacijska mapa POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Osnove nauke o drvu, skripta 2. Nauka o drvetu, A. Karahasanović 3. Zaštita drva, R. Despot 4. Osnove površinske obrade drva, B. Ljuljka 5. Tehnologija drva, I. Bajalo Izborna literatura 1. Šumarska enciklopedija,više autora Materials for conservation:organic consolidants, adhesives and coatings, Butterworth Heineman, Velika Britanija:Horie,C.V.(1987): Conservation of wood artifacts, A Handbook, Springer, Berlin:Unger A., Schniewingd A. P., Unger W.(2001) 4. Poznavanje materijala, M Biffl 5. Anatomija drva, Z. Špoljarić Red. br. POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Drvo kao materijal Anatomska graċa drva Histološka graċa drva listaĉa Histološka graċa drva ĉetinjaĉa 2 4 0

16 5. Estetska svojstva drva Fizikalna svojstva drva Kemijska svojstva drva Greške drva Furniri Naĉini krojenja drva (piljenje) Sušenje drva Alati za obradu drva Konstrukcijski vezovi i spojevi drva Tehniĉka svojstva drva Tehnologija obrade drva UKUPNO SATI OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehnologija materijala (tekstil) Semestar III Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obavezni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Ţeljko Penava Zgrada, kabinet - Telefon 098/ zpenava@ttf.hr Suradnik Mateo Miguel Kodriĉ Kesovia, mag. art., asistent Zgrada, kabinet Sveuĉilišni kampus (Branitelja Dubrovnika 41), kabinet 106 Telefon mmkesov@unidu.hr OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija Vrste tekstilnih materijala, povijesni pregled korištenih sirovina, razvoj razliĉitih tehnika i mehanizama tkalaĉkih stanova, podjela i primjena povijesnih tkanina. Pojam i svojstva preċe, pravila za odreċivanje smjera osnove i potke, odreċivanje lica i naliĉja tkanine, odreċivanje gustoće tkanine, duţine i širine tkanine, uzorak snovanja i tkanja. Definicija i podjela vezne toĉke, naĉini prikazivanja i oznaĉavanja vezova u tkanju, tkalaĉki papir, crtanje veza i presjeka tkanine, flotiranje niti osnove i potke, osnovin i potkin efekt, tkalaĉka shema ili

17 uzornica, vrste uvoda u listove. Struĉna definicija i terminologija tekstilnih materijala prema odreċenom efektu (tiskani uzorak, sklad veza i boja) i prema naĉinu preplitanja. Podjela tkanina na temeljne vezove - platneni vez i njegove izvedenice (rips, panama), keperni vez i njegove izvedenice (pravilni, pojaĉani, kriţni, višeredni, povratni, lomljeni, prepleteni, gabarden) atlasni vez i njegove izvedenice (pravilni, pojaĉani, nepravilni, mješoviti); i sloţene vezove - dvoslojne tkanine, lampasi, baršuni, itd. Individualne vjeţbe obrade i analize razliĉitih vrsta tkanina: pamuĉne, vunene, svilene i tkanine za posebne namjene. Ishodi uĉenja kolegija Cilj kolegija je osposobljavanje studenata za rad na poslovima konzervacije-restauracije tekstila, razvijanje svijesti o vrijednosti i znaĉaju povijesnog tekstila, primijena odgovarajućeg pristupa za osjetljive tekstilne predmete, poštujući njihov integritet, etiĉke smjernice i naĉela konzervatorsko-restauratorske struke. Upoznavanje studenata sa vrstama povijesnog tekstila i struĉnom terminologijom, prepoznavanje razlike u konstrukcijama razliĉitih struktura i njihovih osnovnih svojstava, uporaba i primjena nedestruktivnih metoda, alata i instrumenata u konstrukcijskoj analizi povijesnog tekstila. Na osnovu steĉenih znanja student će biti u mogućnosti izraditi detaljnu tehnološku analizu tkanine kao dijela konzervatorskorestauratorske dokumentacije, te ispravno odabrati tekstilni materijal u restauratorskom postupku. NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari i radionice Vjeţbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Orešković V. i J. HaĊina: Vezovi i konstrukcije tkanina listovnog tkanja, Bihać Penava, Ţeljko; Jemo, Danijela: Tehnološka analiza ţakardske tkanine u svrhu konzerviranja i restauriranja // 3. meċunarodno znanstveno-struĉno savjetovanje Tekstilna znanost i gospodarstvo Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet Zagreb, Penava, Ţeljko; Knezić, Ţeljko; Vilus, Tomislava: Raĉunalni program zppaint za dizajn jacquard tkanina // 8. znanstveno-struĉno savjetovanje Tekstilna znanost i gospodarstvo, Zagreb: Tekstilno tehnološki fakultet, Penava, Ţeljko; Kovaĉević, Stana: Raĉunalna obrada tartan tkanina. // Tekstil: ĉasopis za tekstilnu tehnologiju i konfekciju. 54 (2005) ; Gillis, C., Nosch, M.-L. B., Ancient Textiles: Production, Crafts, and

18 Society, Oxford: Ox Bow Press, Izborna literatura 1. Phipps, E., Looking at textiles: a guide to technical terms, Getty Publications, Los Angeles, C.I.E.T.A., Vocabulary of technical terms, C.I.E.T.A., Lyon, C.I.E.T.A., Tracés techniques, C.I.E.T.A., Lyon, C.I.E.T.A., Notes on hand-weaving techniques in plain and figured textiles, C.I.E.T.A., Lyon, POPIS TEMA Red. Broj sati NAZIV TEME br. P V S 1. Prepoznavanje povijesnih materijala, tehnika predenja, snovanja i tkalaĉkih stanova Metodološki pristup u konstrukcijskoj analizi povijesnog tekstila Konstrukcijska analiza temeljnih vezova 4. Konstrukcijska analiza sloţenih vezova 5. Dekompozicija tkanina Prikazivanje vezova tkanina Uzornica veza Platneni vez i njegove izvedenice Keperni vez i njegove izvedenice Atlasni vez i njegove izvedenice Sloţeni vezovi UKUPNO SATI OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehnologija materijala: keramika i metal Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni za studente smjera keramike i metala Nositelj kolegija prof. dr. sc. Stanislav Kurajica Zgrada, kabinet Sveuĉilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inţenjerstva i tehnologije, Marulićev trg 20, Zagreb Telefon 01 / stankok@fkit.hr

19 Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - - OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija Kristalno stanje i amorfno stanje. Trodimenzionalna periodiĉka graċa kristala. Utjecaj strukture na fiziĉka i kemijska svojstava materijala. Vrste i podjele anorganskih materijala. Povijesni razvoj materijala. Povijest proizvodnje keramike, stakla i metala. Sirovine u anorganskoj kemijskoj tehnologiji. Tradicionalna keramika. Keramiĉke sirovine. Svojstva glina. Oblikovanja keramike. Proces peĉenja keramike. Glaziranje i oslikavanje. Vrste glazura. Emajli. Vrste keramike. Degradacija keramike i glazura. Opće spoznaje o staklotvornosti i kristalizaciji. Struktura stakla. Sirovine za proizvodnju stakla. Taljenje i oblikovanje stakla. Bojenje stakla. Hidroliza i kristalizacija stakla. Metali i slitine. Bakar i slitine bakra, zlato i srebro. Sirovine, proizvodnja i obrada metala. Kemijska i elektrokemijska korozija metala. Korozija u atmosferi, tlu i moru. Tehnike karakterizacije anorganskih materijala. Osnovni principi rada i instrumentacija. Ishodi uĉenja kolegija Stjecanje znanja o vrstama, znaĉaju i svojstvima anorganskih materijala. Razumijevanje odnosa strukture i svojstava materijala. Stjecanje znanja o povijesnom razvoju tehnologije materijala. Poznavanje sirovina i tradicionalnih proizvodnih procesa u keramiĉkoj, staklarskoj i metalurškoj proizvodnji. Poznavanje kemijskih svojstava keramike, stakla i metala te razumijevanje procesa koji dovode do degradacije ovih materijala. Upoznavanje s tehnikama koje se primjenjuju u instrumentalnoj karakterizaciji materijala. XPredavanja Seminari i radionice Vjeţbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu XUsmeni Pismeni X Kolokvij NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) XKonzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad X Provjere znanja NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. J. F. Shackelford, Introduction to Materials Science for Engineers, 6th ed.,pearsoneducationinternational, London, W. D. Kingery, H. K. Browen, D. R. Uhlmann, Introduction to Ceramics, JohnWileyandSons, N. Y., W. Vogel, Kemija stakla, Kemija u industriji, Zagreb P.A. Schweitzer: Metallic Materials: Physical, Mechanical, andcorrosionproperties, CRC, London, Izborna literatura

20 - Red. br. 1. POPIS TEMA NAZIV TEME Kristalno stanje i amorfno stanje. Trodimenzionalna periodiĉka graċa kristala. Broj sati P V S Utjecaj strukture na fiziĉka i kemijska svojstava materijala Vrste i podjele anorganskih materijala. Povijesni razvoj materijala Povijest proizvodnje keramike, stakla i metala. Sirovine u anorganskoj kemijskoj tehnologiji Tradicionalna keramika. Keramiĉke sirovine. Svojstva glina Oblikovanja keramike. Proces peĉenja keramike Glaziranje i oslikavanje. Vrste glazura. Emajli Vrste keramike. Degradacija keramike i glazura Opće spoznaje o staklotvornosti i kristalizaciji. Struktura stakla Sirovine za proizvodnju stakla. Taljenje i oblikovanje stakla Bojenje stakla. Hidroliza i kristalizacija stakla Metali i slitine. Bakar i slitine bakra, zlato i srebro Sirovine, proizvodnja i obrada metala Kemijska i elektrokemijska korozija metala. Korozija u atmosferi, tlu i moru Tehnike karakterizacije anorganskih materijala. Osnovni principi rada i instrumentacija UKUPNO SATI OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Slikanje I. Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. art. Iris Lobaš Kukaviĉić

21 Suradnik Suradnik Zgrada, kabinet Branitelja Dubrovnika 41, kabinet 73 Telefon - iris.lobas@unidu.hr red. prof. Anto Kajinić Zgrada, kabinet - Telefon - - mr. art. Ivan Perak Zgrada, kabinet - Telefon - iperak@unidu.hr OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija Tonsko slikanje mrtve prirode, traţenje dubokih i visokih valerskih odnosa s neutralnim bojama, traţenje dubokih i visokih valerskih odnosa s toplim i hladnim bojama, koloristiĉko slikanje mrtve prirode u kvantitativnoj ravnoteţi boja, moduliranje i modeliranje, fino pisanje, tonsko znakovno iluminiranje, koloristiĉko znakovno iluminiranje Ishodi uĉenja kolegija Svladavanje problema plastiĉnosti (prostornosti) oblika. Ovladavanje problemima izrade plastiĉnosti oblika u zadanom prostoru i izvedbe tonskih pasaţa u slikarstvu. Izraţavanje emotivnih sklopova i vizualnih opservacija kroz preferiranje odreċenih boja i svladavanje prostornosti oblika u odreċenom prostoru. Ovladavanje problemima prirodnog svjetla, te moduliranja oblika i prostora s prevagom toplih boja, s prevagom hladnih boja, te s podjednakim brojem toplih i hladnih boja, uz izraţavanje koloristiĉkih odnosa svjetlo/tamno, hladno/toplo- (izvedbom svijetlih ploha na oblicima i u prostoru toplim bojama, s redukcijom toplih boja primjerenoj njihovoj vizualnoj snazi u odnosu na uporabu ploha slikanih hladnim bojama i obratno), a sve u cilju konaĉne vizualne harmonije, (uravnoteţenja). Ovladavanje kaligrafskim pisanjem svih vrsta i oblika slova. Ovladavanje tehnikom i smislom iluminiranja rukopisa kroz razliĉite stupnjeve razrade. NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari i radionice Vjeţbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Leonardo da Vinci, traktat o slikarstvu, Beograd, Rudolf Arnheim, Umjetnost i vbizualno opaţanje, Beograd 1981.

22 3. Antun Karaman, Likovna umjetnost I, Zagreb, Metka Krajger-Hozo,Metode slikanja i materijali, Sarajevo, Johannes Itten, The Art of Color,New York, Izborna literatura 1. Radmila Graovac, Teorija likovne forme, Novi Sad, Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost I, Zagreb Radovan Ivanĉević Likovni govor, Zagreb, Gina Pichel, Opća povijest umjetnosti 2, Zagreb Alojzije Studeniĉka, Nauka o tvorbi ornamenata, Sarajevo, O. G.Ocvirk, R. Bone, R.Stinson, Ph. Wigg, Osnovi likovne umjetnosti (teorija i praksa), Sarajevo, Red. br. POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Slikarska kompozicija Boja u slikarstvu Tonska kompozicija Mrtva priroda Lazurno slikanje Impastno slikanje Slikarski pasaţi Harmoniĉna koloristiĉka kompozicija Kontrastna koloristiĉka kompozicija Hladne boje Tople boje Slikarska materijalizacija Slikarska materijalizacija Koloristiĉka komplementarnost Mrtva priroda UKUPNO SATI

23 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Reljef I. Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. art. Iris Lobaš Kukaviĉić Zgrada, kabinet Branitelja Dubrovnika 41, kabinet 73 Telefon - iris.lobas@unidu.hr Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - - OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija - Crtanje slobodnom rukom i njegova primjena na arhitektonske skice - Modeliranje - Arhitektonski reljef - Prouĉavanje kanona klasiĉne arhitekture - Uvod u osnovnu strukturu geometrijskih forma i operativna metoda za projektnu praksu - Izrada reljefa niskog, visokog i urezanog Ishodi uĉenja kolegija Razviti smisao za prostornu (tordimenzionalnu) vizualnu percepciju oblika. Razviti smisaoi sposobnost prosuċivanja tvarnosti oblika na temelju njegove prostorne percepcije te stvoriti sposobnost nadopunjavanja oštećenih oblika doraċivanjem forme. Ovladati kiparskim tehnikama: a) dodavanje materijala b) oduzimanja materijala te svladati rad s tradicionalnim kiparskim materijalima - gipsom, glinom i drvetom. Predavanja Seminari i radionice Vjeţbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura

24 1. Rotschild, L., Sculpture trough the Ages, New York London, Propylaen, Tom XV, Egipat mala plastika, Propylaen Verlag, Berlin Penny, The materials of Sculptures, Yale University Press, New Haven, London, Tehniĉka enciklopedija, Leksikografski zavod, Zagreb, Sokolović A., Sadra, Tehniĉka knjiga, Zagreb, Izborna literatura 1. Mehling G., Naturstein Lexikon, Verlag Georg D. V. Callway, München, Welthe K., Wandmalerei, Otto Maier, Ravensburg, Liebscher, I., Willert, F. W. Technologie der Keramik, Veb Vertrag der Kunst, Mayer R., The Artist's Handbook, Faber &Faber, London, Lucas A., Ancient Egyptian Materials a. Industries, Edward Arnold, London Enciklopedija likovnih umjetnosti, Leksikografski zavod, Zagreb, Red. br. POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Upoznavanje s kiparskim priborom Ploha u kiparstvu Površina u kiparstvu Uloga svjetla i sjene u kiparstvu Visoki reljef Niski reljef Portret u kiparstvu Kiparsko kalupiranje Kiparsko odlijevanje u gipsu Kiparsko patiniranje Modeliranje u glini Visoki reljef Visoki reljef Portret u kiparstvu modeliran glinom Odljevanje portreta u gipsu UKUPNO SATI

25 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost renesanse i baroka Semestar III. Broj ECTS bodova 5 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković Zgrada, kabinet Branitelja Dubrovnika 41, kabinet 58 Telefon sandra.uskokovic@unidu.hr; sandra.uskokovic@gmail.com Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - - OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija - Poĉetak renesanse u većim europskim središtima sposebnim osvrtom na Italiju stoljeće u Firenci s posebnim osvrtom na djelo Masaccia, Angelica, Filippa Lippi-ja, Paola Uccella, Andree del Castagna, Domenica Vezeziana, itd. - Veliki crtaĉi freska druge polovice Quattrocenta (petnaestog stoljeća): Benozzo Gozzoli, Il Ghirlandaio. Firenza Lorenza Il Magnifica i širenje neoplatonizma - Firentska kriza kraja stoljeća i njezin odraz na suvremenu umjetnost - Poĉetak 16.st: vrhunac klasiĉnog duha: Bramante Michelangelo, Leonardo da Vinci, Rafael - Cinquecento (šesnaesto stoljeće) antiklasiĉno eksperimentiranje i manirizam - Anti klasiĉno eksperimentiranje ufirenzi i Toskani:Pontormo i Rosso Fiorentino - Manirizam fontenbloške škole - Maniristi druge generacije i slikari Studiola, ElGreco - Seicento (sedamnaesto stoljeće) Barok - Caracci. Caravaggio i njegovi sljedbenici - Emilijansko slikarstvo nakon Carraccija: Domenichino, Reni, Lanfranco, Guercino - Barokno slikarstvo: Pietro da Cortona i širenje baroknog jezika - Osvrt na osnovne talijanske slikarske škole i na najveće europske umjetnike, zlatno doba Španjolske umjetnosti - Settecento (osamnaesto stoljeće) - Prva polovica stoljeća i osnovni umjetnici u Italiji: Crespi, Piazzetta, Ricci, Tiepolo, Rosalba

26 Carriera. Vodutizam; Canaletto, Belletto, Guardi P., Longhi, Magnasco, Panini, Ceruti, Fra Galgario, Solimena Ishodi uĉenja kolegija Ovladati znanjima iz razvoja Europske i svjetske povijesti umjetnosti od renesansnog vremena do 19 st. Stvoriti pretpostavke za usvajanje osnovnih znanja i metoda za deskripciju i analizu umjetniĉkih djela slikarstva, kiparstva, arhitekture, dizajna i primijenjene umjetnosti ovih razdoblja. Ovladati temeljnom struĉnom terminologijom. Ovladavanje znanjima koji se odnose na percepciju razliĉitih vrsta umjetniĉkog izraţavanja i koji se izvode razliĉitim tehnikama te stvoriti pretpostavke primjerene opservacije i identifikacije razliĉitih stilskih odrednica, razumijevanje njihovih meċusobnih odnosa, te razumjevanje društvenih uvjetovanosti njihova nastanka. Usporedo s razvojem Europske i svjetske povijesti umjetnosti ovladati znanjima koji se odnose na razvoj nacionalne povijesti umjetnosti. NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) Predavanja Konzultacije Seminari i radionice Laboratorij Vjeţbe Terenska nastava Samostalni zadaci Mentorski rad Multimedija i Internet Provjere znanja Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. Murray P. i L., Umjetnost renesanse, Beograd, W lfflin H., Klasiĉna umjetnost, Zagreb, Matica hrvatska, Fioco G., La pitura toscana dell Quatrocento, Novara, Freedberg S. J., Painting in Italy , Penguin Books, Pope Henessy J., Italian Renaisance sculpture, Phaidon, Izborna literatura V an der Osten G., V ey H., Painting and Sculpture in Germany and Netherlands , Penguin Books, From the Classicists to the Impressionists. Art and Architecture in the 19.th Sentury, 2. selected and edited by Elizabeth Gilmore Holt, New Haven and London, Yale University Press Postimpresionizam, Izvori moderne umjetnosti, Zagreb, Mladost, Kenneth C., Priroda u umjetnosti, Zagreb, Mladost, 1961.

27 5. Monografije o slikarima 19. st. iz serije Classici dell'arte, Milano, Rizzoli Ed Novotny F., Painting and Sculpture in Europe , Harmodsworth, Penguin Books, Zeitler R., Die Kunst des 19. Jahrhunderts (Propylaen Kunstgeschichte XI), Berlin, Propylaen Verlag, Enciklopedija hrvatske umjetnosti I II., HLZ, Zagreb, Enciklopedija likovnih umjetnosti I-IV, JLZ; Zagreb, Red. br. POPIS TEMA NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Uvodno predavanje i podjela obaveza studentima Poĉetak renesanse u Europi stoljeće u Firenci Fresko slikari Quattrocenta Firentinska kriza kraja stoljeća Vrhunac klasiĉnog duha 16.stoljeća Manirizam Barok Barokno slikarstvo Zlatno doba španjolske umjetnosti Settecento UKUPNO SATI OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija i primijenjena biologija Semestar III. Broj ECTS bodova 2 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, Dubrovnik, D25

28 Telefon Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - - OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija - Uvjeti razvoja mikoorganizama, autotrofni i heterotrofni organizmi, štete na keramiĉkim, kamenim i mramornim rukom izraċenim djelima; - Insekti ksilofagi, biološki ciklus; - Štete na proizvodima u drvu; - Štete na papirnatom materijalu; - Štete na tekstilnom materijalu; - Štete na ostalim materijalima; - Metodologije prevencije, dezinfekcije i deratizacije Ishodi uĉenja kolegija Svladavanjem ovog predmeta stjeĉu se opća i posebna znanja o biologiji organizama koji se susreću kao štetnici na umjetniĉkim djelima, teoretskim osnovama, terminologiji, funkcionalnosti mjera za suzbijanje štetnika. Ovladava se znanjima o primjeni bioloških principa i naĉela u zaštiti od posljedica biodegradacije na umjetniĉkim djelima. NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari i radionice Vjeţbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo: POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 6. Caneva G., Nugari M.,Salvadori O Biology in the Conservationof Works ofart, ICCROM 7. Rossmoore H. W BiodeteriorationandBiodegradation 8, Proc.of 8thIBBS, Ontario, Elsevier 8. Variĉak B Mikroskop. Sveuĉilišna naklada, Zagreb 9. Jawec E., Melnick J. L., Adelberg E. A Pregled medicinske mikrobiologije. Školska knjiga, Zagreb 10. Caneva G., Nugari M. P., Salvadori O La biologia nel restauro. Firenze, Nardubu Editor

29 Izborna literatura Red. br POPIS TEMA NAZIV TEME Uvod: Definicija. Biološke discipline. Obiljeţja ţivih bića. Organizacijske razine ţivoga svijeta. Metode istraţivanja u biologiji. Kratki povijesni pregled razvoja biologije. Kemija i ţivot: Biogeni elementi. Voda. Biološki vaţni spojevi. Citologija znanost o stanici: GraĊa i funkcija prokariotske stanice. GraĊa i funkcija eukariotske stanica Staniĉni metabolizam: Fotosinteza. Glikoliza i staniĉno disanje. Staniĉni ciklus. Interfaza. Mitoza. Mejoza. Gametogeneza. Biljni organizam: Morfologija. Vegetativni i generativni organi. Biljna tkiva. Ţivotinjski organizam: Oplodnja. Razvoj ţivotinjskog organizma. Ţivotinjska tkiva. Promorfologija. Sistematika: Taksonomske kategorije. Sistematska klasifikacija ţivog svijeta. Binarna nomenklatura. Pregled ţivotinjskog svijeta. Bakterije: Biologija i ekologija bakterija. Oštećenja materijala uzrokovana bakterijama. Gljive: Biologija i ekologija gljiva. Oštećenja materijala uzrokovana gljivicama i plijesnima. Kukci: Biologija i ekologija kukaca. Materijali od drva: Biološka oštećenja i štetnici. Determinacija štetnih vrsta. Materijali od papira: Biološka oštećenja i štetnici. Determinacija štetnih vrsta. Materijali od tkanina i koţe: Biološka oštećenja i štetnici. Determinacija štetnih vrsta. Materijali i predmeti od keramike i metala: Biološka oštećenja i štetnici. Determinacija štetnih vrsta. Broj sati P V S UKUPNO SATI

30 OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Talijanski jezik II/1 Semestar III. Broj ECTS bodova 2 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija dr. sc. Lucijana Leoni, viša predavaĉica Zgrada, kabinet Branitelja Dubrovnika 41, kabinet 124 Telefon lleoni@unidu.hr Suradnik - Zgrada, kabinet - Telefon - - OPIS KOLEGIJA Sadrţaj kolegija Komunikativne situacije iz svakodnevnog ţivota. Strukturalno i gramatiĉki obraċuju se jednostavni tekstovi (dijalozi, opisi, upute, upitnici) izneseni pismeno ili kroz video - audio snimke. Tekstovi iz knjige se nadopunjuju autentiĉnim tekstovima iz ĉasopisa, snimkama s televizije, pjesmama, isjeĉcima filmova koji se mogu obraditi na ovoj razini. Gramatiĉki se obraċuju: imenice (rod i broj), pridjevi, zamjenice, upitne rijeĉi, prilozi, prijedlozi, formalni i neformalni registar, glagoli (sve tri konjugacije, neki nepravilni glagoli): infinitiv indikativ prezenta, kondicional prezenta, futur, perfekt. ObraĊuju se elementi civilizacije i kulture iz suvremenog ţivota u Italiji. Usvajanje osnovnih leksiĉkih i gramatiĉkih struktura, upoznavanje s talijanskom kulturom u skladu je s postizanjem poznavanja talijanskog jezika na razini A2/1 prema Zajedniĉkom europskom okviru za jezike. TakoĊer se uvodi u upoznavanje s terminologijom struke u podruĉju konzerviranja i restauriranja kulturne baštine te u razumijevanje jednostavnih struĉnih tekstova iz navedenog podruĉja. Ishodi uĉenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i usvajanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na talijanskom jeziku s posebnim naglaskom na upoznavanju studenata s jezikom struke: umjetnici i umjetniĉka djela iz talijanske kulturne baštine, osnovni pojmovi iz podruĉja konzerviranja i restauriranja, vezano za materijale i postupke. Ishod uĉenja podrazumijeva, prema Zajedniĉkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja talijanskog jezika na razini A2: Ĉitanje s razumijevanjem Studenti će moći: razumjeti kratke, jednostavne tekstove koji sadrţavaju najuĉestaliji vokabular razumjeti kratke, jednostavne tekstove o poznatim temama i tekstove konkretnoga

31 sadrţaja u kojima se rabi uobiĉajeni svakodnevni vokabular pronaći specifiĉne informacije u jednostavnim tekstovima s kojima se susreće, poput pisama, brošura i kratkih ĉlanaka koji opisuju dogaċaje. Slušanje s razumijevanjem Studenti će moći: razumjeti fraze i izraze koji se odnose na podruĉja od neposrednoga interesa (npr. osnovni podatci o sebi, obitelji, svojoj neposrednoj okolini, školi i sl.) ako se govori polako i jasno prepoznati temu razgovora koji se vodi u njegovoj nazoĉnosti ako se govori polako i jasno razumjeti osnovni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih poruka, obavijesti i upozorenja razumjeti i izvući bitne informacije iz kratkih, snimljenih tekstova koji se bave predvidivim svakodnevnim temama ako su izneseni polako i jasno. Pisanje Studenti će moći: smisleno povezanim reĉenicama pisati o svakodnevnim pojavnostima iz svojega okruţenja, npr. o ljudima, mjestima, obrazovnome iskustvu i sliĉno napisati vrlo kratak i jednostavan opis odreċenih dogaċaja, prošlih aktivnosti i osobnih iskustava rabiti uski izbor osnovnoga vokabulara potreban za snalaţenje u svakodnevnim situacijama rabiti neke jednostavne strukture ispravno pri ĉemu još uvijek pravi osnovne pogreške, npr. ĉesto zaboravlja na pravilan redoslijed rijeĉi u reĉenici, pravi pogreške pri sprezanju glagola, sklonidbi imenica i sliĉno, ali je unatoĉ tomu obiĉno jasno što ţeli reći. Govor Studenti će moći: komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaćama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima sudjelovati u kratkim dijalozima u društvu, premda obiĉno neće razumjeti dovoljno da bi sami mogli odrţavati razgovor koristiti nizove fraza i reĉenica kako bi jednostavnim jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude, mjesto gdje ţive i sl. NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari i radionice Vjeţbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu Usmeni Pismeni Kolokvij Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja NAĈIN POLAGANJA ISPITA Ostalo:

32 POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura 1. L Italiano infamiglia, corsodiitalianoperstranieri, percorso CarloFerrari, Quadernidirestauro, Artedelrestauroedizioni, Cremona, Esplorando l'arte, Strumentiperleggere l'opera, Zanichelli, Izborna literatura 1. Jernej, J. (1995): Talijanska konverzacijska gramatika, Školska knjiga, Zagreb. Jernej, A. (1996): Hrvatsko-talijanski rjeĉnik i Talijansko-hrvatski rjeĉnik, Školska knjiga, Zagreb. MarcoMezzadri, GrammaticaessenzialedellalinguaitalianaLivelloelementare e intermedio, GuerraedizioniPerugia, Deanović-Jernej, (1993), Talijansko-hrvatski rjeĉnik, Školska knjiga, Zagreb 5. Deanović-Jernej, (1994), Hrvatsko-talijanski rjeĉnik, Školska knjiga, Zagreb POPIS TEMA Red. br. NAZIV TEME Broj sati P V S 1. Unita introduttiva ripasso E tu come stai canzone Fare acquisti I testo e conversazione Fare acquisti grammatica e produzione Guarda come sono vestiti - testo e conversazione Guarda come sono vestiti - grammatica e produzione Questione di salute - testo e conversazione Questione di salute - grammatica e produzione In giro per la città - testo e conversazione In giro per la città - grammatica e produzione Il tempo libero testo e conversazione Il tempo libero - grammatica e produzione Il Natale in Italia - testo e conversazione Il Natale in Italia produzione scritta Ripasso per l esame 1 1 0