AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST

Transcription

1 AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST NACRT PRAVILNIK O TEHNIČKIM I EKSPLOATACIONIM USLOVIMA POD KOJIMA SE MOGU KORISTITI RADIO DIFUZNE STANICE ZA EMITOVANJE TELEVIZIJSKOG PROGRAMA U FREKVENCIJSKIM OPSEZIMA VHF I I III I UHF IV I V Podgorica, februar godine

2 Na osnovu člana 8 stav 1 tačka 7 i 19, člana 62 stav 2, člana 76 stav 1 tačka 2 i 3 i člana 134 stav 1 tačka 2, Zakona o elektronskim komunikacijama (,,Službeni list Crne Gore broj 50/08 i 70/09), Savjet Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, na sjednici održanoj _. _ godine donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM I EKSPLOATACIONIM USLOVIMA POD KOJIMA SE MOGU KORISTITI RADIO DIFUZNE STANICE ZA EMITOVANJE TELEVIZIJSKOG PROGRAMA U FREKVENCIJSKIM OPSEZIMA VHF I I III I UHF IV I V I Opšte odredbe (Predmet) Član 1 Ovim pravilnikom se utvrđuju vrste emisija i tehničke karakteristike radio stanica za emitovanje televizijskog programa u frekvencijskih opsezima VHF I i III (47 68 MHz i MHz) i UHF IV i V ( MHz) posredstvom analognih predajnika i pretvarača za ove emisije, radi obezbjeđenja nesmetanog prijema emisijama televizije, drugim radio službama i efikasnog korišćenja radio frekvencijskog spektra. (Testiranje i obilježavanje) Član 2 Radio stanice iz člana 1 ovog pravilnika mogu se koristiti samo ako ispunjavaju uslove predviđene ovim pravilnikom. Odredbe ovog pravilnika odnose se i na proizvođače i uvoznike predajnika i pretvarača predviđenih za vrstu emisije koja je navedena ovim pravilnikom. Za sve radio stanice iz člana 1 ovog pravilnika, neophodno je testiranje usklađenosti s referentnim standardima i obilježavanje CE oznakom, u skladu sa Direktivom 1999/5/EC Evropskog Parlamenta i Savjeta Evrope (Direktiva o radio opremi i telekomunikacionoj terminalnoj opremi i uzajamnom priznavanju njihove usklađenosti)/ pravilnikom o radio opremi i telekomunikacionoj terminalnoj opremi. (Referentni međunarodni propisi) Član 3 Referentne međunarodne preporuke, norme i propisi koje moraju zadovoljavati radio difuzne stanice iz člana 1 ovog pravilnika su: CCIR Report ʺCharacteristics of television systemsʺ ITU R Recommendation BT ʺConventional analogue television systemsʺ ITU R Recommendation BT ʺMeasurement methods applicable in the analogue television studio and the overall analogue television systemʺ ITU T Recommendation J.61 uključujući i Amd.1 ʺTransmission performance of television circuits designed for use in international connectionsʺ ETSI EN :2006 Electromagnetic Compatibility and Radio Spectrum Matters (ERM); Transmitting Equipment for the Analogue Television Broadcasting Service; Part 2: Harmonized EN Under Article 3.2 of the R&TTE Directive EN :2000 ʺMethods of measurement for radio transmitters Part 1: General characteristics for broadcast transmittersʺen :1995 ʺMethods of measurement for radio transmitters Part 5: Performance characteristics of television transmittersʺ EN :1995 ʺMethods of measurement for radio transmitters Part 9: Performance characteristics for television transposersʺ 1

3 EN :1993 ʺMethods of measurement for radio transmitters Part 10: Methods of measurement for television transmitters and transposers employing insertion test signalsʺ. (Značenje pojedinih izraza) Član 4 Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja: 1. Televizijski predajnik: - amplitudno modulisan predajnik za sliku sa djelimično potisnutim bočnim opsegom; - frekvencijski modulisan predajnik za ton. Ako postoji skretnica, smatra se sastavnim dijelom televizijskog predajnika. 2. Televizijski pretvarač: Zajednička grupa sklopova (ulazni pojačavač, oscilatori, mješači, međufrekvencijski pojačavači, izlazni pojačavač, sklopovi za regulaciju i ostali sklopovi) pomoću kojih se televizijski signal prima na jednom, a odašilje na drugom kanalu. 3. Normalan pomjeraj frekvencije (normalni offset): Pomjeraj kod kojeg je razlika između nominalnih frekvencija nosioca slike cio umnožak 1/2 linijske frekvencije, pri čemu tačnost frekvencije nosioca mora biti u granicama 500 Hz. 4. Precizni pomjeraj frekvencije (precizni offset): Pomjeraj frekvencije kod kojeg je razlika između nominalnih frekvencija nosioca cio umnožak 1/12 linijske frekvencije, pri čemu je tačnost frekvencije nosioca u granicama 1 Hz. 5. Snaga predajnika: Efektivna izračena snaga nosioca za vrijeme sinhro impulsa, dok je snaga predajnika za ton vrijednost snage nemodulisanog nosioca. 6. Televizijska slika: Slika proizvedena elektronskim mlazom na luminescentnom zastoru uređaja za sintezu za vrijeme potpunog ciklusa slike. Slika se sastoji iz dvije uzastopne poluslike. 7. Analiza sa proredom: Postupak analize slike pri kojim se analiza vrši prvo po neparnim, a zatim po parnim linijama. 8. Poluslika: Dio koji se ispisuje između dva uzastopna impulsa vertikalne sinhronizacije. 9. Signal sjajnosti (osvijetljenosti) (EY): Signal koji jednoznačno karakteriše sjajnost (osvijetljenost) slike. 10. Signal boje: Signal koji se dodaje signalu sjajnosti da bi se prenijela informacija o boji neke slike. 11. Pomoćni nosilac boje: Pomoćni nosilac, smješten u frekvencijskom opsegu koji zauzima video signal i koji je modulisan tako da daje signal boje. 12. Horizontalni impuls za potiskivanje: Dodatni signal, u opštem obliku pravougaoni, kojim se omogućava prelazak mlaza kod sinteze od jedne linije na drugu liniju. 13. Vertikalni impuls za potiskivanje: Dodatni signal, u opštem obliku pravougaoni, upotrijebljen za potiskivanje mlaza kod sinteze od jedne poluslike na drugu polusliku. 14. Sinhro impulsi: Dodatni signali koji osiguravaju sinhronizam skretanja mlaza za analizu i sintezu slike i referentni nosilac za demodulaciju signala boje u slučaju televizije u boji. 15. Horizontalni sinhro impuls: Pravougaoni impuls sinhronizacije koji osigurava horizontalnu sinhronizaciju skretanja mlaza za analizu i sintezu, a prenosi se za vrijeme trajanja horizontalnog impulsa za potiskivanje. 16. Vertikalni sinhro impuls: Signal sinhronizacije sastavljen od jednog ili više pravougaonih impulsa koji osiguravaju vertikalnu sinhronizaciju mlaza za analizu i sintezu i koji se prenosi za vrijeme trajanja vertikalnog impulsa za potiskivanje. 17. Referentni signal boje (burst): Signal sinhronizacije boje koji se sastoji iz nekoliko sinusoida na frekvenciji pomoćnog nosioca, a koji se prenosi za vrijeme trajanja horizontalnog impulsa za potiskivanje. 18. Impulsi za izjednačenje: Dodatni signali upotrijebljeni pri analizi sa proredom za vrijeme trajanja vertikalnog impulsa za potiskivanje da bi se osigurao prored pri sintezi. 19. Video signal: Signal koji sadrži sve signale potrebne za sintezu slike: signal sjajnosti, impulse za potiskivanje, signal sinhronizacije, itd. 20. Nivo crnog: Nivo crnog signala slike ili video signala koji odgovara minimalnoj amplitudi signala sjajnosti. Ovaj nivo odgovara tački čija je sjajnost nula, odnosno crnoj tački predmeta. 21. Nivo bijelog: Nivo signala slike ili video signala koji odgovara maksimalnoj amplitudi signala sjajnosti. 22. Nivo potiskivanja: Nivo signala slike ili video signala za vrijeme impulsa potiskivanja, sa izuzetkom nivoa drugih raznih signala koji se mogu prenijeti za ovo vrijeme. 2

4 23. Nivo sinhronizacije: Minimalni nivo video signala koji odgovara vrhu horizontalnog ili vertikalnog sinhro impulsa. 24. Linijska (horizontalna frekvencija): Broj linija u sekundi, pri analizi ili sintezi televizijske slike. 25. Signali hrominantne razlike: Signali koji sadrže samo informaciju o boji nakon što im je oduzeta informacija o osvjetljenosti. 26. Vještačka antena: Oklopljeno opterećenje koje se priključuje na predajnik radi mjerenja i zamjenjuje stvarnu antenu. 27. Parazitne oscilacije: Oscilacije čija je frekvencija van širine opsega emisije, a čiji se nivo može smanjiti bez uticaja na prenos korisnih informacija. 28. Kvadraturna amplitudna modulacija (QAM): modulacijski postupak pri kojem se nosilac razdvaja u dvije komponente sa faznim pomakom jedne prema drugoj od 90 0 (kvadraturni pomak faze). Jedna komponenta nosioca moduliše se modulacijskim signalom hrominantne razlike EʹU = EʹR EʹY, a druga, fazno za 90 zaokrenuta, modulacijskim signalom hrominantne razlike EʹV = EʹB EʹY. U televizijskom sistemu PAL fazni pomak komponente nosioca, koju moduliše signal EʹU = EʹR EʹY, mijenja predznak nakon svake linije sa +90 na 90, zatim opet +90, 90 i tako redom. 29. Akcentuacija: Postupak isticanja visokih zvučnih frekvencija modulišućeg signala povećanjem njihovog nivoa prije modulacije. 30. Deakcentuacija: Postupak inverzan postupku akcentuacije, a obavlja se nakon demodulacije snižavanjem nivoa viših frekvencija prenesenog signala, čime se, sa oba ova postupka, pri frekvencijskoj modulaciji dobija poboljšanje odnosa signal/šum za oko 10 db. 31. Koordinate boja: Norma u sistemu CIE iz godine gdje svakoj od osnovnih boja odgovara jedna koordinata trougla (crvena, plava, zelena). 32. Grupno kašnjenje: Grupno kašnjenje se izražava kao diferencijalni odnos faze i frekvencije: 1 dϕ τ g = 2π df Konstantna vrijednost grupnog kašnjenja omogućava prenos komponenti složenog televizijskog signala jednakim brzinama tako da se na drugom kraju prenosnog sistema dobiju komponente sa identičnima fazama u granicama dozvoljenog odstupanja. 33. Diferencijalno pojačanje: Različito pojačanje na različitim nivoima sjajnosti. 34 Diferencijalna faza: Razlika u faznom stavu na različitim nivoima sjajnosti. Skraćenice: PAL Phase Alternating Line promljenjive faze AF Audio frekvencije VF Video frekvencije MF Međufrekvencije RF Radio frekvencije AGC Automatic gain control Automatska regulacija pojačanja TV Televizijski, u vezi sa televizijom CIE Commission Internationale dʹeclairage Međunarodna komisija za rasvjetu 3

5 II Frekvencijski opsezi i kanali Član 5 Frekvencijski opsezi namijenjeni za analogne zemaljske televizijske sisteme u VHF i UHF opsegu, shodno Planu namjene radio frekvencija su: Frekvencijski opseg Kanali TV Norma VHF I MHz 2,3,4 B/PAL VHF III MHz 5,6,...,11,12 B/PAL UHF IV/V MHz G/PAL Tabela 1 Frekvencijski opsezi namijenjeni za analogne zemaljske televizijske sisteme u VHF I i III i UHF IV i V opsezima Član 6 Podjela kanala po lokacijama vrši se u skladu sa odredbama međunarodnog sporazumuma koji je utvrđen Finalnim aktom Evropske VHF/UHF radio difuzne konferencije, Štokholm 1961 (ST61), revizijom ovog sporazuma iz 2006 godine (RRC 06 Rev.ST61), kao i Planom raspodjele radio difuznih frekvencija u Crnoj Gori. Radi smanjenja smetnji pri radu na istom kanalu, osnovni predajnici slike i tona moraju raditi sa normalnim pomjerajem (offset om) frekvencije. Član 7 Televizijski predajnici moraju raditi sa preciznim pomjerajem frekvencije na istom kanalu ako se pojave međusobne smetnje u zoni pokrivanja kao posljedica odstupanja od planiranih vrijednosti jačine elektromagnetnog polja. Televizijski pretvarači moraju raditi sa normalnim pomjerajem frekvencije na istom kanalu ako se predviđaju smetnje u zoni pokrivanja kao posljedica odstupanja od planiranih vrijednosti jačine elektromagnetnog polja. Pravna i fizička lica kojima je izdato Odobrenje, u slučaju pojave smetnji iz st. 1 i 2 ovog člana, dogovoriće se o pomjeraju frekvencije, uz saglasnost Agencije, radi otklanjanja smetnje. III Tehničke karakteristike sistema televizije Član 8 Za televiziju u frekvencijskom opsegu VHF I i III upotrebljava se PAL sistem, televizijska norma B, a u frekvencijskom opsegu UHF IV i V, norma G. Ove norme definisane su preporukom iz člana 3 stav 1 alineja 2 ovog pravilnika. Osnovne karakteristike PAL sistema normi B i G date su tabelom 2 i slikom 1: Redni broj Karakteristika B/PAL i G/PAL 1. Broj linija po slici Vertikalna frekvencija fv (broj poluslika/s) 50 Horizontalna (linijska) frekvencija fh (Hz) Odstupanje linijske frekvencije pri nesinhronom radu Crno bijela ± 0,02% najviše 0,05% U boji ± 0,0001 % Nivo potiskivanja (referentni) 0 Nivo bijelog (vršni) 100 Nivo sinhronizacije 43 Razlika nivoa crnog i nivoa potiskivanja 0 Vršni nivo signala boje 143 Predpostavljena vrijednost gama katodne cijevi za koju je izvršena predkorekcija monohromatskog 2,8 4

6 6 signala Prored 2:1 Razmjera slike 4:3 Analiza i sinteza linije Sa lijeva na desno Analiza i sinteza poluslike Odozgo na dolje Tabela 2 Osnovne karakteristike PAL sistema normi B i G Slika 1: Nivoi kod televizijskog signala Član 9 Karakteristike signala horizontalne sinhronizacije date su tabelom 3 i slikom 2: Oznaka Karakteristika B/PAL i G/PAL H Nominalna perioda linije (μs) 65 a Trajanje potiskivanja interval horizontalnog potiskivanja (μs) 12 ± 0,3 b Vremenski razmak od ose (OH) do zadnjeg ruba horizontalnog potisnog impulsa (μs) 10,5 c Trajanje stepenice (stuba) (μs) 1,5 ± 0,3 d Trajanje sinhro impulsa (μs) 4,7 ± 0,2 e Vrijeme uspona (10 do 90 %) ivice horizontalnog potisnog impulsa 0,3 ± 0,1 f Vrijeme uspona (10 do 90 %) ivica horizontalnih sinhro impulsa 0,2 ± 0,1 Tabela 3 Karakteristike signala horizontalne sinhronizacije Vrijednosti iz ove tabele su mjerene između tačaka na polovini amplitude odgovarajućih ivica impulsa. 1 Nivo potiskivanja 2 Nivo bijelog 3 Nivo sinhronizacije 4 Razlika nivoa crnog i nivoa potiskivanja 5 Referentni podnosioc boje burst 6 Vršni nivo slike sa signalom boje 5

7 Slika 2: Signal horizontalne sinhronizacije horizontalni sinhro impuls Član 10 Karakteristike signala vertikalne sinhronizacije date su tabelom 4 i slikama 3 i 4: Oznaka Karakteristika B/PAL i G/PAL V Perioda poluslike (ms) 20 i Trajanje vertikalnog potiskivanja poluslika (H i a iz tabele 3) 25H + a j Vrijeme uspona (10 do 90 %) ivica vertikalnih potisnih impulsa (μs) 0,3 ± 0,1 l Trajanje prvog niza impulsa izjednačenja 2,5H m Trajanje niza vertikalnih sinhro impulsa 2,5H n Trajanje drugog niza impulsa izjednačenja 2,5H p Trajanje impulsa izjednačenja (μs) 2,35 ± 0,1 q Trajanje vertikalnog sinhro impulsa (μs) 27,3 r Razmak između vertikalnih sinhro impulsa 4,7 ± 0,2 s Vrijeme uspona (10 do 90 %) sinhro impulsa i impulsa izjednačenja (μs) 0,2 ± 0,1 Tabela 4 Karakteristike signala vertikalne sinhronizacije Linije 16 i 22, odnosno 329 do 334 u periodu impulsa za potiskivanje mogu se koristiti za posebne namjene, kao što je prenos ispitnih signala itd. 6

8 Slika 3: Prikaz vertikalne sinhronizacije ΛΛΛ označava neprekidni niz ivica horizontalnih sinhro impulsa i tokom vertikalnog potisnog impulsa. Na početku svake poluslike, ivica vertikalnog sinhro impulsa OV poklapa se sa ivicom horizontalnog sinhroimpulsa. Na početku svake druge poluslike, ivica vertikalnog sinhro impulsa OV pada u sredinu između ivica dva horizontalna sinhro impulsa. Slika 4: Detalj vertikalnog sinhro impulsa i impulsa izjednačenja 7

9 Član 11 Karakteristike video signala (Sistem PAL) date su tabelom 5 i slikama 5 i 6: Redni broj Karakteristika B/PAL i G/PAL 1 2 Predpostavljene koordinate osnovnih boja prijemnika (CIE 1931.) Hromatske koordinate za jednake signale osnovnih boja 3 Signal osvijetljenosti (luminantni signal) 4 Signali hrominantnih razlika( Signal boje) 5 Prigušenje signala hrominantnih razlika R crvena 0,64 0,33 G zelena 0,29 0,60 B plava 0,15 0,06 Bijelo D65 0,313 0,329 EʹY = E R E G E B EʹR, EʹG, EʹB su signali osnovnih boja predhodno gama korigovani EʹU = 0.493(EʹB Eʹy) EʹV = 0.877(EʹR Eʹy) db MHz < 3 1,3 EʹU, EʹV < Jednačina složenog signala boje EM = EʹY + EʹU sin 2nfSC + EʹV cos 2nfSC EʹY vidi tačku 3. ove tabele EʹU, EʹV vidi tačku 4. ove tabele fsc vidi tačku 8. ove tabele Predznak komponente EʹV jednak je predznaku podnosioca boje (mijenja se za svaku liniju) vidi tačku 13. ove tabele i sliku 5. 7 Vrsta modulacije pomoćnog nosioca boje Kvadraturna amplitudna modulacija (QAM) 8 A. Frekvencija pomoćnog nosioca boje (Hz) Odstupanje (Hz) B. Frekvencija pomoćnog nosioca boje fsc u odnosu na horizontalnu frekvenciju fh 9 Širina frekvencijskih bočnih pojasa boje (khz) fsc X fsc = ,75 ± 5 fsc = (1135/4 + 1/625) x fh fsc = 567,5 + fh/ E' + E 10 Amplituda pomoćnog nosioca boje 2 '2 U V Sinhronizacija pomoćnog nosioca boje A Početak referentnog signala boje (burst a) (μs) Vidi sliku 2. B Trajanje referentnog signala boje (burst a) (μs) Vidi sliku 2. Amplituda referentnog signala boje (burst a) od vrha do vrha Niz od 10 ± 1 oscilacija na zadnjem stepeniku horizontalnog potisnog impulsa 5,6 ± 0,1 poslije trajanja OH 2,25 ± 0,23 (10 ± 1 oscilacija) 3/7 razlike između nivoa potiskivanja i vršnog nivoa bijelog ± 10 % Faza referentnog signala boje Vidi sliku s obzirom na EʹU sa predznakom kako slijedi: Vidi slike 5. i 6. Poluslika Linija Niz potiskivanja podnosioca I II III IV I II III IV Parna Neparna Y 8

10 14 Potiskivanje pomoćnog nosioca boje 15 Sinhronizacija komutacije (promjene predznaka faze) pomoćnog nosioca boje tokom horizontalnog potiskivanja 9 linija u intervalu poluslike Linija: uključivo (IV) uključivo (I) uključivo (II) uključivo (III) Pomoću EʹV komponente referentnog nosioca boje Vidi sliku 6. i tačku 13. ove tabele) Tabela 5 Karakteristike video signala (Sistem PAL) Slika 5: Prikaz potiskivanja referentnog nosioca boje 9

11 Slika 6: Faza referentnog nosioca boje Član 12 Radio frekvencijske karakteristike sistema B i G date su tabelom 6 i slikom 7: Redni broj Karakteristika B/PAL i G/PAL 1 Nominalna širina radio frekvencijskog kanala (MHz) 2 Nosilac zvuka u odnosu na nosilac slike (MHz) B: 7 G: 8 + 5,5 ±0,001 3 Ivica kanala najbliža nosiocu slike (MHz) 1,25 4 Nominalna širina glavnog bočnog pojasa (MHz) 5 5 Nominalna širina preostalog (donjeg) bočnog pojasa (MHz) 0,75 db MHz 6 Najmanje prigušenje preostalog bočnog pojasa 20 1, ,0 20 4,43 7 Vrsta emisije C3F negativna Nivoi u izračenom signalu ( % od nivoa nosioca) Nivo sinhronizacije Nivo potiskivanja 75 ± 2,5 Razlika nivoa crnog i nivoa potiskivanja 0 2 Vršni nivo bijelog Vrsta modulacije zvuka F3E 10 Devijacija frekvencije nosioca zvuka (khz) ± Vremenska konstanta isticanja visokih frekvencija (μs) 50 10

12 Odnos efektivno izračenih snaga slike i (glavnog) zvuka Predkorekcija grupnog kašnjenja prijemnika na predajniku Predkorekcija grupnog kašnjenja prijemnika na frekvenciji pomoćnog nosioca boje (ns) 20/1 10/1 Vidi sliku Tabela 6 Radio frekvencijske karakteristike sistema B i G Frekvencija (MHz) Grupno kašnjenje (ns) 0,25 +5 ± 0 1,0 +53 ± 40 2,0 +90 ±40 3, ± 40 3,75 0 ± 40 4, ± 40 4, ± 90 Slika 7: Grupno kašnjenje IV Tehničke karakteristike televizijskih predajnika Član 13 Televizijski predajnik mora biti tako izrađen da zadovolji sljedeće opšte tehničke uslove: 1. Sistem prenosa Predajnik mora omogućiti sistem prenosa definisan članovima 8, 9, 10 i 11 ovog pravilnika. 2. Vrsta emisije Predajnik se koristi za emisije vrste C3F za sliku i F3EGN za ton. 3. Frekvencijski opseg Granice frekvencijskih opsega u kojima predajnik može biti podešen za rad date su članom 5 ovog pravilnika. Predajnik može biti predviđen da se njime može pokriti cio ili dio navedenih frekvencijskih opsega. Na svakom predajniku mora se naznačiti tačan frekvencijski opseg ili dio frekvencijskog opsega za koji je predajnik predviđen. Predajnik mora biti tako izrađen da omogući podešavanje na svaki kanal iz frekvencijskog opsega za koji je predviđen. 4. Maksimalna greška frekvencije nosioca Maksimalna greška frekvencija nosilaca slike i zvuka, za različite frekvencijske opsege i nazivne izlazne snage predajnika, mora biti unutar tolerancija datih u tabeli 7. Frekvencijski opseg (MHz) Nazivna izlazna snaga PP (W) Tolerancija frekvencije (Hz) PP 50 PP > 50 ± 2000 ± PP 1 ±

13 < PP 100 PP > 100 PP 1 1 < PP 100 PP > 100 Tabela 7 Maksimalna greška frekvencija nosilaca slike i zvuka ± ± 500 ± ± ± 500 Ako je predajnik predviđen za rad sa određenim pomjerajem frekvencije, maksimalna frekvencija nosioca slike, bez obzira na frekvencijski opseg i nazivnu izlaznu snagu, mora biti unutar određenih tolerancija: a. ± 500 Hz za predajnike sa normalnim pomjerajem frekvencije (offset om); b. ± 1 Hz za predajnike sa preciznim pomjerajem frekvencije (offset om). 5. Stabilnost frekvencije nosioca Kratkotrajna stabilnost frekvencije nosilaca slike i tona, za period od 1 h, mora biti u skladu sa naznačenom u tehničkom uputstvu proizvođača. Dugotrajna stabilnost frekvencije nosilaca slike i tona, za period od šest mjeseci, mora biti bolja od vrijednosti datih u tabeli 8. Frekvencijski opseg (MHz) Nazivna izlazna snaga PP (W) Stabilnost frekvencije (Hz) PP 50 PP > 50 PP 1 1 < PP 100 PP > 100 PP 1 1 < PP 100 PP > 100 Tabela 8 Dugotrajna stabilnost frekvencije nosilaca slike i tona ± ± 250 ± ± ± 250 ± ± ± 250 Ako je predajnik predviđen za rad sa određenim pomjerajem frekvencije, maksimalna frekvencija nosioca slike, bez obzira na frekvencijski opseg i nazivnu izlaznu snagu, mora biti unutar određenih tolerancija: a. ± 250 Hz za predajnike sa normalnim pomjerajem frekvencije (offset om); b. ± 0,5 Hz za predajnike sa preciznim pomjerajem frekvencije (offset om). 6. Tačnost podešavanja frekvencija Tačnost podešavanja frekvencije nosioca predajnika sa normalnim pomjerajem frekvencije mora biti bolja od ± 50 Hz. 7. Međufrekvencije predajnika Međufrekvencije predajnika su: a. 38,9 MHz kanala za sliku; b. 33,4 MHz kanala za zvuk. 8. Nazivna izlazna snaga Nazivna izlazna snaga predajnika u kanalu za sliku mora imati prvenstveno, jednu od sledećih vrijednosti: 0,5 W; 1 W; 2 W; 5 W; 10 W; 20 W; 50 W; 100 W; 200 W; 250 W; 500 W; 1 kw; 2 kw; 5 kw; 10 kw; 20 kw ili 50 kw. Nazivna izlazna snaga predajnika u kanalu za sliku mora biti naznačena u tehničkom upustvu proizvođača. 9. Odstupanja izlazne snage Pri nazivnom naponu primarnog izvora napajanja, izlazna snaga predajnika može da odstupa od svoje nazivne vrijednosti najviše za: 12

14 a. 0 i +10% pri mjerenju u proizvodnji i prometu; b. +10% i 20% pri mjerenju u upotrebi i održavanju; c. Pri promjeni napona izvora napajanja iz tačke 21. ovog člana, odstupanje izlazne snage mora se naznačiti u tehničkom uputstvu. 10. Nazivna impedansa izlaznog opterećenja Nazivna impedansa izlaznog opterećenja predajnika je 50 Ω (nesimetrično). 11. Odnos stojećih talasa (VSWR) izlaznog opterećenja Predajnik mora da radi sa utvrđenim karakteristikama pri VSWR, na ulazu izlaznog opterećenja manjim ili jednakim 1,05. Maksimalni VSWR pri kojem predajnik može da radi bez oštećenja ili bez djelovanja zaštitnog uređaja je 1, Nazivna ulazna impedansa Nazivna ulazna impedansa predajnika u kanalu za sliku mora biti 75 Ω asimetrično. Nazivna ulazna impedansa kanala za zvuk mora biti: a. 600 Ω simetrično, ili b Ω simetrično ili asimetrično. 13. Slabljenje refleksije na ulazu Slabljenje refleksije na ulazu predajnika kanala za sliku u video frekvencijskom opsegu mora biti veće od 30 db. Slabljenje refleksije na ulazu predajnika kanala za zvuk u audio frekvencijskom opsegu mora biti veće od 25 db. 14. Nazivni ulazni naponi Nazivni ulazni naponi predajnika su: a. 1 VVV za video frekvencijski signal između nivoa sinhronizacionog impulsa i nivoa bijelog tako da je: - nivo sinhronizacionog impulsa 0 %; - nivo crnog 30 %; - nivo bijelog 100 %; b. 1,55 V za audio frekvencijski sinusoidni signal, frekvencije 1 khz, koji prouzrokuje devijaciju frekvencije od ± 50 khz. 15. Opseg ulaznog napona Opseg ulaznog video frekvencijskog napona u odnosu na nazivni ulazni napon, pri kome predajnik mora da se podesi da zadovolji utvrđene karakteristike, mora biti ± 3 db. Opseg ulaznog audio frekvencijskog napona u odnosu na nazivni ulazni napon, pri kome predajnik mora da se podesi da zadovolji utvrđene karakteristike, mora biti ± 6 db. 16. Sporedne komponente Srednja snaga bilo koje sporedne komponente na priključku antenskog voda, za različite frekvencijske opsege, i srednja snaga predajnika ne smiju premašiti maksimalno dozvoljene nivoe date u tabeli 9. 13

15 Frekvencijski opseg (MHz) Srednja snaga Pm (W) Pm 0,25 0,25 < Pm < Pm < Pm Pm 0,25 0,25 < Pm < Pm < Pm Maksimalno dozvoljen nivo snage sporedne komponente mw db u odnosu na Pm , Tabela 9 Maksimalno dozvoljeni nivoi srednje snage predajnika i srednje snage sporedne komponente 17. Zračenje kućišta Kad je predajnik priključen na vještačko opterećenje koje ne zrači, efektivna izračena snaga kućišta ne smije biti veća od: a. Graničnih vrijednosti za snagu sporednih komponenti iz tačke 16. ovog člana; b. 1 W na frekvenciji osnovne komponente, za nazivnu izlaznu snagu predajnika od 1 kw do 10 kw; c. 10 W na frekvenciji osnovne komponente za nazivnu izlaznu snagu predajnika jednaku ili veću od 10 kw. Televizijski predajnik mora biti električno oklopljen tako da se pri postavljanju većeg broja predajnika jednog pored drugog ne javljaju međusobne smetnje. 18. Uslovi okoline Temperatura okoline Predajnik zajedno sa pomoćnim uređajima mora : a. da radi sa utvrđenim karakteristikama pri temperaturi okoline od C do C, a za predajnike snage manje od 100W, od 5 0 do b. da nastavi da radi bez opasnosti ili oštećenja pri temperaturi okoline od C do C; c. pod pomoćnim uređajima pretvarača mogu se smatrati izmjenjivači toplote, sistemi za hlađenje i dr. Relativna vlažnost Maksimalna vrijednost relativne vlažnosti pri kojoj predajnik radi sa utvrđenim karakteristikama ili je isključen na određeno vrijeme, bez oštećenja djelova, je 90 % pri temperaturi 26 0 C. Temperatura i vlažnost ulaznog vazduha za hlađenje Granična temperatura i relativna vlažnost ulaznog vazduha za hlađenje predajnika sa vazdušnim hlađenjem moraju biti takve da budu zadovoljeni uslovi za temperaturu okoline i relativnu vlažnost i moraju biti određene od strane proizvođača. Nadmorska visina Predajnik mora da radi sa utvrđenim karakteristikama pri nadmorskoj visini do m. U tehničkom uputstvu moraju se naznačiti uslovi za rad pretvarača na visinama većim od m. 19. Vrijeme zagrijavanja Vrijeme zagrijavanja predajnika potrebno da se postignu utvrđene karakteristike ne smije biti duže od 30 min. 20. Tip izvora napajanja Izvor napajanja predajnika je: 14

16 a. Jednofazni ili trofazni za predajnik sa nazivnom izlaznom snagom do 1 kw; b. Trofazni za predajnik sa nazivnom izlaznom snagom većom od 1 kw, Trofazni izvor mora imati neutralni provodnik i ravnomjernu raspodjelu opterećenja po fazama i mora se naznačiti da li je neutralni provodnik uzemljen ili ne. 21. Napon i frekvencija izvora napajanja Napon i frekvencija izvora napajanja pri kojima predajnik treba da radi sa utvrđenim katrakteristikama su: a. Nazivna vrijednost napona izvora napajanja i odstupanja od te vrijednosti su: 10% 220 V + 15% za jednosmjerno napajanje, 10% 380/220 V + 15% za trofazno napajanje. b. Odstupanje talasnog oblika Odstupanje talasnog oblika ne smije biti veće od 5%. c. Asimetrija pri trofaznom naponu Pri trofaznom napajanju mora se navesti dozvoljena naponska asimetrija prema važećim normama i propisima. d. Nazivna vrijednost frekvencije izvora napajanja i maksimalna odstupanja Nazivna vrijednost frekvencije naizmjeničnog izvora napajanja i maksimalna odstupanja od te vrijednosti su 50 ± 1 Hz. 22. Aktivna snaga napajanja (potrošnja) Aktivna snaga napajanja (potrošnja) predajnika, uključujući pomoćne uređaje, pri modulaciji crno bijelom slikom i pri nazivnoj izlaznoj snazi, mora se naznačiti u tehničkom uputstvu proizvođača. 23. Ukupan faktor snage napajanja Ukupan faktor snage napajanja pri uslovima iz tačke 22. ovog člana mora biti 0, Dodatne odredbe koje se odnose na mrežu napajanja Moraju se naznačiti sljedeći podaci: a. Napon smetnji u mreži napajanja usljed djelovanja predajnika; b. Imunost na prelazne pojave u mreži napajanja; c. Vršna vrijednost struje napajanja pri uključenju uređaja. 25. Mjere bezbjednosti Moraju se naznačiti mjere preduzete kod predajnika i pomoćnih uređaja radi zaštite osoblja od nezgoda. Ove mjere moraju biti prema normama i propisima koji su važeći u Crnoj Gori. 26. Zaštita od atmosferskih pražnjenja U tehničkom uputstvu mora biti naznačen način zaštite predajnika od atmosferskih zračenja. Izabrani način zaštite mora biti u skladu sa važećim normama i propisima. 27. Izdržljivost Predajnik mora da izdrži 24 h neprekidnog rada sa naznačenom snagom pri modulaciji crnom slikom i pri proizvoljnom modulacijom zvukom, pri uslovima iz tačaka 18, 21 i 23 ovog člana. 28. Rad u uslovima greške U slučaju nestanka ulaznog signala ili druge greške na njemu, predajnik mora automatski da nastavi da radi bez oštećenja kad se ulazni signal ponovo pojavi, odnosno greška nestane. 29. Izračena toplota Izračena toplota predajnika u radnoj prostoriji pri najlošijim uslovima mora se naznačiti u tehničkom uputstvu. 15

17 30. Sistemi zaštite Zaštita od preopterećenja mora da isključi uređaj (ili njegov dio) ako greška postoji, i poslije dva ili tri pokušaja uspostavljanja prvobitnog stanja. Uređaj za zaštitu mora da djeluje samo kad preopterećenja mogu da izazovu oštećenje, i to takvom brzinom koja blagovremeno sprječava oštećenje. 31. Stabilnost rada Predajnik ne smije da zahtijeva neprekidan nadzor da bi stalno radio sa utvrđenim karakteristikama. Ovaj se uslov ispunjava preventivnim održavanjem prema tehničkom uputstvu. 32. Pouzdanost predajnika Pouzdanost predajnika mora biti takva da srednje vrijeme između prekida ne smije biti kraće od h. 33. Upravljanje i nadzor Komande i indikatori uređaja za nadzor, kao i korišćene tehnike međusobnog povezivanja predajnika i sistema za nadzor, moraju se navesti u tehničkom uputstvu. 34. Mjerna mjesta Radio frekvencijska mjesta kanala za sliku Na kanalu za sliku televizijskog predajnika moraju biti predviđena radio frekvencijska mjerna mjesta za: a. izlazni međufrekvencijski nivo; b. djelove predajnika koji rade na krajnjoj frekvenciji čija je snaga nije veća od 200W; c. izlaz izlaznog dijela predajnika; d. izlaz skretnice. Na mjernim mjestima predajnika nazivne izlazne snage veće od 100 W, završnim otpornikom od 50 Ω, mora biti radio frekvencijski napon od 1 V. Na izlazu predajnika mora postojati usmjereni sprežnik ili direktivna sprega sa karakterističnom impedansom od 50 Ω, usmjerenošću (direktivnošću) od 32 db, za predajnike snage veće od 100 W, i spregom koja će obezbijediti na direktnom izlazu završenom otpornikom od 50 Ω radio frekvencijski napon efektivne vrijednosti od 1V. Radio frekvencijska mjerna mjesta kanala za zvuk Na izlaznom stepenu predajnika u kanalu za zvuk mora postojati mjerni priključak. Radio frekvencijsko mjerno mjesto mora da ima prvenstveno priključak tipa BNC. Za predajnike sa izlaznom snagom manjom od 100 W, ova se odredba ne primjenjuje. Video frekvencijska mjerna mjesta Na kanalu za sliku televizijskog predajnika moraju biti predviđena video frekvencijska mjerna mjesta za: a. Video frekvencijski ulaz; b. Ulaz modulatora; c. Na mjernim mjestima završenim otpornikom od 75 Ω mora biti pozitivni video napon od 1 VV V; d. Odstupanje karakteristike amplituda/video frekvencija mjernih mjesta od utvrđene vrijednosti ne smije biti veće od ± 0,5 db. Sva video frekvencijska mjesta moraju imati priključak tipa BNC. 35. Indikatori Kanal za zvuk televizijskog predajnika mora da ima indikatore za: a. Izlaznu snagu; b. Reflektovanu snagu; c. Devijaciju frekvencije. Za predajnike sa izlaznom snagom manjom od 100 W indikatori za reflektovanu snagu i devijaciju frekvencije nijesu obavezni. 16

18 36. Spoljno pobuđivanje Za spoljno pobuđivanje, umjesto osnovnog oscilatora, mora se predvidjeti priključak sa ulaznom impedansom od 50 Ω. Pobuđivanje predajnika mora biti moguće sa naponom čija je vrijednost nije veća od 1 V. Na predajniku se mora naznačiti frekvencija osnovnog oscilatora kanala. 37. Impedansa visokofrekvencijskih stepena Svi stepeni i vodovi u visokofrekvencijskom dijelu moraju biti svedeni na nazivnu impedansu od 50 Ω. 38. Vještačka antena Za mjerenja na televizijskom predajniku potrebna je vještačka antena. Nazivna vrijednost otpora vještačke antene je 50 Ω. U frekvencijskom opsegu predajnika koeficijent neprilagođenja mora biti manji od 1,05. Promjena koeficijenta neprilagođenja sa frekvencijom u radnom kanalu mora biti manja od 0,02. Vrijednost otpora vještačke antene daje se od petog harmonika frekvencije predajnika ali ne više od 2 GHz. 39. Mjere Mjere (širina, visina i dubina) predajnika moraju biti prema tehničkom uputstvu. 40. Masa Masa predajnika mora biti prema tehničkom uputstvu. 17

19 Posebne karakteristike predajnika za sliku su: Član Karakteristika amplituda/radio frekvencija Karakteristika amplituda/radio frekvencija mora biti u granicama prema slici 8. Slika 8: Karakteristika amplituda/radio frekvencija predajnika 18

20 2. Karakteristika amplituda/video frekvencija Karakteristika amplituda/video frekvencija mora biti u granicama prema slici 9. Slika 9: Karakteristika amplituda/video frekvencija 19

21 3. Karakteristika grupno kašnjenje/radio frekvencija Karakteristika grupno kašnjenje/radio frekvencija mora biti u granicama prema slici 10. Slika 10: Karakteristika grupno kašnjenje/radio frekvencija Predajnik mora imati uređaj za predkorekciju grupnog kašnjenja prijemnika i korekciju grupnog kašnjenja predajnika. Mora postojati mogućnost isključenja uređaja za predkorekciju prijemnika. 4. Kosina luminentne pruge Kosina luminentne pruge za ispitni signal tipa I ne smije biti veća od 2% K. 5. Odnos 2T impulsa i pruge Odnos 2T impulsa i pruge ne smije biti veći od 1,5% K. 6. Izobličenje oblika 2T impulsa Izobličenje oblika 2T impulsa ne smije biti veće od 2% K. 7. Vertikalna kosina bijelog polja Vertikalna kosina bijelog polja je razlika između amplituda bijelog polja u trajanju slike mjerene 250 μs poslije tačke na polovini amplitude prednje ivice i 250 μs prije tačke na polovini amplitude zadnje ivice. Vertikalna kosina bijelog polja ne smije biti veća od 2% K. 8. Promjena izlazne snage usljed sadržaja slike Promjena izlazne snage pri promjeni od crne do bijele slike ne smije biti veća od 0,5 db. 9. Promjena nivoa potiskivanja Promjena potiskivanja usljed: a. Promjene sadržaja slike ne smije biti veća od 1%; b. Promjene nivoa potiskivanja video ulaznog signala ne smije biti veća od 1%; 20

22 c. Brujanja ili šuma superponiranog ulaznom video signalu ne smije biti veća od 1%. 10. Luminentna nelinearnost Luminentna nelinearnost ne smije biti veća od 10%. 11. Diferencijalno pojačanje Diferencijalno pojačanje koje se odnosi na promjenu amplitude pomoćnog nosioca boje usljed promjene amplitude pratećeg signala osvijetljenosti ne smije biti veće od 3%. 12. Diferencijalna faza Diferencijalna faza referentnog nosioca boje ne smije biti veća od: a. 3 0 za VSB demodulator sa sinhronom demodulacijom; b. 5 0 za VSB demodulator sa detekcijom envelope. 13. Hrominentno/luminentno preslikavanje Hrominentno/luminentno preslikavanje ne smije biti veće od 1,5%. 14. Incidentna fazna modulacija Incidentna fazna modulacija ne smije biti veća od Odnos signala i slučajnog šuma Odnos signala i slučajnog šuma mora biti: a. Veći od 63 db (ponderisani); b. Veći od 56 db (neponderisani). 16. Odnos signala i periodičnog šuma Odnos signala i periodičnog šuma i drugih jednofrekvencijskih komponenti mora biti veći od 43 db. 17. Intermodulacioni produkti a. Intermodulacioni produkti unutar kanala slike ne smiju preći vrijednosti date krivom na slici 11. Slika 11: Granične vrijednosti intermodulacionih produkata unutar kanala slike 21

23 b. Intermodulacioni produkti izvan kanala slike ne smiju biti veći od 55 db. 18. Ograničenje nivoa bijelog Kolo za ograničenje nivoa bijelog mora funkcionisati tako da nivo nosioca slike ne padne ispod 7%, a da pri tome ne smije doći do pogoršanja luminentne nelinearnosti. Član 15 Pri ulaznom signalu iz tačke 14. člana 13 ovog pravilnika nivoi izlaznog signala moraju biti prema slici 12. Slika 12: Nivoi izlaznog signala kanala za sliku Posebne karakteristike kanala za ton su: Član Maksimalna devijacija frekvencije Maksimalna devijacija frekvencije kanala za zvuk je ± 50 khz. 2. Karakteristika amplituda/frekvencija Karakteristika amplituda/frekvencija kola za preakcentuaciju mora biti unutar tolerancija sa slike 13 i tabele

24 Slika 13: Tolerancije za karakteristiku amplituda/frekvencija kola za preakcentuaciju Frekvencija (Hz) Karakteristika preakcentuacije u odnosu na 1 khz Idealna Tolerancija 30 do 90 0, , , , , , , , , , ,04 + 0,17 i 0, ,35 + 0,33 i 0, ,71 + 0,44 i 0, ,99 + 0,52 i 0, ,17 + 0,58 i 0, ,25 + 0,62 i 0, ,23 + 0,64 i 0, ,13 + 0,66 i 0, ,95 + 0,68 i 0, ,71 + 0,69 i 0, ,41 + 0,70 i 0, ,07 + 0,70 i 0, ,68 + 0,71 i 0, ,25 + 0,71 i 0,80 Tabela 10: Tolerancije za karakteristiku amplituda/frekvencija kola za preakcentuaciju 3. Karakteristika amplituda/modulišuća frekvencija Karakteristika amplituda/modulišuća frekvencija ne smije odstupati više od ± 1 db od idealne karakteristike amplituda/frekvencija kola za preakcentuaciju, odnosno mora biti unutar granica datih na slici

25 Slika 14: Karakteristika amplituda/modulišuća frekvencija 4. AF harmonična izobličenja Pri modulaciji nastaloj usljed sinusoidalnog ulaznog signala sa bilo kojom frekvencijom u opsegu od 40 Hz do 15 khz AF harmonična izobličenja moraju biti: a. ne smiju biti veća od 0,7% za devijaciju frekvencije ± 50 khz; b. ne smiju biti veća od 1,4% za devijaciju frekvencije od ± 70 khz. 5. Faktor AF intermodulacionog izobličenja Pri modulaciji nastaloj usljed dva sinusoidalna tona sa konstantnom razlikom frekvencija između 71 i 400 Hz, sa asimetričnom sredinom tih frekvencija u opsegu 700 Hz do 14,8 khz i sa jednakim nivoima faktor AF harmoničkog izobličenja mora biti: a. b. d2 0,35 % d3 0,5 % d2 0,7 % d3 0,1 % za devijaciju frekvencije od ± 50 khz za devijaciju frekvencije od 50 do 70 khz 6. FM nivo šuma i brujanja FM nivo šuma i brujanja, mjeren u odnosu na referentni nivo pri modulaciji nastaloj usljed sinusoidalnog ulaznog signala sa frekvencijom od 1 khz i sa nivoom koji daje devijaciju frekvencije od ± 50 khz, ne smije biti veći od 60 db. 7. Ponderisani nivo FM šuma Ponderisani FM nivo šuma mjeren prema uslovima iz tačke 6. ovog člana ne smije biti veći od 65 db. 8. AM nivo šuma i brujanja a. Maksimalna vrijednost AM nivoa šuma i brujanja ne smije biti veća od 46 db (0,5%). b. Za predajnike sa zajedničkim pojačanjem nosilaca slike i tona, maksimalna vrijednost AM nivoa šuma i brujanja ne smije biti veća od 26 db. 24

26 9. Nivo sinhrone AM modulacije a. Nivo sinhrone amplitudske modulacije predajnika, mjeren pri modulaciji nastaloj usljed sinusoidalnog ulaznog signala sa frekvencijom od 1 khz i sa nivoom koji daje devijaciju frekvencije ± 50 khz, ne smije biti veći od 40 db. b. Za predajnike sa zajedničkim pojačanjem slike i tona, nivo sinhrone AM ne smije biti veći od 26 db. 10. Promjena centralne frekvencije Pri modulaciji nastaloj usljed sinusoidalnog ulaznog signala bilo koje frekvencije unutar osnovnog opsega i sa nivoom koji daje maksimalnu devijaciju frekvencije ± 50 khz, promjena frekvencije ne smije biti veća od 200 Hz. 11. Unakrsna modulacija slike i zvuka Unakrsna modulacija slike i zvuka kod predajnika sa zajedničkim pojačanjem slike i tona ne smije biti veća od 2%. V Karakteristike televizijskih pretvarača Član 17 Sastavnim dijelom pretvarača, u smislu ovog pravilnika, smatraju se: a. Uređaji za predkorekciju i održavanje zahtijevane stabilnosti televizijskog signala slike; b. Sklopovi za dobijanje karakteristike sa djelimično prenošenim donjim bočnim opsegom; c. Sklopovi za kombinovanje signala slike i zvuka; d. Filtri harmonika ili drugi filtri; e. Svaki drugi pomoćni uređaj potreban za normalan rad pretvarača. Član 18 Pretvarač mora biti izgrađen tako da zadovolji sledeće opšte tehničke karakteristike: 1. Sistem prenosa Predajnik mora omogućiti sistem prenosa definisan članovima 8, 9, 10, 11 ovog pravilnika. 2. Vrsta emisije Predajnik se koristi za emisije vrste C3F za sliku i F3EGN za ton. 3. Frekvencijski opseg Granice frekvencijskih opsega, u kojima pretvarač može biti podešen za rad (prijem i predaju), date su članom 5. ovog pravilnika. U tehničkom uputstvu pretvarača moraju se naznačiti: a. kombinacije prijemne i predajne frekvencije koje se moraju izbjeći i b. dio koji se zamjenjuje ili dodaje da bi se pokrio frekvencijski opseg. 4. Maksimalna greška frekvencije nosioca Vrijednosti iz ove tačke odgovaraju vrijednostima iz člana 13, tačka 4 ovog pravilnika. 5. Stabilnost frekvencije nosioca Kratkotrajna stabilnost frekvencije nosilaca slike i tona, za period od 1 h, mora biti u skladu sa naznačenom u tehničkom uputstvu proizvođača. Dugotrajna stabilnost frekvencije nosilaca slike i tona, za period od šest mjeseci, mora biti bolja od ± 350 Hz. 6. Korekcija frekvencije Mora biti omogućeno da se korekcija frekvencije obavlja na lako pristupačnom i naznačenom mjestu. 25

27 7. Međufrekvencija Međufrekvencija pretvarača je 38,9 MHz, a kod nepovoljne kombinacije kanala može biti 45,9 MHz. Dozvoljava se i direktno pretvaranje frekvencije, pri kojem pretvarač mora ispunjavati karakteristike utvrđene ovim pravilnikom. 8. Nazivna izlazna snaga Nazivna izlazna snaga (vršna snaga obvojnice) pretvarača mora imati prvenstveno jednu od sljedećih vrijednosti: a. 0,05 W; 0,1 W; 0,2 W za minijaturne televizijske pretvarače; b. 0,5W; 1 W; 2 W; 5 W; 10W; 20W; 25 W; 50 W; 100 W; 200 W; 250 W; 500 W; 1 kw za televizijske pretvarače. 9. Odstupanje izlazne snage Vrijenosti iz ove tačke odgovaraju vrijednostima iz člana 13, tačka 9 izuzev za odstupanje pri promjeni ulaznog napona koje mora biti naznačeno u tehničkom uputstvu. 10. Nazivna impedansa izlaznog opterećenja Nazivna impedansa izlaznog opterećenja predajnika je 50 Ω (nesimetrično). Svi visokofrekvencijski stepeni moraju imati istu nazivnu impedansu 50 Ω. 11. Odnos stojećih talasa (VSWR) izlaznog opterećenja Pretvarač mora da radi sa utvrđenim karakteristikama pri VSWR, na ulazu izlaznog opterećenja manjim ili jednakim 1,2. Maksimalni VSWR pri kojem pretvarač može da radi bez oštećenja ili bez djelovanja zaštitnog uređaja je 1, Nazivna ulazna impedansa Nazivna ulazna impedansa mora biti 50 Ω asimetrično. 13. Slabljenje refleksije na ulazu Slabljenje refleksije na ulazu pretvarača mora biti veće od 20 db. 14. Nazivni ulazni napon Nazivna vrijednost ulaznog RF napona je 2 mv (66 dbμv). 15. Opseg ulaznog napona Opseg ulaznog RF napona u odnosu na nazivni ulazni napon pri kome pretvarač mora da se podesi da zadovolji utvrđene karakteristike mora biti unutar granica: + 14 db i 12 db. 16. Sporedne komponente Vrijednosti iz ove tačke odgovaraju vrijednostima iz člana 13, tačka 16. ovog pravilnika. 17. Zračenje kućišta Kad je predajnik priključen na vještačko opterećenje koje ne zrači, efektivna izračena snaga kućišta ne smije biti veća od: a. Graničnih vrijednosti za snagu sporednih komponenti iz tačke 18. ovog člana; b. 1 W na frekvenciji osnovne komponente, za nazivnu izlaznu snagu predajnika do 1 kw. 18. Uslovi okoline Temperatura okoline Pretvarač zajedno sa pomoćnim uređajima mora: a. Da radi sa utvrđenim karakteristikama pri temperaturi okoline od C do C; 26

28 b. Da nastavi da radi bez opasnosti ili oštećenja pri temperaturi okoline od C do C. Pod pomoćnim uređajima pretvarača mogu se smatrati izmjenjivači toplote, sistemi za hlađenje i dr. Relativna vlažnost Maksimalna vrijednost relativne vlažnosti pri kojoj pretvarač radi sa utvrđenim karakteristikama, ili je isključen na određeno vrijeme, bez oštećenja djelova, je 90% pri temperaturi od 27 0 C. Temperatura i vlažnost ulaznog vazduha za hlađenje Granična temperatura i relativna vlažnost ulaznog vazduha za hlađenje pretvarača sa vazdušnim hlađenjem moraju biti takve da budu zadovoljeni uslovi za temperaturu okoline i relativnu vlažnost i moraju biti određene od strane proizvođača. Nadmorska visina Pretvarač mora da radi sa utvrđenim karakteristikama pri nadmorskoj visini do m. U tehničkom uputstvu moraju se naznačiti uslovi za rad pretvarača na visinama većim od m. 19. Vrijeme zagrijavanja Vrijeme zagrijavanja predajnika potrebno da se postignu utvrđene karakteristike ne smije biti duže od 30 min. 20. Tip izvora napajanja Izvor napajanja pretvarača može biti naizmjenični (jednofazni ili trofazni) ili jednosmjerni. 21. Napon i frekvencija izvora napajanja Nazivna vrijednost izvora napajanja Nazivne vrijednosti napona izvora napajanja i odstupanja od te vrijednosti su: + 10% a. 220 V 30% za jednosmjerno napajanje; + 10% b. 380/220 V 30% za trofazno napajanje; c. 12 V, 24 V, 36 V, ili 48 V ± 10% za jednosmjerno napajanje. Odstupanje talasnog oblika Odstupanje talasnog oblika ne smije biti veće 5 %. Nazivna vrijednost frekvencije napajanja i maksimalna odstupanja Nazivna vrijednost frekvencije naizmjeničnog napona izvora napajanja i maksimalna odstupanja od te vrijednosti su 50 ± 2 Hz. 22. Aktivna snaga napajanja Aktivna snaga napajanja (potrošnja) predajnika, uključujući pomoćne uređaje, pri modulaciji crno bijelom slikom i pri nazivnoj izlaznoj snazi, mora se naznačiti u tehničkom uputstvu proizvođača. 23. Ukupan faktor snage napajanja Ukupan faktor snage napajanja pri uslovima iz tačke 22. ovog člana mora biti veći od 0, Radio frekvencijska mjerna mjesta Na pretvaraču mora biti predviđeno RF mjerno mjesto za mjerenje nivoa izlaznog signala. Mjerni priključak opterećen sa 50 Ω pri nominalnoj izlaznoj snazi ne smije imati veći nivo od 20 dbm. RF mjerno mjesto mora da ima prvenstveno koaksijalne priključke tipa BNC ili N. Oscilator mora biti takve konstrukcije da omogućava mjerenje frekvencije i napona oscilatora. 25. Indikatori Pomoću ugrađenih mjernih instrumenata mora postojati mogućnost kontrole: 27

29 a. Svih bitnih radnih napona tranzistora i cijevi; b. Napona oscilatora; c. Izlaznih nivoa; d. Nivoa ulaznog signala. U pogonskom stanju pretvarača mora biti iniciran rad termostata. Odredba pod d. nije obavezna. 26. Mjere Mjere (širina, visina i dubina) predajnika moraju biti prema tehničkom uputstvu. 27. Masa Masa predajnika mora biti prema tehničkom uputstvu Član 19 Tačke 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33. člana 13. ovog pravilnika odnose se i na televizijske pretvarače. Posebne karakteristike televizijskih pretvarača su: Član Karakteristika amplituda/radio frekvencija Karakteristika amplituda/radio frekvencija mora biti u granicama prema slici 15 a i b. 28

30 Slika 15: Karakteristika amplituda/radio frekvencija televizijskih pretvarača 2. Karakteristika grupno kašnjenje/radio frekvencija Razlike u grupnom kašnjenju ne smiju, u frekvencijskom opsegu od f od ± 5 MHz, prekoračiti vrijednost od ± 50 ns u odnosu na vrijednost nosioca slike. U frekvencijskom opsegu od f do 0,75 MHz dozvoljeno je povećanje na ± 100 ns. 29

31 3. Opseg automatske regulacije pojačanja (AGC) Pri promjeni ulaznog napona od 12 db do + 14 db u odnosu na 2 mv izlazni nivo ne smije da se mijenja za više od ± 1 db. Na pretvaračima mora postojati mogućnost isključenja automatske regulacije pojačanja i mogućnost ručne regulacije pojačanja. 4. Vrijeme odziva automatske regulacije pojačanja Pri promjeni napona ± 6 db u odnosu na 2 mv, vremenski odziv ne smije biti duži od 1 s. 5. Interno proizvedeni neželjeni signali na ulazu Maksimalni nivo snage interno proizvedenih neželjenih signala na ulazu pretvarača mora biti: a. 51 dbμv za opsege MHz i MHz; b. 31 dbμv za opseg MHz. 6. Faktor šuma Faktor šuma pretvarača mora biti: a. 20 μv za opsege MHz i MHz; b. 200 μv za opseg MHz. 7. Intermodulacioni proizvodi unutar kanala Intermodulacioni proizvodi u frekvencijskom području od fs 0,75 MHz do fs +5,75 MHz moraju biti potisnuti za najmanje 54 db. 8. Intermodulacioni proizvodi izvan izlaznog kanala Intermodulacioni proizvodi izvan izlaznog kanala ne smiju biti veći od 55 db. 9. Neželjene emisije u prisustvu ometajućih signala na ulazu Za nivo neželjenih izlaznih signala od 60 db ispod referentne izlazne snage, odnos željenog i neželjenih signala na ulazu ne smije biti manji od 54 db. 10. Povratne sprege Pretvarač mora da radi sa utvrđenim karakteristikama kada je slabljenje između izlaza i ulaza 50 db. 11. Ulazni signali smetnje Ulazni signal smetnje na međufrekvenciji intenziteta ne većeg od 1 V i na simetričnoj frekvenciji intenziteta ne većeg od 0,1 V ne smije proizvesti veći signal na izlazu od signala koji se dobije sa ulaznim signalom od 0,5 mv. 12. Potiskivanje signala smetnji nosioca zvuka Potiskivanje signala smetnji nosioca zvuka usljed parazitne frekvencijske modulacije u odnosu na koristan audiosignal frekvencije 1 khz, koji daje devijaciju frekvencije nosećeg signala od 30 khz ne smije biti manje od 46 db. 13. Potiskivanje šuma usljed parazitne frekvencijske modulacije Potiskivanje šuma usljed parazitne frekvencijske modulacije u odnosu na koristan audio signal frekvencije 1 khz, koji daje devijaciju frekvencije nosećeg signala od 30 khz, ne smije biti manje od 50 db. 14. Promjena izlazne snage usljed sadržaja slike Promjena izlazne snage pri promjeni od crne do bijele slike ne smije biti veća od 1%. 15. Promjena nivoa potiskivanja i referentnog nivoa bijelog Promjena nivoa potiskivanja usljed promjene sadržaja slike ne smije biti veća od 1%. 16. Luminentna nelinearnost Luminentna nelinearnost ne smije biti veća od 5%. 30

32 17. Diferencijalno pojačanje Diferencijalno pojačanje koje se odnosi na promjenu amplitude pomoćnog nosioca boje usljed promjene amplitude pratećeg signala osvijetljenosti ne smije biti veće od 3%. 18. Diferencijalna faza Diferencijalna faza referentnog nosioca boje ne smije biti veća od Odnos signala i slučajnog šuma Ponderisani odnos signala i slučajnog šuma mora biti za signal osvijetljenosti veći od 48 db. 20. Odnos signala i periodičnog šuma Odnos signala i periodičnog šuma i drugih neželjenih jednofrekvencijskih komponenti mora biti veći od 43 db. Član 21 Pri nestanku ulaznog signala, izlazna snaga pretvarača mora biti najmanje 20 db niža od nazivne izlazne snage. Član 22 Ako nestanak ulaznog signala traje manje od 2 min, pretvarač se ne smije isključiti. Član 23 Podešavanje automatskog aktiviranja i deaktiviranja pretvarača mora biti moguće sa bilo kojim ulaznim naponom željenog signala u opsegu od 0,5 mv do 10 mv. Član 24 Pretvarači za spoljnu montažu moraju biti u kućištu u kojem će biti zaštićeni od kiše, snijega, kondezacije i insekata. Član 25 Buka koju proizvodi televizijski pretvarač na visini od 1 m i na udaljenosti od 1 m od čela uređaja ne smije da pređe vrijednost od 70 db/b. Član 26 UHF TV pretvarači moraju imati priključak za spoljni oscilator za nivo napona pobudnih signala od 1 V. Član 27 Pretvarač mora u svom sastavu imati stabilizatore napona za sve stepene koji su osjetljivi na promjenu mrežnog napona napajanja. Član 28 Ispred prvog aktivnog elementa mora se ugraditi ulazni filtar sa karakteristikama datim tabelom 11. f0 + prijemna frekvencija Potiskivanje u opsegu I i III Potiskivanje u opsegu IV i V + 14 MHz 9 MHz + 16 MHz 11 MHz + 28 MHz 23 MHz + 32 MHz 27 MHz 16 db 36 db 20 db 42 db Tabela 11 Karakteristike ulaznog filtra ispred prvog aktivnog elementa 31