O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU APERILA 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414 - website: www.cccs.org.ws Feiloaiga a Sui o le FGFL ma Sui o le EFKS O le Aso Toonai, 5 Mati 2011 na saunia ai se Ava o le Feiloa iga i le Maota o Tupulaga i Mulinuu e faafeiloa i aloa ia ai le Taitaifono o le FGFL, Rev Dr Prince Dibeela, ma le Failautusi Aoao o lea lava faalapotopotoga, Rev Dr Cowan Collin, e le K o m i t i Faamisionare a le Ekalesia. Peitai, e le i auai le Taitaifono o le FGFL ona ua malaga sa o i Amerika Samoa mo ni mataupu lava tau i le FGFL. Malu o le taeao ina ua mae a le feiloaiga: Taumatau: Taitaifono o le Fono o Galuega Faamisionare a le Lalolagi (Council for World Mission) Rev. Dr. Prince Dibeela, ma le Failautusi Aoao o le EFKS, Susuga Rev. Dr. Iutisone Salevao. Na saunoa ai le Susuga Rev. Dr Cowan Collin i ni mataupu lava tau i galuega a le FGFL, ma sa iai foi ma le avanoa e fai ai ni fesili. ** We are connected with a passion for Christ. ** Thank God you continue to be the salt of the earth. ** We are a movement of prayer - we pray for each other. ** We are children of the LMS. ** We apologise for not being here sooner after the tsunami. ** The church became a symbol of recovery and hope. Council for World Mission Moderator Rev. Dr. Prince Dibeela speaking to a meeting of the Committee Reviewing the Constitution of the EFKS.
Feiloaiga a Sui o le FGFL ma Sui o le EFKS A o le Aso Tofi la, 10 Mati 2011 na feiloai ai le Taitaifono o le Fono o Galuega Faamisionare a le Lalolagi (CWM) - Rev. Dr. Prince Dibeela faapea le Failautusi Aoao - Rev. Dr. Collin Cowan faapea ma tamaitai ofisa o Fesootaiga - Ms. Jade Lyons, ma le Afioga i le Taitaifono o le Ekalesia, Susuga Tavita Roma F.T. ma le Ofisa o le Fono Tele, ae tainane le mamalu i le Au Toeaina faapea Komiti o le Iloiloga o le Faavae o le Ekalesia. Sa faia lenei feiloaiga i le Maota o le Ioane Viliamu i Apia, ina ua faataatiaese galuega a le Komiti o le Iloiloga ae feiloai ma lenei asiasiga mamalu e tusa o le asiasi mai e molimauina mafatiaga sa feagai ma le Ekalesia ma Samoa i le mafui e tele ma le tsunami i le aso 9 Setema 2009. Na saunoa Rev. Dr Prince Dibeela i le taua o lenei faigamalaga e le gata i le tatalo faapea fesoasoani faatino e ala i le seleni na tauaaoina mo le Ekalesia, ae o le manatu maualuga ia te ia, ina ia maua se avanoa e feiloai ai ma le Afioga i le Taitaifono o le EFKS faapea le Ekalesia i Samoa ina ia latou mautinoa le auai faatasi o Ekalesia e fia o le FGFL i le tatalo mo Samoa atoa i taimi o ona mafatiaga. Saunoa Dr. Prince Dibeela, O tatou uma Kerisiano e fusia faatasi i le alofa mo Keriso. Ma e faafetai o loo tutumau pea outou i Samoa o le masima o le lalolagi. Manatua, o tatou o le mafutaga tatalo - tatou te tatalo o le isi mo le isi. O tatou uma o fanau a le LMS. Matou te faamalie atu foi i le tuai ona matou asiasi mai ina ua aafia Samoa i le tsunami. Na ia faaalia foi sa maua se avanoa e asiasi ai le aumalaga i le itu o Upolu na matua aafia i le tsunami, e pei o Aleipata ma Falealili. Sapasi Pati (Shahbaz Bhatti) - maliu faamaturo i Pakisitana Ua matua faitioina e taitai Kerisiano o le lalolagi, le tagatavaleina o le Minisita Kerisiano e toatasi i le palemene a le malo o Pakisitana, o Shahbaz Bhatti. O Sapasi Pati, e lotu Katoliko, ma e na tofia o ia e avea ma Minister e Puipuia Vaega Toaitiiti i le malo o Pakistana(Minister for the Defence of Minorities). Na fanaina o ia e lata i le fale o lona tina i Islamabad i le aso 2 Mati 2011. O se vaega tuu faatasi a le Al Qaida ma le Taliban ua latou fai mai o latou na latou fasiotia le Kerisiano. Fai mai le faifeau na faia le lotu mo Sapasi i Roma, O Sapasi o se faamanatu, o le satauro tatou te maua ai le faamoemoe moni: e uuna ia foi tatou e le satauro ina ia tuuina atu lo tatou ola mo isi tagata. O Sapasi na ia taitaiina se vaega a le palemene na latou suesueina moliaga o se fafine Kerisiano, o Asia Pipa na faasalaina i le oti ona e faapea ua ia upuvale ia Moameta le perofeta o le lotu Isalama. O tulafono ia a Pakisitana lea na tuua ia ai lenei fafine, e tetee tele iai Sapasi Pati, ma e sa galue malosi o ia ina ia suia ia tulafono. Molimauina e le nusipepa o le Time, na i ite lava Sapasi i lona oti. Ua ou maua fe au tau faamata u, a o lo u faatuatua ou te maua ai le malosi. Ou te talitonu Ae, o le itu na matua maofa ai i latou o le tulaga toe atinae ma le toe faaleleia o Maota Tapuai faapea maota o le aufaigaluega aemaise le lautele o le atunuu ua toe faaleleia mai le tulaga o le faaleagaina. Sa faaalia foi e Rev. Dr. Dibeela, le faamoemoe o le FGFL mo lana Fono Tele e talimalo ai le Ekalesia i Amerika Samoa i le 2012. E ono faatinoina foi nisi fonotaga i le Mataupu Silisili i Samoa a o lumanai lea Fono Tele. Na maua foi le avanoa e tali atu ai le Failautusi Aoao, Rev. Dr. Collin Cowan i nisi o fesili sa laga e sui o le Ekalesia sa auai. O le Afioga i le Taitaifono a le Au Toeaina, Susuga Ioritana Tanielu F.T. na fai ma sui o le Ekalesia i Samoa e momoli le agaga faafetai i le Afioga i le Taitaifono o le FGFL, Rev. Dr. Prince Dibeela e tusa ai o lenei avanoa taua ua maua e fesilafai ai ma sui o le EFKS i laueleele o Samoa. I le ma lea, e le faaauau itulau e 16 ia Iesu Keriso o le na tuuina atu lona fo i soifua mo tatou, ma ua ou sauni ou te oti mo lo tatou talitonuga. Na ia saunoa faalaua itele foi e faapea: O Iesu le i oimata o lo u olaga ma e fia avea a u ma ona soo moni i mea ou te faia, ma faasoa atu le alofa o le Atua i e matitiva, sauaina, ma puapuagatia...ou te iloa lelei le uiga o le satauro, ma ua ou malie ou te mulimuli ai tusa lava poo fea e oo iai... Na fai foi se saunoaga a Sapasi i sa na molimau mo lona Alii o Iesu Keriso e faapea, I want a place at Jesus feet. E fia maua so u nofoaga i tafatafa o vae (aao) o Iesu. A o tatou iai i le vai taimi faa- Kerisiano o Leni, ma lona uiga faale-agaga i o tatou ola, ia tatou manatua le molimau a Sapasi mo lona Alii, na oo lava ina oti ai i le pulufana a i latou e tetee i talitonuga o tagata Kerisiano. 2. O LE SULU SAMOA Aperial 2011
O LE LAUGA Matua: Ioane 1: 16 - O lona tumu ua maua ai e i tatou uma lava le alofa tunoa, e faaopoopo i le alofa tunoa. Manatu Autu: Le Atua e, ia e fasaliliuina i matou i lou alofa tunoa. Ua avea lenei Manatu Autu ma tatalo, ua laualuga i tapenaga, ma laasaga uma o le Fono Tele o lenei tausaga. O le tatalo faanonomanu a le Ekalesia ua lagona le vaivai faale-agaga, ma ua mautinoa le le atoatoa, e avea ai ma mea faigaluega a le Atua, aemaise o le Ekalesia, ua aao tagata iai le Atua, aua lona finagalo alofa. Le Atua e, ia e faaliliuina i matou i lou alofa tunoa. O le tatalo i le Atua Alofa, le Atua Malosi, le Atua Ta ita i au, le Atua Faamamalu, le Atua Amiotonu, le Atua Lavea i, le Atua Faamagalo ma le Atua Faamanuia... Le Atua e, ia e faaliliuina i matou i lou alofa tunoa. O le tatalo i le Atua ina ia liuliualo mai, ia faapito mai, ma ia faifua mai lona alofa i lana Ekalesia ua agasala, ma ua mativa i la le agaga... Le Atua e, ia e faaliliuina i matou i lou alofa tunoa. O le aoaoga moni lea o le alofa tunoa o le Atua, sa matila i le Feagaiga Tuai. Le alofa na liuliualo ai le Atua ia Isaraelu, ma faapito ai lona valaauina o i latou, e avea ma ona nuu. O se alofa fai fua, na faavae i lana tautoga ua uma ona folafola ma faamanuia ai auga tama - pei ona ia fetalai ia Aperaamo: Ou te faia oe ma nuu tele, ou te faamamaluina lou igoa, ou te faamanuia ia te oe, e manuia foi ia te oe o aiga uma o le lalolagi. Le gafa lea o auga tama, na o faatasi ma le alofa ma le faamaoni o le Atua; na faate ia ai Farao ma Aikupito, ina ua taunuu le savali mai le Atua e ala ia Mose: Ua finagalo le Atua e tuu atu lona nuu e o. E o i fea? O i Kanana, le nuu o Manuia. O le Faaaliga, o le valaau mai le Atua alofa ma le Atua faamaoni, sei molimau le nuu ua ia liuliualo iai, ma alofa fua iai, i lona alofa ma lona faamaoni. Ua faamausali le sootaga o le alofa mai le amataga e ala i le Feagaiga ua osia: E fai outou mo u nuu, e fai a u mo outou Atua. Na atili manino lenei sootaga o le alofa e ala i tulafono, e puipuia ai le olaga manuia ma le solo lelei o le nuu. Na toe fetalai le Atua ia Mose: O Ieova, o le Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona to asa, ae tele lona alofa ma lona faamaoni. Ioe, ua tautino e le Atua, o ia lava ia Isaraelu O le tautinoga o moomooga, ina ia faautagia e le nuu, le Atua ua alofa mai, ma ua faamanuia mai, ina ia i o latou loto, ma ia ola ai i lena alofa. Talofa e! ua lapelapea, ma vaemanua le savaliga o le faamoemoe ola, ina ua fetafea iina faafigota o taisua manatu ma talitonuga o le nuu. Aisea? O le loto masalosalo, ma le ola tuinanau. Ua avaga le tofa, ua tafea pulu i vai, ua solo le falute, ua manunu le to au, ina ua faataaloga i vai le alofa fua mai, le alofa liuliualo, ma le alofa faapito o le Atua ia te i latou. Ua moni ai le upu: - Ua galo i ola le alofa. Ua ai ulu, ina ua tuana i taisi ; Ua maua ula, ua futifuti ; Le ola pologa i Aikupito, sa lalafo faavao afu e le Atua, ma toto ai lona alofa fua, ma lona alofa faapito mo i latou. Fea? Sau le malaga, muimui, fetagisi ua toe fia foi i Aikupito, e lelei e tele ai meleni, kukama, manu ma i a. Oo mai i Sinai, tu i luga Arona, le uso o Mose le taitai malaga, anau tagata e aumai auro, e fau ai tamai povi auro. Taunuu i Kanana, aai ua maoona, feinu ma malilie, ae toe feosofi ifo foi i atua o nuu faapaupau. Ua atua i mea mamate e le iloa alolofa, a ua tia i ma lafoa i le Atua soifua, le puna o le Alofa. Fai mai Isaia, Ua ou a oa oina le fanau, a ua latou foua au. Ua iloa e le povi le na te tausia o ia, ua iloa foi e le asini le mea e fagaina ai o ia, a o Isaraelu, ua le iloa e i latou; ua le mafaufau lava lo u nuu. O la Ieremia: Ua fai fafie e le fanau, ua tafu le afi e o latou tama, ua lomi le paluga falaoa e fafine, e fai ai faapapa areto ma le tupu fafine o le lagi, ua liligi foi taulaga i mea inu i atua ese, ina ia latou faaonoono mai ai ia te a u. O le mea moni o olaga matavale faapea, ua matua manaomia ai foi lenei tatalo: Le Atua e, ia e faaliliuina i matou i lou alofa tunoa. E le i tali esea Tavita ina ua tatalo i lenei tatalo, aemaise lava ina ua pa u atu i le leaga, ma agasala i le silafaga a le Atua. Fai mai a ia: Le Atua e, ia e faia se loto mama mo a u, ia e faafouina se loto mau i totonu ia te a u. Aua e te lafoaiina a u i ou luma, aua e te aveeseina lou Agaga Paia ia te a u. Ia e faafoisia mai ia te a u le olioli o le olataga, ia e taofimauina o a u ma le loto fiafia. Ou te a oa o atu ai ou ala O LE SULU SAMOA Aperila 2011 3.
4. O LE SULU SAMOA Aperila 2011 O LE LAUGA i e ua solitulafono, ona faaliliuina atu ai lea ia te oe, o e ua agasala. Ioe - ua faatagisia le Atua, ina ia toe liuliualo mai. O le tatalo a le tagata ua mautinoa ua sese ma agasala; ma ua talitonu, e leai se isi mea na te toe maua ai le manuia, vagana le Atua. O le tatalo a le tagata ua lagona le loto maulalo. Peiseai ua faapea ifo - o le a le aoga o lena olaga? O le a le taua o ana taulaga? E toe ta uleleia ni ona laugutu, ma logoleleia ni ona viiga, ae ua fulitua mai le Atua? Fai mai Tavita: Le Atua e, a liliu ese ou fofoga, ona o u atuatuvale ai lea. O le popolega foi lea, sa matua atuatuvale ai le Au Soo, ina ua faalagi e Iesu lona alu ese. Sa manatu le Au Soo, o le maliu o Iesu, e muta ai ma le faatinoga o lona alofa. Peitai, o le mealilo lea sa lei iloa e le Au Soo, o Iesu Keriso, o le upu a le Atua ua liu tino tagata, e fai ma molimau atoatoa, o le alofa ma le amiotonu a le Atua i le lalolagi agasala. Ua liuliualo mai le Atua, e le mo na o Isaraelu, ae mo le lalolagi atoa. Ua le faapito mo Isaraelu, e pei ona iai i le Feagaiga Tuai, ae mo i latou uma, o e ua talia o ia, ma faatuatua i lona suafa. Fai mai Ioane: (Matua) O lona tumu, ua maua ai e i tatou le alofa tunoa, e faaopoopo i le alofa tunoa. O lona uiga, o le alofa le faavaivaia o le Atua mai le amataga, lea ua sili ona atoatoa, ma manino, ina ua matua afio mai lava o ia, e ala ia Iesu Keriso. Ua matua faaalia atoa ai foi ma lona faamaoni, ina ua ia le faaaogaina se tasi, ae o ia lava e toatasi. O lona saunia o le faaolataga mo i tatou uma tagata agasala e ala ia Iesu Keriso, i lona maliu ma lona toe tu, o le faailoga lea, o le alofa tunoa ua papa i mai i le tagata, sa le tatau ona toe alofa iai se tasi. Peitai, o le pine lea tatou te iloa ai, le silisili ese o le alofa o le Atua, na t e le i tuulafoaiina i tatou tagata agasala. O la Paulo - Aua na maliu lava Keriso, a o tatou agasala pea. O le Tala Lelei o le alofa tunoa, o le meaalofa foa ifuaina mai, ma le faamanuiaga mo le tagata agasala, ua matua lagona le salamo, ma na talia lea alofa, i le faatuatua faamaoni. O lagona ia e o faatasi ma le mana o le alofa tunoa, e saveuina ai le loto, ina ia liliu, ma foi atu i le Atua. E pei o la Paulo ia Roma: Aua, e le pule le agasala ia te outou, a o le alofa tunoa. O le mana foi lea o le alofa tunoa, na faagaeetia ai loto o uluai avefeau o le Tala Lelei, ma loto tetele ai, totoa ai, e tala i atu pea le tala o le alofa tunoa. Na ta utino foi e le aposetolo, Ua tele lava lo u fiafia, ma mitamita i mea ua o u vaivai ai, ina ua tumau i o u luga le mana o Keriso; o lea ou te fiafia ai i mea e vaivai ai, aua pe a ou vaivai, ona ou malosi ai lea. O le Ekalesia faatuatua, o le molimau ola lea o le alofa tunoa, aua, o i latou ua faaolaina, e ala i le galuega faaola na faia e Iesu. O lana misiona, o le tala i atu lea o le Tala Lelei o le alofa tunoa. Peitai, ua i o tatou luma nei le tatalo: Le Atua e, ia e faaliliuina i matou i lou alofa tunoa. O se tatalo ua matua onomea mo la tatou Ekalesia, aemaise le sauni atu mo le usuia o le Fono Tele i lenei vaiasosa. Le Laulau o le Fono Tele, Tama o le Ekalesia, le mamalu i le Au Usufono i Komiti ma Mat agaluega, le paia o le Ekalesia ua potopoto. O le upu moni, O LE ALOFA TUNOA, e lava lea mo lo tatou vaivai O LE ALOFA TUNOA, e lava lea mo lo tatou vaivai. Sagai ane ia i lau sailiga tofa, aua se ai o le usugafono o lenei tausaga. Tatou faamoemoe i le faamaligi mai o le malosi ma le mana o le alofa tunoa, na te tautai, ma ta itoaluaina lau faatofala iga o lenei Fono Tele. O le malelega a Iesu ina o le a afio a e i le lagi: Ia outou manuia, ia outou talia le Agaga Paia. I le ma lenei, Aua nei outou tuua Ierusalema, seia muai auina mai ia te outou le mana mai luga. O le uiga lea o lenei tatalo mo i tatou. Tatou faanonomanu i le Atua, ina ia to ia i tatou i le mana o le alofa tunoa, tatou te faia ai mea tonu ma mea sa o ma le faamaoni, e fai ma a tatou tali i le alofa tunoa. Le Atua e, ia e faaliliuina i matou i lou Alofa Tunoa. Amene. Iosefa Uilelea. FS EFKS Lotofaga O le Aiga - The Family O Lee Iacocca, o se tasi o faipisinisi ma se peresitene ta uta ua o se kamupani tele faitaavale lauiloa i Amerika, na ia tusia se tusi na faaigoaina o le Straight Talk. I lea tusi oloo ia faailoa ai faapea: Na a oa o au e lo u tama fai mai o le faia oga aupito sili o ia lea e fai ona uiga lelei ma faaa oa o i isi tagata. I lo u olaga atoa, o lo u popolega aupito sili lava, ne i le avea la u fanau ma ni tagata lelei. Ou te talitonu, e tasi lava le papa e tutumau, o le aiga. Ma ou te talitonu, e le tumau se manuia o le lalolagi pe a le faavaeina i luga o le aiga. O le miliona ma miliona o aiga lelei e faavae mai ai se manuia o soo se nuu, malo ma se atunuu. O le aiga e amata mai ai manuia; o le aiga foi e amata mai ai mala!
O LE SULU SAMOA Aperila 2011 5. O Ata e Tolu o le Ekalesia Faaaliga 1: 1-20 E tolu ata o le Ekalesia, o loo taumafai le tusitala o le Faaaliga e faamatala mai. O le ata muamua: O le tuugamoli e fitu ona moli, ae o loo ataata mai ai le tagata e pei o le Atalii o le Tagata o loo i lona aao fetu e fitu. O le ata e foliga o totonu o le Atalii o le tagata o loo tu ai le tuugamoli poo le faapea foi e leai se va o le tuugamoli ma le ua pei o le Atalii o le Tagata. O le tuugamoli e fitu ona moli. E tasi le pogai ae fitu ekalesia ua taua: Efeso, Semurana, Perekamo, Tuatira, Sarataisa, Filatelefaia ma Laotikaia. Ua avea ekalesia ia, e fai ma faatusa o lana Ekalesia Paia i le lalolagi atoa. O le ataata o le tagata faapei o le Atalii o le Tagata ma fetu e lima i lona aao taumatau, o le faatusa lea o le Atua Silisiliese o loo iai faatasi ma lana Ekalesia Paia. O ia lea o le Pogai o lana Ekalesia o loo ola faatuatua i le lalolagi nei. O se tasi lenei o oa e sili ona taua, o le faatuatua i le Atua ma lona mana ma lana faaolataga. E oge mea leona taanoa, ae le oge mea tagata faatuatua. O le ala tanu e le se ai se tasi, e amata atu i lalo nei e oo i le Ola e Faavavau. O vaivaiga oloo patino i ekalesia e pei ona faamauina, o vaivaiga lava na oloo o tatou feagai i aso uma. O faafitauli sa feagai ma o tatou matua, o patupatu ma gaoa na oloo tatou tauivi e faalaulelei aua tupulaga fai mai. E faafeagai le ekalesia ma le manu fe ai. Sei o tatou vaai iai e ala i le tala faasolopito o le lalolagi. Tulai mai: Atasesa o Asuria, faatu lona malo ma folafola lana pule ma faapea mai o ia o le atua. E faapena foi ia Nepukanesa o Papelonia, Kuresa o Peresia, Alesana le Sili o Eleni; Aoa-Farao o Aikupito, Ao-a-Kaisara o Roma ma isi taitai o malo e tele o le lalolagi. Pe ta i 100, 200, 300 agai atu i le 400, 600 tausaga ona mou atu lea. E tutusa uma taitai o malo nei i mea ia: 1. Ua fai mai, O a u o le atua. O le numera o le tagata o le numera 6 ona na faia o ia e le Atua i le aso 6. O tagata e pei o i tatou ma isi tagata uma, ae ua folafola o latou o atua. O lona uiga, ua fia pule i le laueleele, ua fia pule i le lagi ma fia pule i seoli. O le faailoga lea o le manufe ai, e nofo i le lalolagi ae ua manatu e oo lana pule i mea uma. Fia atua le 6 i le lagi; Fia atua le 6 i le lalolagi; Fia atua le 6 i seoli. Ua sosopo le manatu o le 6 i le mea e le oo iai sona iloa ma sana pule. A faafaigofie, o le talitelefoni ua manatu o ia e pule i le fale faigaluega; o le tautua e manatu ua sili lona iloa nai lo le Sa o o le aiga; o le tamaitiiti a oga e manatu e sili lona poto nai lo le faiaoga poo le fanau e manatu e valea o latou matua. O le faailoga o le manufe ai, ua sosopo lona manatu i le mea e le oo iai lona tai. O le lagona e taatele i faauluuluga o malo, matagaluega, kamupani, nuu, aiga ma Ekalesia. E mautofi loa ona pei lava lea ua iloa ma malamalama i mea uma. E au lava ina sosopo i tuaoi o tiute ma faiva na tuu atu e galue ai. E au foi ina lepeti ma faaleaogaina mea na tautiga ai isi na muamua ia te ia. Faatu lana pule ma fai ana fuafuaga ina ia iloa ai ia, ae le o le viiga o le Atua. Talofa i lou malosi e faia i le faasausili; a oo a i lou itu aso ona mou faatasi atu a lea ma oe o si au pule ae gasolo lava le olaga. Ua le o toe savavali fefefe ma matata u nisi piramita, malumalu, tuugamau ma nofoaga sa malu ia ai tagata i ona po o le Ao-a-Farao. Ua na o ni nofoaga e savavali ai tagata maimoa ma asiasi e matamata i ia galuega tetele. Ua oo a i tagata Aikupito ua feoa i saoloto i nofoaga sa faapitoa i tagata faaaloalogia ma le mamalu. E moni i soo se nofoaga mo maimoaga. 2. Onosa i a le Atua, a o folafola a latou pule; fulitua i le Atua mo sina vaitaimi, 100-600 tausasga ona mou atu ai lea. O loo manino le mataupu a Tanielu i le faatusa e auro lona ulu, ona faasolosolo ifo ai lea i lona tino ae oo ifo i ona vae, ua fausia i mea faatauvaa. Ua taavale mai le maa lapo a ma ua lola i lalo le faatusa. Ua manino le mataupu a Tanielu, Poo ai le malo ma le tagata e fulitua i le Atua e le tumau, e mou atu ma aveesea lana pule. Ua fai mai malo ma mou atu, ae o loo tumau pea le Atua Silisiliese e toatasi. E iloa outou o matai ma tupu o le atunuu pe a vaaia outou, lagona o outou siufofoga ma taulamua i mea fai a aiga, nuu aemaise lana Ekalesia Paia. O outou o matai ma tupu o le atunuu o loo ua afifio ma papa a ao i atunuu i fafo nei, e iloa ma amana ia atili outou pe a outou tautua i lana Ekalesia Paia. O le ata lona lua: O le Nofoalii mamalu. O luma ane oloo iai le tuugamoli e fitu ona moli; o le faatusa ia o le Agaga Paia. E iai le Agaga Paia i mea uma lava. Oloo sosoo ane ai ma meaola e fa: Leona: o le faatusa o le malosi o le Atua; o le meaalofa a le Atua e afua mai i lona nofoalii ma o lea ua e malosi ai, faaletino, faalemafaufau ma le faaleagaga. Tagata: o le faatusa o le tofa a le Atua; o le meaalofa a le Atua e afua mai i lona nofoalii ma o lea ua fetala i ai lau moe, lau tofa ma lau faautautaga e fetuutuuna i. Aeto o loo lele: o le faatusa o le silasila mamao a le Atua; o le meaalofa a le Atua e afua mai i lona nofoalii ma o lea ua mamao ai lau vaai. O luma ane o meaola o loo iai le
O Ata e Tolu o le Ekalesia sami tioata. O lona uiga e leai se mea na faia e mafai ona faamatalaina ma malamalama a ia i i le Atua. A ou faia le taavale, ou te iloa faamatala le taavale ae le mafai e le taavale ona faamatala a u. Talofa i se tagata e fai mai na te iloa ona faamatala le Atua ma ua malamalama a ia i i le Atua. O le isi lena uiga o le faatusa o le manufe ai. Ua na o le Atua e malamalama a ia i i ana mea na fai. E oo ai a i laulu uma i o tatou tino e taua i le Atua ma e leai foi se manu itiiti e pa u fua i le ele ele e aunoa ma lona silafia. O luma ane o loo iai le fata faitaulaga. A oti le Kerisiano i lalo nei, ae ea a e lona Agaga i le fata faitaulaga i luma o lona nofoalii mamalu. O loo siomia e toeaiina e 24, e iai o latou pale auro ma ipu auro i o latou lima, oloo tumu i tatalo a le Au Kerisiano. Oloo to ese o latou pale auro, ifo, vivii ma faaneenee i le oloo afio i le nofoalii. O le tiute lea o le Ekalesia poo tagata taitoatasi uma lava. Tatou te ifo to ele i ona luma ma vivii ia te ia i aso uma lava o lo tatou ola i lalo nei ma faaauau ai lava e oo i le faavavau. O lo tatou ola i lalo nei ua na o se faatomuaga o le ola matagofie i tala atu o le oti. A oti le Kerisiano, e ea a e lona agaga i le fata faitaulaga i luma o le nofoalii ma le Au Paia i luga. O le faamafanafanaga sili lea mo oe le Kerisiano faatuatua. O lou tofi o luma o lona nofoalii e pei ona e nofo ai i le ao ma le po, e ala i au tatalo i aso fai soo. O le oti, o le a e vaai tino ai i lona matagofie ua e masani ai e ala i lou faatuatua. O le ata lona tolu: O le vai manino ua tafe mai i le nofoalii ma ua tafe atu i le lalolagi atoa. O loo taufai fua laau aina i itu vai e lua. E fuata faalausosoo i le tausaga atoa. Oloo ogatotonu ai le Laau o le Ola e fuata faasolo atoa. Tafe mai le vai manino mai le nofoalii. Afio atu le Agaga Paia, ua pa i atu i le agaga faalaulautoafa, ona fua tele mai ai lea, o lena tagata. Pa i atu le Agaga i le loto o le tagata saua o Saulo, ona fua mai lea o lena tagata ma ua suia lona igoa ia Paulo. Ua iloga lona aposetolo ona o ana malaga e ave le Tala Lelei i nuuese. Oloo ogatotonu le Laau o le Ola o Iesu Keriso i lana Ekalesia. O le ogatotonu lea o mea uma. A e fia malamalama i soo se matauupu i lalo nei ma luga ma soo se mea i le foafoaga, o le ala lea. Faatuatua ia Iesu, faitau le Tusi Paia ona faailoa atu ai lea e le Atua o lona tamaoaiga e tele. O le Laau o le Ola sa faasaina i le tusi o Kenese ae o lea ua faatagaina i le tusi a Faaaliga. Ua le gata ina faataga, ae ua soo se taimi e te tago atu ma tau mai. Soo se tasi foi e mafai ona ai ai. O le Faaola ma lana faaolataga e mo tagata uma ma mea uma na faia e le Silisiliese. E silisiliese atu le Atua nai lo lou talitonuga, e silisiliese atu le Atua nai lo lana Tusi Paia na ia tusia; e silisiliese atu nai lo lana Ekalesia Paia na ia valaauina i lona Alofa Tunoa ma e silisiliese atu nai lo ana mea na fai i lona Mata isau poto. Aisea e te fefe ai i le tiapolo ma ana au? Ua na o se ta ifau ua na ona faasoesa ona o le laufa i o loo maluelue i le sau o le po. E faapena le vaai a le tusitala i mala oloo ta ua i le tusi. Ua le o toe tau faamata u ata i mala ma puapuaga i le au faatuatua. E le toe mafai e na mala ona lepetia le Ekalesia Paia poo le tino tagata o Iesu Keriso i le lalolagi nei. O le liutino tagata o le Atua e ala ia Iesu Keriso, o lona maliu ma lona toetu manumalo mai i seoli ma le tuugamau, o le faailoga ua le o toe iai se malosi i le tiapolo na fia pule i mea totino a le Atua. O le ata o Isaraelu e pei ona iai i le Feagaiga Fou ua matua valavala ma le Isaraelu oloo iai nei. Ua le o toe iai se afi e mumu faasolo atoa i le itu i saute i tuapa o Ierusalema. O le afi sa susunuina ai otaota sa lafoa i iai. Le afi lea na maua ai le ata o Kena e o iai agaga o tagata leaga. O se tasi lena o nofoaga matagofie oloo i ai nisi o fale e sili ona taugata ia Isaraelu. O le vanu o Isereelu oloo ta ua e tau ai le taua i Amaketo, poo le taua mulimuli i le va o au a satani ma au a le Atua. E foliga mai ai o le loloto o le toto, ona o lea taua e oo i le faagutu o le solofanua. O le nofoaga lena ua lauusiusi i faatoaga ma ua avea ma nofoaga autu oloo maua mai ai taumafa mo le atunuu o Isaraelu. Sa tafili saunoa lava satani i ola ma manatu o tagata ma oo atu ai i le matua fefe vavale o tagata. O nei ona po ua fai tuugamau ma nofoaga o tafaoga ma maimoaga; ua le o toe mamafa na ua le oti i lagona o tagata; ua le o toe iai foi ni aitu i mafaufauga o le toatele o le au faatuatua. Sa faamalamalama mai e se tasi o polofesa o le Iunivesite a Isaraelu le uiga o le iai o le Atua i mea uma. Sa ia faapea mai, A e taunuu i lou fale ona faatumu lea o se ipu malamalama i ni vai. Tago i se pepa ona faatu lea i totonu o le ipu vai. O le pepa o le faatusa lea o le tagata. O le vai o le faatusa lea o le Atua. E leai se va i le iai o le Atua i mea na ia faia. O le uiga lea o upu ia e lua, Ia tu Ieova i lo ta va. Ta te valavala i nofoaga ae oloo ta fesootai ona o Ieova oloo faatumulia lo ta va. O le isi upu o le saunoaga a Iesu, O a u oloo i totonu o le Tama, o le Tama foi oloo i totonu ia te a u. Oloo iai le Atua i mea uma na ia faia, o mea uma foi oloo i totonu o le Atua. O le ala lea ua le toe maalilili ai i le potu tapunipuni ae ua loto tetele e o atu ma alalaga i le tala iga o le faaolataga. Faafetai Tama ona o lou alofa i lau fanau e vaivai toe faatauvaa. Faafetai ona ua e faamagaloina i matou ae matou te le i fananau mai. Faafetai ona o lau meaalofa o lau 6. O LE SULU SAMOA Aperila 2011
Pepa: Mafutaga Toeaina & Faletua, Faifeau & Faletua Matagaluega Faasaleleaga - EFKS Vailoa Palauli, 16 Fepuari 2011 UPU TOMUA Ou te faafetai atu i le avanoa ua tuuina mai, aua se pepa mo lenei faatasiga, e ui o lea ua faaaunu ua ona o mafuaaga ua silafia. Peita i, e alu a o le i a a le tautai, ma lagona pea le loto maulalo i lenei valaaulia. Sa tau mafaufau ma sailiili se mataupu, e fai ma autu o lenei pepa. Aua o le upu moni, e le faigofie mo a u lava ia, aemaise pe a taumafai e Faamataupu Silisili, ina ia maua ai se a oa oga taua mo lenei mafutaga. Ae, o le a taumafai lava i se mafai e gata ai, ma lo u mautinoa, e tamaoaiga pe a sasaa mai lau tofa faale-atua i se taimi mulimuli. O LE FALEA OGA MO E NOFOSALA Na ou ulufale i le Ola Toe Fuata iina (To ese i Tafa igata) i le 6.21pm i le Aso Gafua 28 Setema 2009. E le o le taimi O Ata e Tolu o le Ekalesia Ekalesia Paia ua e valalauina iai ou tagata faatuatua. O le Agaga o le tusitala, O Iesu Keriso, oloo tu ona aao i Seoli, oloo ia afisi lana Ekalesia faapelepele i lona fatafata, ae oo lona ao i le lagi. O lona uiga, o le Pule a Keriso mai i le amataga, o le Pule Aoao i le lalolagi ma le ao o Foafoaga, o le ao-a-la ma faataamilosaga o paneta, ao-a-masina ma le ao-a-fetu i le lagi ma mea uma lava. O lana Pule Aoao toe tumau e oo i le faavavau, faavavau lava. Amene. Rev. Milo Faaleava F.S. muamua lea ua ou oo ai i totonu o le lotoa, poo le faleaoga. Aua sa masani ona asia e le matou Tausaga Tolu i galuega faamasani (field work) a le Kolisi i Malua i le tausaga e 1996. A o lea faato a ou toe oo lea i le aai, ua le o se a oa o Malua e asiasi, a o le pagota nofosala #201 ina ua faato a uma ona lauina le i uga e tusa o le moliaga - fasioti tagata pa ivalea, e faafalepuipuiina i le tulafono a le malo mo tausaga e lua. Tapenaga mo le a e atu i le A oga E iva masina ma aso e lua, sa ou nofo faatalitali ai ma lafo atu i le Atua ma lana pule, aua se faasinoga mo a u ma le aiga. Ua tofa le Au Toeaina e tusa o tofi faafaifeau, ma faasala ai mo tausaga e tolu ina ua mae a ona tatala le feagaiga ma le aulotu sa galulue ai. A o loma se i uga o le faamasinoga, mo le iva masina ma aso e lua, sa iai foi tuutuuga faalemalo e saini ai i le Ofisa o Leoleo i vaiaso uma. O le ioeina o le moliaga, ma le sao taua o le alii loia sa tula i mo a u, na le oo ai se faamasinoga e ala i su esu ega a leoleo ma loia a le malo, ae na ona lafo lava i le alii faamasino na te iloiloa uma faamauga a itu na lua mo sana faai uga, lea e iai le lua tausaga. E le itiiti le saotaua ma le agalelei o le Ekalesia i lenei tapenaga, le Afioga i le Ta ita i Fono ma le Sui Ta ita ifono, le Susuga i le Failautusi Aoao, faapea le Au Toeaina. Aua o le faia o tusi lagolago (references), sa matua amanaia e le Faamasinoga, aemaise foi o le Matagaluega a Faasaleleaga ma le Pulega a Salega, e ala i Susuga i Toeaina ma Failautusi. E sili i ia mea uma, o le pa i mai o le mafanafana o le Atua, e ala ia outou talosaga molia, o le asiasi atu i le mea ua to a iai, ma le tino o lo outou alofa i au faiga meaalofa i soo se itu, e le mafaitaulia. O le iai i le A oga Ou te taunuu atu, pe tusa ma le 210 le aofa i o pagota o le Tulafono o iai. Ma o lea fuainumera e le tumau ai i masina ta itasi. I le taimi nei, e 339 le aofa i o pagota e le o faitauina ai Oloimanu ma Vai a ata. I Tafa igata lava ia, e 294 le aofa i o pagota e aofia ai ma tama ita i, ae 45 pagota oloo i tua i pou (galuega tofia a le Matagaluega). I le matau iai, pe tusa na o le 35% o le aofa iga lenei, oloo at agia ai le aga i i le t oe fuata iina o o latou olaga e ala i le salamo faamaoni. O i latou nei, latou te le o toe faia lava se isi solitulafono a o iai i totonu o le To ese e ala i le usitaia pea o tulafono ma faiga faavae a le Falepuipui. E tasi lava le lagona ia i latou nei, o le tuli faalelei lea o o latou faasalaga ia mae a, pe manuia i le palola ae toe fo i atu i aiga ma nuu. Peitai, e le faapena le isi 65% o iai. O lea 65%, e mafuli lava i le tupulaga talavou. O nei tupulaga talavou oloo matua mamao lava le vaaia ai o se tulaga salamo faamaoni. O uiga ma amioga eseese o le 65% lenei, o le faafitauli tele lena oloo feagai ma le Pulega o le To ese ma le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui i aso uma. O LE SULU SAMOA Aperila 2011 7.
8. O LE SULU SAMOA Aperila 2011 Pepa: Mafutaga Toeaina & Faletua, Faifeau & Faletua O le toatele o nei tupulaga, e le i lelei ona faavae mai o latou olaga i totonu o o latou aiga. Sa aunoa ma se mafutaga vavalalata ma o latou matua, e a oa oina ma faatonu ai i tu ma aganuu a Samoa, aemaise lava o le olaga faa- Kerisiano. Ae sa ola i se olaga tuufau ma le soona fai. O le toatele foi o nei fanau, na tutupu a e i ni aiga malepelepe (broken families). O le upu moni lava e le o toe manatu mai iai o latou aiga pe toe mananao foi iai. O le pine o lea mea, e le asia e o latou aiga i le taimi atoa a o nofosala i totonu o le A oga, ma ua iai foi matua ua talosaga mai i le Pulega, ina ia aua lava nei toe tatalaina atu i tua nisi o nei fanau. O lona uiga, ua matua leai lava se faamoemoe mo nei fanau tuulafoa i a le atunuu i le aga i atu i le lumana i. Ona o lea la tulaga, ua filifilia ai e nei tupulaga tuulafoa i, le To ese e fai mo latou aiga moni lava. Aua tusa lava pe nofo saisaitia, poo a foi ituaiga mea ai ma isi manaoga masani o le soifuaga oloo maua i le A oga, ae mautinoa lava e maua fua mea ai, le vai e inu ai ma le fale e taoto ma moe ai i aso uma. O Faia oga o le A oga E fasefulu fitu le aufaigaluega o leoleo lava ia o Tafa igata, e aofia ai le alii pule ma le pule lua. O alii ma tama ita i leoleo, ua agavaa lava i latou i le galuega tau puipuiga ma le tulafono (safety, security, law & management), e pei ona a oa oina ma galulue ai i tausaga e tele, ae leai so latou agavaa (qualified & experience) e galulue ai mo le toe fuata iina o olaga o pagota. O le mea moni lava, e le faigofie le latou pitolaau. E oo lava foi i lo latou saogalemu e afaina pe a oo ina siisii le tai. Ae faalagolago mea uma i le tofa faafoe e faatino ai le valaauina. O leoleo foi ia, o tagata soifua e pei foi o pagota, e iai o latou lagona ma mafaufauga, e iai vaivaiga, aemaise e faafoe mea uma e ala i le tulafono, aua a solia, e le gata e molia ae te a ai foi, pe faafalepuipui pe a oo i ona o oo oga. O le Vaai Faale-Tala Lelei O le faitauga masani lava a le toatele o tagata Samoa e uiga i le falepuipui, ua na o se nofoaga e loka ese ai tagata amio leaga i tua o pa sima ma pa u amea. E oo lava foi ia i latou oloo autovaa atu i le To ese e tuli o latou faasalaga, o lea foi so latou lagona. E mafua lea lagona i tagata, ona o lo latou silafia lea oloo iai e uiga i le Falea oga i Tafa igata, ma e le faaseseina. Peitai, o le falepuipui, e le o se nofoaga e saisaitia ma faapologaina ai i latou ua nofosala. A o le nofoaga e tatau ona ola ma a oa oina ai soo se tagata. O le aai foi e tatau ona feiloa i ai le pagota ma ni suiga fou ma le lelei o le soifuaga. E moni e leai se sa olotoga e maua ai e pei o le sa olotoga oloo maua i fafo atu o le To ese, aua e tulafono mea uma. E oo lava i le aia tatau faaletagata soifua ua pule ai le tulafono. Ae mafai lava ona maua le saolotoga i totonu o le falepuipui, aua o le aia tatau, o le filifiliga saoloto na aumai e le Atua i le tagata, e le mafai ona aveeseina se ia oo i le oti. O le a lea saolotoga? O le saolotoga e mafai ona ola ai, saolotoga e mafai ona vivii ma tapua i ai i le Atua, saolotoga e mafai ona fiafia ai, saolotoga e mafai ona suia ai le mafaufau ma maua ai ni lagona fou. O le saolotoga o le tagata ola, mai le Atua. E foliga faapea se lagona oloo faaleo e le aposetolo o nuu ese i lana tusi i le aulotu i Korinito: O lenei, afai o ia Keriso se tasi, o le tagata fou ia, ua mavae le ola tuai, faauta, ua oo mai le ola fou... (11Kori. 5:17) O la Paulo: E leai lava ma se mea fou i lalo o le la, vagana le tagata ua iai le At ua, ona mautinoa lea o le mea fou e ala ia Keriso Iesu. O le iai la i le falea oga, o le upu moni e lagona le loto maulalo i luma o le Atua, aua e peiseai sa tausi faaleiloga se nuu ma le aulotu a le Atua, e ui ina mautinoa lo ta matua faatauvaa i le leai o ni tofi. Ae sa fai sese ai lava, ona o le talosaga ane a le Pulega, ma faamoemoe i le Atua e fesoasoani mai i le le mafaia o se mea. Sa fai le A oga Aso Sa, faitauga Tusi Paia e le gata mo fanau a leoleo, ae faapea foi mo pagota e le iloa faitau tusi, na aofia ai tupulaga talavou ma nisi o le au matutua. E auai ma faamaopoopo i le Aufaipese Lotu, tapenaga o polokalame o le Aso Maliu ma le Toet u; aemaise le aso o le aganuu, le Aso Sa Pa epa e o le fanau ma le polokalame o le Kerisimasi. E faatolu i le vaiaso pe a a e aoga, ona fai tutorials mo fanau a oga a leoleo. Sa ola ma galue lava o le pagota, ae le mafai ona aveesea le mafaufauga sa galue i le Galuega a le Atua, ma faaaoga le agavaa lea e faufautua ma faala ei au ai e ala i faiga lotu a le nuu i taimi o foleni ma
O LE SULU SAMOA Aperila 2011 9. Pepa: Mafutaga Toeaina & Faletua, Faifeau & Faletua tauvalaauga a o sauni mo galuega, poo nisi mea e manatu i ai le Pulega. Sa fesoasoani i soo se itu e oo iai le mafai, e le gata e tuutuu alalo ai mo uso-apagota, ae faapea foi le lagolago i tiute o Malu o le Malo i soo se itu. O le agalelei o le Atua, e molimauina pea i ona auala eseese. A ua talia foi ma le loto maulalo le amiotonu a le Atua ma lana pule ua faaalia, ona o fatia ua sola. Sa maua le to a malie ma le mafanafana, ina ua mautinoa oloo iai le Atua i mea uma, e oo a i le faleaoga. E ui ina tusitusi lima i lenei nofoaga, ae ou te talitonu o le Ola Toe Fuata iina, o le aai lava o faamanuiaga mo le tagata ua salamo faamaoni, ma toe foi i le Atua, mo se isi avanoa. Tuli le tumau mai le A oga Na ou palola mai i le Aso Tofi 30 Setema 2010, ina ua atoa lelei lo u tausaga ma aso e lua i Tafa igata. Ua lagona le fiafia ma le faafetai i le alofa o le Atua mo lenei avanoa taua, aua faato a ou mautinoa ai le tele o le aafiaga o la u fanau, t alu ona ou falepuipui. Ae faafetai i le Atua, ua toe mafuta ma aiga, faapea le nofo tatalo atu a le matou faifeau ma le aulotu i Lotopa, aemaise le Ekalesia Aoao. Ua toe Ekalesia, ma e ese foi lea lagona, ina ua toe talia i le li o o le Au Aiga o le Atua ma auai i Faamanat uga. Oloo faaauau pea le saini i le Malo i tuutuuga o le palola, i le ta ilua vaiaso seia aulia Setema 2011, ona magalo mo i ai lea. Ua maua foi le galuega, e tausi ai le aiga ma faat ino ai mea fai a le matafale. Se taua o le A oga E le itiiti le taua o le iai i le To ese. Taua i le tagata ua ia lagona moni le alofa o le Atua e toe tapena ai mo nisi feau e finagalo ai le Atua mo taeao ma i elua. Aua o le falepuipui, o le falea oga lava, mo le tagata faatuatua ma toomaga i le Atua. O le inosia ma le tusitusi lima, le faasiasia ma le upuia, le faalumaina ma le tauemua, o le natura lava lea o le olaga, aemaise le vaai masani faaletagata i nei ituaiga nofoaga, e le gata i Samoa nei, a o le lalolagi. E mafai foi ona sa o, pe a faapea se taofi, o le eleele o Faleata, lea ua igoa o Tafa igata, o se nofoaga e patino tonu lava ma faaagaga ina ia lafoa i iai mea le toe aoga a le atunuu (dumping grounds). Aua e tuaoi le lotoa o le falea oga, ua lafoa i iai le au nofosala mo le tuliga o o latou faasalaga, ma le ogaeleele ua faapitoa e tia i iai lapisi ma otaota, ma sosoo atu ai ma le fanuatanu fou a le Malo, lea oloo lagomau ai nisi o e na maliliu i le tsunami o le 2009. Peitai, e ui i lea, ae tumau pea lou lagona, e iai t aua ma a oa oga e mafai ona molimauina, mai lenei nofoaga ma se lu itau mo i tatou uma, aemaise le tagata talitonu i le Atua, ma le aufai Mat aupu Silisili. Toe manatu E fitusefulu ma le lua pasene (72%), o tama ma teine a oga o le To ese, o tama fanau a le EFKS. O lenei fuainumera tele oloo faamauina i api resitara ma faamaumauga (records) a le Pulega. A fua foi i sauniga lotu a le A oga, e iloa gofie lava le tagata EFKS, o le faaleoina ma le faasologa o le tatalo i ona vaega ua tatou masani ai, o le malamalama itiiti i le Mataupu Silisili o le Tusi Fesili mo Tamaiti (Vasega 1-7), e ese mai ai i pese a le Ekalesia. E tautala lava ma le faaeteete, aua e le o fesiligia e lenei pepa le galuega tele ma le fita, le sao taua o le Ekalesia e ala i Susuga i Tama ma Tina o le EFKS, le Augaigaluega galulue ma faletua oloo auauna i tafa e fia o le atunuu. Ae e le o vaoia ai ni fesili faatupu manatu mo i tatou i lenei vaitau. Faamata o agavaa pea nisi o metotia ma auala masani o le tiute faafaifeau tausi nuu mo le fo ia pe tuu itiitia ole oo atu o tama fanau a le EFKS i le To ese? O ai e pa u tonu iai le galuega faigata o le taofia maia o o tatou tagata mai le avea o le To ese ma o latou aiga moni lava, ma fai ma mea fiafia le magalo mai nei, ae toe falepuipui i le lua masina talu ona i u mai? Faamat a o lava le agavaa faafaifeau e ala i Afioga a le Atua ma le Mataupu Silisili mo nei ituaiga faafitauli? E le o ia te a u ni tali, ae faamoemoe atu i la outou tofa, e anoa ai ni o tatou manatu mo nei fesili. O le lu itau o le A oga i so u lagona, ia fo i le pagota i lona aiga ua iai se suiga o lona olaga mai le leaga ma agasala o ananafi i le lelei o le Atua e ala i le tino, mafaufau ma le agaga. A faapea ona fai, ona nanea lea o le igoa fou o le A oga: Ola Toe Fuata iina!! Manuia tele le Mafutaga. - P.S.Koro
10. O LE SULU SAMOA Aperila 2011 A Page for Youth Itulau mo Tupulaga Talavou Ou te le i foaiina atu la u mama ma oe I tausaga lava la ua leva, o le tu masani lava a tagata o le nuu ona aumai a latou meaalofa ma tuu i luma o le fale. O se tasi aso, na talosaga ai se faifeau ta uta ua lava i tagata ina ia alolofa ma foa i ane ni meaalofa mo se fesoasoani ua fia faia mo nisi tagata. E matua toatele lava na o mai ma ni a latou meaalofa eseese mo lea faamoemoe, e faaali ai foi lo latou alofa fia fesoasoani. E filo mai ai se teineitiiti pipili, e tau etu etu mai lava i tua o le laina umi o tagata o aumai a latou meaalofa. Ina ua taunuu atu i le laulau o loo tuuina atu i ai meaalofa i totonu o le falesa, ona tago ai lea i lana mama i lona lima, ua se i, ma tuu i luga o le laulau. Ona toe etu etu ai lea O o u tuaoi na ou leiloa Na pa le pa u o le taavale ma peiseai ua pa atu ai ma lo u fatu. Sa ou alu e momoli le fanau teine e toalua a lo u uso sa tafafao i le faaiuga o le vaiaso i lo matou aiga, ina ua uma le tuuaga i le faaiuga o le taumalulu. O le a atili umi ai lava le malaga i le pa o lenei pa u. Na uli i autafa o le alatele le taavale ma ou tatalo le leoa mo se fesoasoani. Ua le iloa pe o anafea na ou suia ai se pa u o se taavale. O le taavale foi lenei e fou ma o lea ou te leiloa pe o fea o teu ai mea talapa u ma le siaki, a o fea foi e faatu ai le siaki. A o le i tosoina mai i fafo le sipea ma le siaki mai le keli o le taavale, ae ou vaaia ni uilaafi lapopo a lava e lua o aga i mai ma tutu i tua o la matou taavale. O ni tamaloloa tino ese fai a ava e fai o la ofupa u e tusi ai ni igoa. Ua vave lava ona oso mai i lo u mafaufau ia kegi ave uilaafi ou te matua fefe ai i o latou uiga. Na oso mai i lo u mafaufau e aua nei faaalia so u fefe, ae loto tele. Mana omia se fesoasoani, tamaitai? O le fesili lea a le isi o tamaloloa. Oi, leai, ou te mafaia lava ona fai. Ua ou masani ai, o la u tali talapelo lea Ia vaai oe, ki moli emo emo o faalavelave, lena ei lau taavale nei sau se leoleo auala tau mai e le o emo emo ona faasala lea o oe. Na ou tago atu ua ki moli emo emo ma lo u popole lava i si a u fanau teine ona o nei tamaloloa o kegi fai uilaafi. Ou te liliu mai i tamaloloa, ae toe fai mai foi, Ma t oso le taofilima. Ua tatope lava la u tafiti solo i le faiga o nei mea, e aunoa ma so u leo. O u aga i atu i le keli o le taavale, ae tago le isi o la ua nei ua toso mai i fafo le sipea. Ae ou vaai atu, ua maulu le isi ua faatu le siaki i lalo o le taavale, ona tu mai lea i luga ua vili le siaki. Ua fai lava e la ua e aunoa ma le faatali se i ou malie atu e la te suia le pa u o la matou ma alu i fafo. Ina ua mae a le sauniga, ona tuli ai lea e le faifeau se tiakono e su e mai le teineitiiti pipili ma aumai i ona luma. Na fai atu le faifeau i le teineitiiti: Talofa e! Ua ou vaai i lau meaalofa na aumai. Matua manaia lava! Peitai o le tali mai a tagata o le aulotu e mata utia. Ua matua tele lava meaalofa ua foai mai. Ua iai lo u manatu, e toe faafo i atu lau mama, aua o se mea matua taua ia te oe. Na lulu mai o le ulu o le teineitiiti ma tali mai, E te le malamalama! Vaai oe, ou te le i foaiina atu la u mama ma oe! Na ou foa iina atu i le Atua! taavale. O le uili lea ua pa le pa u, e le i tatalaina lava talu ona faatau le taavale, ma e na matua faigata lava i tamaloloa ona tatala. Na ou mautinoa ai, ana ou faia, e le mafai ona ou tatalaina. Ua ou toe maasiasi nei i la u tali na fai i tamaloloa ona o lo u fefe i kegi fai uilaafi. O lo u manatu mama i tamaloloa nei, ma lo u manatu o ni tagata leaga, ua suia atoa. Ina ua uma ona suia le pa u na pa, ona matou lulu lima ai lea ma ou faafetai i tamalolo, ma ou fesili iai pe fia le totogi o le faiga o le matou pa u. Ae lulu mai o la ulu ma fai mai e aua ou te popole e leai se totogi. Ona feosoi ai lea ia la uilaafi, oomi vaepenisini, ma talali atu le saoasaoa o a la masini i luga o le alatele. Na ou manatu: o i la ua nei, o o u tuaoi nei na ou leiloa. Ona ou manatua ai lea le Samaria Agalelei i le faata oto na fai e Iesu, le tagata mai ia i latou e le amanaia ma faasi usi ugutu iai tagata ma faasiasia iai. E faailoga tagata iai le toatele.
O LE SULU SAMOA Aperila 2011 11. A Page for Youth Itulau mo Tupulaga Talavou SeTeine mo i pe se Agelu? Na ou oso i la u taavale ma ou tuua loa le malae vaalele i la u taavale totogi (rental), ma ou aga i atu i le Faletalimalo o le Mariota. Sa alu la u taavale i le fetaula iga o le mau alatetele, ma ou vaavaai i luga i faasino auala ma tau vaai le ala e tatau ona ou alu ai. Na ou te i ina ua ou vaai atu ua i o u luga tonu lava le faasino ala mo le Faletalimalo o le Mariota. Ua tuai ona ou iloa ma ua le mafai ona ou afe iai ona o le tumu o taavale. Na ou afe i le pamu penisini ma ou fesili i le tama ita i oloo iai, ona ia faasino mai lea o le ala ou te toe alu ai. Ona toe amata foi lea ona faaalu lemu la u taavale ma tau autilo i faasino ala, peitai o le taimi lava e faalemu ai la u taavale e taufai faa e e mai ai pu o taavale ona ua faalavelave tele la u taavale i le ala. Alu, alu le taavale, ou toe tau mai i le mea na ou amata atu ai. Ua ou leiloa nei poo fea le mea lea ua ou iai. O o u tuaoi na ou leiloa O le pa o le pa u o la u taavale, na avea ma mea e maua ai se lesona taua mo a u. Ua ou manatu, o tamaloloa fai uilaafi uma ia e feoa i ia latou kegi, o ni tagata leaga uma. A ua auina mai e Iesu nei tamaloloa, e a oa o mai ai ia te au, e aua ne i ou faamasinoina tagata i le vaai i o latou ofu ma le ti eti e uilaafi ma a latou ava uumi, ae tatau Le Alii e, o la u tatalo lea, ua ou se, ua leva foi le po, ma ua ou fefe i lo u taamilo to atasi i lenei aai ou te le masani ai. Se i e fesoasoani mai. Na ou manatua le faafanua na aumai e le kamupani e ona le taavale lea ou te alu ai. Na afe la u taavale i se magaala e paka ai la u taavale ae se i vaai i le faafanua, peitai e tumu le ala i taavale oloo paka ai, oloo faatali pasese ma talanoa. Na paka la u taavale i tafatafa o le isi taavale ma ou fesili i se tamaloa o tu ai, ae na o le valu o lona ulu ma faanunumi mata ma fai mai na te leiloa. O le taimi lea na ou iloa atu ai se teine ua savali atu i luga o le alatele, ma aga i mai i le mea o tu ai la u taavale. Na punou ifo o ia i le faamalama o la u taavale ma fai mai, Ou te alu i le mea lena e te alu iai. E mafai ona ta o ou te faasinoina atu. Na tatala e le teine le faitotoa, ma oso mai ua nofo i le nofoa o pasese. Fai mai lana tala, E te iloa, ona ou iloa lelei o latou uiga ma amio. O le au ti eti e uilaafi fai a ava ia na faia le pa u o la matou taavale, o Samaria Agalelei, o o u tuaoi moni lava e tusa ai o le a oa oga a Iesu i lana faata oto na fai i le tusa o le 2000 tausaga ua mavae. tusia e Florence Ferrier ou te le masani ona ou taofia se taavale a se tagata ese ou te le masani ai ma ou alu ai. E fai tala nei a le teine, ae ou faalogo atu e pei e maniti o u tino. Ou te le iloa pe aisea ua ou fefe ai. Na ou tali atu iai, Ou te le masani foi ona ou avea ni tagata ese ou te leiloa. Na folofolo tetele o u faua ma ou manavanava tetele i lo u fefe. Na ou vaai faasi usi umata atu iai i le teine ma ou iloa lelei ai, e uliuli, pupuu uliuli lona laulu, e pa epa e lona ofutino, ma lona suti e lanumoana. Na ou faapea, E ese lava lenei teine e leai sa na ato (purse) o u u e pei ona masani ai teine. E le i faailoa mai ia a u lona igoa. O le mea e sili, o le la e nofo pipii lava i le faitotoa ae le latalata mai ia a u. Alu le ma taavale, e aunoa lava ma se isi e tautala. Ae le i umi ae fai mai, A ta tau atu i le magaala ona afe lea i le itu taumatau. O le afe o le taavale i le itu taumatau, na ou iloa atu ai le Faletalimalo o le Mariota. Oi faafetai! Faafetai tele lava! Pei ua pa u atu se avega mamafa i o u tino. Na tu le taavale se i mumu mai le lanumoana o moliauala. Na ou fai atu iai, Ae a pe a tuu oe i luma tonu o le faitotoa o le Faletalimalo? Ae fai mai, Leai! Tuu a u i i! Na ona fai mai lava ma tago tatala le faitotoa ma oso loa i fafo. Na mumu mai le lanumoana ma toe amata ai ona feoa i taavale. Ua ou popole ne i lavea le teine i se taavale. Na ou liliu atu e fai iai e faatali se i te a taavale ne i lavea, ae ua ou fiu e vaai poo fea o iai, a o lea faato a oso i fafo a ua ou le iloa atu poo fea o iai. A o lenei lava ua faaauau i le itulau e sosoo ai
A Page for Youth Itulau mo Tupulaga Talavou Se Teine mo i pe se Agelu? fe alamua i le anoano o taavale. A ua leai se teine. Ua ou oso i fafo se i vaai pe le i lavea i se taavale. Ua te a uma taavale, ae aunoa ma se isi ou te iloa atu! Fea ua nimo iai le teine! Na memumemu la u tatalo, 12. O LE SULU SAMOA Aperila 2011 Le Alii e, o fea ua alu iai? Se i e alofa ma tausi si teine na fesoasoani mai ia te a u. Ua oso mai lo u vaivai ma lo u fia ai. Na ou ulu atu i lo u potu i le Faletalimalo o le Mariota, ma ou oso loa i luga o le moega ma O SE TALA MO TINA Tusi alofa i la u tama e le i fanau mai Faato a 22 o u tausaga. Ae faato a tasi le tausaga talu ona ma faaipoipo ma lo u toalua. O le alofa lava o le tama ia a u, ma lo u foi alofa ia ia, a o ma talavou lava, na mafua ai ona ma faaipoipo, ma amata fau lo ma aiga fou. Na ma matua fiafia lava ina ua ma nonofo; talatalanoa i mea e tatau ona fai e amata ai le aiga. O se fanua, ma se fale, o ni meafale. O mea fou uma lava ia ma ua. Fet uuna i o ma mana oga, o a mea e tatau ona fai, a o a mea e tuu se i se aso oi lumana i. Ae na matua sili atu ona ma fiafia ina ua ou ma i; ma amata o u faalogoina suiga o lo u tino, ma lo u manava. Ua ma vaavaai atu ma le fiafia i le faaiuga o le tausaga, le isi fitu masina i le taimi e fanau mai ai la ma tama muamua. O se mea fou lea ia ma ua, aemaise lava a u o lea faato a ou tau aveina se tamaitiiti i lo u manava. Sa ou popole foi, pe tau ma ni a, pe o le a foi se iuga o lo u ma i. Sa ou tau mafaufau foi pe fanau mai o se tama, poo se teine. O le a le mea ou te manao iai? O le tama poo le teine? Ona ou mafaufau ai lea, ou te le pule. E pule lava le Atua i lana meaalofa mo ma ua. Tasi lava la u tatalo, ia fanau mai la u tama, e malosi lelei, ma leai sona faaletonu. Pe tama foi pe teine, e tutusa lava lo u alofa iai. O nei mafaufauga uma, na oo ai ina ou manatu ai, e fai ni a u tusi alofa i la u tama, a o le i fanau mai. Se aso ona ia iloa lea, o lo u nofo faatalitali ma le fiafia, i lona fanau mai. Atonu foi e aoga ia te ia. Aokuso 1971: La u tama pele, o e lagona mai le alofa o ia te a u mo oe ae le i taitai ona e fanau mai, ma o loo e ola pea i le pogisa o lo u manava? A e fanau mai o oe o se teine, e oo ina e matua, ona e iloa foi lea o lagona o lo o o u lagona i lenei aso. E faapefea ona ou fai se mea i lenei taimi ina ia e fanau mai ai o se tamaitiiti malosi e oo ina ola a e ma le fiafia? O ma ua ma lou tama, ma te mananao i se lalolagi lelei mo oe. Se lalolagi ou ta oto ai mo sina taimi ma faasolo o u mafaufauga. Na ou toe nofo a e i luga ma toe manatua le tau su ega o le Faletalimalo, ma ou faafetai i le Atua ona o le fesoasoani na maua mai i le teine. O le taimi lea na ou tago atu ai i le Tusi Paia a le Faletalimalo oloo i luga o le laulau, ma susu e ma matala i le tusi o le Eperu 13 fuaiupu e 2: Aua le galo le alofa i tagata ese, aua o lea ua talia ai e isi o agelu ma le le iloa. - tusia e Irene Carloni e leai se feitaga i o tagata; leai ni taua; leai ni galulolo ma ni mala. Se lalolagi e te ola fiafia ai ma le saogalemu. Ua ma taufai faatalitali uma atu ma lou tama i le taimi e te fanau mai ai. Setema 1971: Ou te faalogoina lava lou tuputupu a e. O lea ou te faaeteete lava i meaai ou te ai ai ona o oe. Ou te mafaufau lava ia oe i taimi uma. O lo ma alofa o le a taumafai e ta ita iina ai oe i le ala e te manuia ai, pe a oo ina e tagata matua ma e savali toatasi. Oketopa 1971: E iai taimi ou te maitaita ai, ma ou fia maua se isi ou te talanoa iai. Ae a ou manatua oe lea e i totonu o lo u manava, aemaise lava pe a ou faalogo atu ua e tafiti ma taufea a, ona ou fiafia lea. O le vaiaso ua mavae, na ma matua fiafia ai ma lou tama ina ua ma faalogoina le tata o lou fatu ina ua tuu mai e le foma i le mea faalogo ma te faalogologo ai i lou fatu. Na faaosofia ai lava lo ma alofa ia oe. Fepuari 2, 1972, 11:06pm, na e fanau mai ai, ma faaigoa le ma tama ia Sasha. Na fesoasoani lou tama i le taimi na e fanau mai ai. Ma matua fiafia lava e siisii oe ma ma matamata i ou foliga aulelei. Ua tele tausaga talu ona tusia tusi alofa ia oe Sasha. Ae se paga matua vave le alu o tausaga!